
Emisije metana ubrzano rastu. Kako ih zaustaviti?
Istraživanje međunarodnog tima znanstvenika pokazuje da emisije metana ubrzano rastu. Da bi ih se ograničilo, potrebne su intervencije u sektorima energetike i poljoprivrede.
Ako želimo ograničiti porast globalne temperature na 1,5 do 2 °C s obzirom na predindustrijsko razdoblje, moramo hitno zaustaviti rast emisija metana, poručuje međunarodni tim klimatskih znanstvenika u članku koji je ovog ljeta objavljen u znanstvenom časopisu Frontiers in Science.
Podsjetimo, metan odnosno zemni plin je među najpotentnijim stakleničkim plinovima koje otpuštamo u atmosferu; promatrajući stogodišnji period, metan zadržava 28 puta više topline nego ugljični dioksid (CO2). Glavni izvor antropogenih emisija metana su energetska i poljoprivredna industrija (grijanje kućanstava, proizvodnja električne energije, uzgoj stoke i korištenje zemljišta za ispašu).
Metan u atmosferu otpuštaju i odlagališta otpada te paljenje biomase, a dodatne količine metana oslobađaju se i zbog topljenja permafrosta te polarnih kapa. Tome treba dodati i “prirodne” emisije metana, tj. emisije koje nisu uzrokovane ljudskim djelovanjem, a koje uglavnom dolaze iz močvarnih područja. Naime, kada organska materija trune u vodi (ili u drugim uvjetima u kojima nije izložena kisiku), rezultat je otpuštanje metana u atmosferu. Upravo su močvarna područja najveći pojedinačni izvor emisija metana.
U radu objavljenom u časopisu Frontiers in Science ističe se da su emisije metana počele ubrzano rasti nakon 2006. godine, a to se dodatno ubrzalo nakon 2020. godine. Kao glavni razlozi ovog porasta identificiraju se fosilna goriva te povećanje količine metana koju emitiraju močvarna područja (a što je opet povezano s klimatskim promjenama, koje pospješuju emisije močvarnih područja kroz otapanje permafrosta na sjeveru Zemlje odnosno zbog povećane količine padalina u tropima).
“Bez obzira na relativni doprinos dvaju najvjerojatnijih glavnih izvora dugoročnog porasta stopa rasta u razdoblju 2007.–2023., tj. povratne sprege močvara uzrokovane zagrijavanjem izazvanim ljudskim djelovanjem i emisija uzrokovanih ljudskim djelovanjem, implikacije su iste: antropogene emisije moraju se smanjiti više nego što se ranije očekivalo kako bi se postigao zadani klimatski cilj”, pišu autori istraživanja u časopisu Frontiers in Science.
Rješenja postoje
Da bi se ograničile emisije metana, poručuju autori istraživanja, najvažnije je smanjiti stočne emisije. To bi bila višestruko korisna mjera, s obzirom na to da bi oslobađanje zemljišta koje se trenutno koristi za ispašu omogućilo povećavanje kapaciteta tla za zarobljavanje ugljika. Nadalje, naglašava se i važnost adekvatnih javnih politika, zbog čega su autori istraživanja pokrenuli i bazu podataka u kojoj donosioci političkih odluka mogu pronaći važne informacije o učinkovitosti različitih mjera za ograničavanje emisija metana.
Slični resursi javno su dostupni i otprije. Europska unija i SAD su na konferenciji COP26 tako ustanovili Globalni sporazum o metanu; na stranicama ove inicijative mogu se pronaći informacije o mjerama koje je potrebno poduzeti da bi se smanjile emisije metana u različitim sektorima (poput energetike, poljoprivrede i zbrinjavanja otpada), kao i informacije o financijskim poticajima i javnim politikama koje mogu doprinijeti cilju ograničavanja emisija metana.
Na koncu, ne treba odbaciti ni mogućnost napredaka u znanosti i tehnologiji koji bi mogli doprinijeti ograničenju novih emisija metana i saniranju već nastale štete. Ovog ljeta smo tako dobili novi potencijalno koristan uvid, u časopisu Nature: sadnja novih i očuvanje postojećih šuma mogu u većoj mjeri doprinijeti borbi protiv metanskih emisija nego što se ranije mislilo.
Naime, međunarodni tim autora pokazao je da mikrobi koji obitavaju u kori stabala uklanjaju metan iz atmosfere.
“Glavni način na koji razmatramo doprinos drveća okolišu je kroz apsorpciju ugljičnog dioksida putem fotosinteze i njegovog skladištenja u formi ugljika. Ovi rezultati, međutim, pokazuju izvanredan novi način na koji drveće pruža vitalnu klimatsku uslugu”, poručuje glavni autor istraživanja, Vincent Gauci sa Sveučilišta u Birminghamu.