DIRH već godinu dana ispituje drugu devastaciju Une samo 400 metara od vrela

Na nešto manje od 400 metara od Vrela Une u Donjoj Suvaji, koje je ovih dana dospjelo u medije povodom višetjednih prosvjeda građana zbog gradnje hidroelektrane, nalazi se još jedan primjer devastacije rijeke koji je prošao ispod radara javnosti i medija.

Unazad godinu dana pisali smo o tome kako je tvrtka Adriatic Farming d.o.o., koja nedaleko Vrela Une upravlja tamošnjim ribogojilištem, postavila crpnu stanicu bez provedenog postupka procjene zahvata na ekološku mrežu (OPEM), istog onog rješenja koje nedostaje tvrtki Pipra d.o.o koja je započela graditi malu hidroelektranu.

Namjera tvrtke bila je crpiti vodu ljeti, u vrijeme kada je vodostaj nizak i kada ne dobiva dovoljno vode s prve lokacije gdje je crpi koja se nalazi bliže Vrelu Une, što može imati potencijalno devastirajući utjecaj na njen daljnji tok.

Nakon objave našeg teksta, na teren je izašla inspekcija zaštite okoliša Državnog inspektorata, a Ministarstvo zaštite okoliša kasnije je donijelo rješenje kako tvrtka mora napraviti Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. U rješenju se navodi kako mehanizam zahvaćanja vode predstavlja opasnost za vodene organizme te da ispust vode iz ribnjaka nakon korištenja i recirkulacije potencijalno može imati značajan negativni utjecaj uslijed eutrofikacije vode i eventualnih patogena.

Što je napravio inspektorat?

Za razliku od aktualnog slučaja devastacije Une u kojem je Državni inspektorat obavio gotovo sve inspekcijske postupke u manje od mjesec dana, ovdje to nije slučaj.

Iako su na teren izašli u kolovozu 2023., iz Državnog inspektorata su nam u veljači ove godine odgovorili da građevinska inspekcija još provodi izvide. Više od pola godine nakon obavljenog nadzora, Državni inspektorat nije bio u stanju utvrditi legalnost radova.

Obratili smo se ponovo Državnom inspektoratu jer nas je zanimalo je li u ovih godinu dana građevinska inspekcija uspjela išta zaključiti. Ili, ako još nije gotova s poslom, kako to da ni nakon godinu dana još ne znaju što trebaju o tome tko je dozvolio ove radove.

“Zahvaljujemo na dodatnim upitima te Vas ovim putem obavještavamo kako je upravni postupak na okolnosti očevida predmetne lokacije od strane građevinske inspekcije u tijeku. Jednako tako, naglašavamo kako vremensko trajanje pokrenutog upravnog postupka nije moguće unaprijed predvidjeti ili odrediti jer se isto razlikuje od slučaja do slučaja s obzirom na utvrđivanje činjenica i svih okolnosti u upravnom postupku, a s obzirom na zakonske propise Republike Hrvatske”, odgovorili su nam iz inspektorata.

Kako bi pomogli Državnom inspektoratu, ovdje ćemo samo kratko ponoviti ono o čemu smo već pisali; načelnik Općine Gračac, HDZ-ov Robert Juko, 7. ožujka 2023. godine potpisao je suglasnost za izvanredne radove prekopavanja javne površine u sklopu postavljanja cijevi koje vode od crpne stanice do ribogojilišta. Dan poslije, 8. ožujka prošle godine, Jedinstveni upravni odjel također donosi rješenje kojim se odobrava izvođenje radova. Za postavljanje crpne stanice tvrtka je dobila zeleno svjetlo i od Hrvatskih voda.

Selektivne borbe

Početkom srpnja, djelatnici Javne ustanove Nature Jadera održali su press konferenciju na području radova Vrela Une na kojoj su priopćili da od investitora nisu mogli dobiti rješenje o OPEM-u. U danima koji su uslijedili, lokalni aktivisti i mještani organizirali su se te počeli sami zaustavljati radove, a s vremenom im su im se pridružili i građani iz drugih krajeva, glazbenici, političari itd.

Kada smo se počeli pisati o tome kako je tvrtka Adriatic Farming postavila crpnu stanicu bez postupka OPEM-a, iz Javne ustanove Natura Jadera su nas uputili na Hrvatske vode. Odgovorili su nam kako navedeni lokalitet spada pod njihovu ingerenciju nadzora, no da su njihove ovlasti puno manje nego u zaštićenim područjima. Odnosno, da su isključivo savjetodavne i edukacijske prirode, što je netočno. Prema Zakonu o zaštiti prirode, u posao te javne ustanove spada i nadzor.

Budući da su bili upoznati s radnjama na koritu Une, zanimalo nas je što su točno poduzeli nakon što je u nadzoru uočeno da tvrtka Adriatic Farming kopa po rijeci. Pitali smo ih na koje su mjerodavne adrese poslali dopis u kojem bi upozorili da se u području ekološke mreže obavlja zahvat na Uni. Nisu nam odgovorili na to pitanje.

Kao i u slučaju gradnje male hidroelektrane koju je započeo investitor Pipra d.o.o, ni tvrtka Adriatic Farming nije imala rješenje o OPEM-u. Iz Javne ustanove Natura Jadera to su znali, međutim, nisu se oko toga zabrinuli, niti su alarmirali javnost kao u slučaju hidroelektrane.

Među građanima koji su proteklih mjesec dana prosvjedovali zbog elektrane na Uni bio je i općinski vijećnik Rade Dubajić, kojeg smo ranije spominjali u tekstovima kada smo pisali o postavljanju crpne stanice na Uni. O Dubajiću smo pisali kao o radniku tvrtke Adriatic Farming d.o.o koji je na sjednici vijeća u prosincu 2022. godine s investitorom Miodragom Lacićem govorio o željama tvrtke Adriatic Farming za proširenje kapaciteta uzgajališta. Kontaktirali smo Dubajića koji nam unazad godinu dana, kada smo pisali o postavljanju crpne stanice, nije odgovorio na poruku.

Pitali smo je li tada, kao općinski vijećnik i zaposlenik tvrtke Adriatic Farming, bio upoznat s time da tvrtka nema sva potrebna rješenja za postavljanje crpne stanice u blizini Vrela Une i ribogojilišta, te zna li da tako nešto može imati potencijalno devastirajući učinak na Unu.

Nije nam htio dati izjavu.

Moć bunta javnosti

Slučaj radova na maloj hidroelektrani na Uni, koji su u končanici obustavljeni, zorno oslikava kako su institucije itekako sposobne raditi svoj posao pod pritiskom javnosti. Mještani Donje Suvaje i lokalni aktivisti svojim svakodnevnim prisustvom na gradilištu nisu dozvolili da tema devastacije Une iščezne iz javnog prostora, zbog čega je ona u konačnici i zaustavljena.

U slučaju crpljenja vode iz Une, takva je reakcija izostala. To je vjerojatno razlog zbog kojeg građevinska inspekcija, ni godinu dana nakon obavljenog nadzora, ne žuri sa okončanjem postupka. I ovo nije jedina priča gdje je životna sredina ostala nezaštićena zbog izostanka pritiska građana. Spomenimo da je o sličnom dojmu vezanom za potapanje Kosinjske doline ovih dana pisao i Narod.hr, doduše u svom specifičnom stilu prepunom teorija zavjere i mržnje prema Srbima, političkim neistomišljenicima i estradnim umjetnicima koji plaćaju porez.