Rijeka Krka je zagađena i ugrožena zbog ljudskog utjecaja
Rijeka Krka je puna smeća, a ugrožavaju je i ispusti otpadnih voda te onečišćenje mazutom. Javne institucije ovaj problem uglavnom ignoriraju. Briga za Krku prepuštena je ekološkim aktivistima.
“Golim rukama godinama, a i ove godine u par navrata kupimo krupni otpad iz i uz Krku. Da imamo ovlasti, iznašli bi mogućnosti i sustavno i kvalitetno vršili radnje održavanja rijeke Krke i ostalih rijeka. Više i ne brojimo dopise kojima nadležne institucije i sve ostale dionike molimo da pomognu u rješavanju održavanja rijeke Krke i ostalih kninskih rijeka”
Objava je to koja je krajem prošlog mjeseca osvanula na Facebook stranici Ekološke udruge “Krka” iz Knina čiji članovi godinama upozoravaju na onečišćenja ove, ali i drugih rijeka na tom području – Orašnice, Radljevaca, Bužitnice i Krčića.
Nedugo nakon objave na društvenim mrežama, udruga je organizirala još jednu akciju čišćenja o kojoj su naknadno izvijestili na Facebooku.
Fotografija objavljena prije šest dana, koja prikazuje automobilske gume izvučene iz rijeke, svjedoči o (ne)kulturi odnosa djela lokalnog stanovništva prema vodnim resursima.
Otpad u rijeci
Tajnica udruge Inga Kukolj za Klimatski portal kaže kako se gotovo svaka vrsta otpada baca u korita, ali i okoliš kraj rijeka.
“Primijetili smo da je manje plastičnih boca, vjerojatno zbog povratne ambalaže. Zaista nema potrebe da se baca smeće u okoliš jer su gotovo svaki grad i općina svojim građanima omogućili odvoz komunalnog otpada te su otvorena reciklažna dvorišta gdje se sve vrste otpada mogu besplatno predati”, kaže nam.
Na pitanje jesu li počinitelji ikad uhvaćeni, Kukolj odgovara kako ih je teško uloviti jer smeće bacaju tijekom noći.
“Imali smo par takvih prijava, jedan slučaj je čak i uspješno riješen te je otpad kraj rijeke Krke uklonjen”.
Članovi Ekološke udruge “Krka”, kaže nam, više ni ne broje akcije čišćenja i okoliša koje su organizirali. Godinama šalju dopise svim relevantnim dionicima; nadležnom Ministarstvu zaštite okoliša, inspekcijama, Nacionalnom parku Krka, Hrvatskim vodama, Gradu Kninu, Šibensko-kninskoj županiji, Javnoj ustanovi Priroda Šibensko-kninske županije itd.
Zanimalo nas je jesu li dopisi rezultirali kakvim uspjehom.
“Neki od odgovora koje smo dobivali su zaista brzi i konkretni, a na neke dopise nikada nismo ni dobili odgovore ili su odgovori bili ‘izvršit ćemo sukladno našim mogućnostima i zakonskim propisima’ ili ‘nije u našoj nadležnosti’. Kako s odgovorima, tako i s institucijama kojima smo se obraćali, neki se zaista trude i daju svoj doprinos, a neki manje”, kaže nam.
Nered koji nije počišćen desetljećima
Tijekom godina, članovi udruge obraćali su se stručnjacima s Instituta Ruđer Bošković koji su radili istraživanja te ukazali na potrebu za zaštitu rijeke Krke. Veliki antropogeni negativni utjecaj na rijeku dokazan je više puta, uglavnom zbog ispusta tehnoloških i otpadnih voda [1, 2].
Nadalje, priča Kukalj, udruzi podršku godinama daje i Odbor za zaštitu prirode i okoliša Hrvatskog Sabora te Pučka pravobraniteljica koji su brojnim dopisima dali doprinos u rješavanju problema.
O onečišćenju Krke posvećen je i jedan dio izvješća pravobraniteljice za 2023. godinu u kojem se spominje ekološka crna točka “Tvrtka DIV d.o.o. – mazut u sklopu tvornice vijaka TVIK u Kninu”.
Riječ je o laguni uz tvornicu onečišćenu mazutom koji je iscurio iz spremnika bivše tvornice TVIK, oštećenog u Domovinskom ratu, te o neobrađenim tehnološkim vodama iz tvornice DIV. Kako navodi pravobraniteljica, područje onečišćenja nije označeno ni ograđeno, a uzak nasip odvaja lagunu od rijeke Orašnice. Zbog jačih kiša ranije je dolazilo do izlijevanja sadržaja iz lagune, što je u više navrata uzrokovalo onečišćenje Orašnice i Krke.
Članovi Ekološke udruge “Krka” zbog kninskih su laguna poslali brojne dopise nadležnim institucijama, kao i desecima prethodnih ministara. Naglašavaju da, uz lagune, velik problem predstavlja i nefunkcioniranje izgrađenog pročistača otpadnih voda. Rješavanje ova dva problema, uz kontinuirano održavanje rijeka i prestanak bacanja smeća, glavni su prioriteti kada je riječ o zaštiti Krke.
Volonteri daju sve od sebe, ali to ne može nadomjestiti rad institucija
Zanimalo nas je koliko su posjećene ekološke akcije te koliko je razvijena svijest o potrebi zaštite Krke.
“Volontera je sve više i više, što je ohrabrujuće. I ove godine smo čistili uz pomoć stranih volontera koji dugoročno volontiraju u našoj udruzi putem Europskih snaga solidarnosti. Napomenuli bi da smo prije par godina putem mjera HZZ-a zapošljavali teže zapošljive osobe koje su u kontinuitetu šest mjeseci svakodnevno čistili rijeku Krku te izvukli tone smeća. Volonterskim akcijama čistili smo i druge rijeke na kninskom području”, kaže nam Kukolj.
Navodi kako se u posljednje vrijeme aktualizirao problem onečišćenja kninskih rijeka te kako su članovi udruge održali i sastanak s predstavnicima Hrvatskih voda i dogovorili nove s Gradom Kninom i Šibensko-kninskom županijom.
“Važno je kontinuirano upozoravati na ovaj problem, jer ako to ne činimo, on na neki način padne u zaborav. Ovim putem pozivamo sve institucije da daju svoj doprinos te da se pomogne u očuvanju ne samo kninskih rijeka nego svih rijeka u RH i to ‘jučer’, a ne danas!”, zaključuje Kukolj.