Afričke države zbog klimatskih promjena godišnje gube do 5 posto BDP-a

Afričke države najmanje doprinose globalnom zagrijavanju, a snose najveću štetu od klimatskih promjena. Prema izvještaju Svjetske meteorološke organizacije (WMO), afričke države zbog štetnih učinaka klimatskih promjena godišnje gube s do 5 posto BDP-a.

Prilagodba na učinke klimatskih promjena također je vrlo skupa, posebno za siromašne države. Neke od njih na prilagodbu godišnje troše do 9 posto BDP-a.

Svjetska meteorološka organizacija procjenjuje da će do 2030. oko 118 milijuna ljudi koji u Africi žive u ekstremnom siromaštvu, dakle oni koji žive s manje od 1,90 američkih dolara dnevno, biti izloženo sušama, poplavama i ekstremnim vrućinama.

Problem klimatskih promjena u Africi je posebno izražen. Temperature rastu brže nego u ostatku svijeta pa je u brojnim afričkim državama 2023. bila najtoplija godina u povijesti. Shodno tome, ekstremne temperature sve su više i sve učestalije te mogu dosegnuti i 50 stupnjeva Celzija.

Ekstremne vremenske pojave svake godine uzimaju tisuće života, a strahuje će da će biti i još puno gore. Zbog dugotrajne suše usjevi podbacuju pa će brojne afričke države imati dodatne probleme s prehranom svog, ionako siromašnog stanovništva.

“Tijekom proteklih 60 godina, Afrika je zabilježila trend zagrijavanja koji je postao brži od globalnog prosjeka. U 2023. godini kontinent je doživio smrtonosne toplinske valove, obilne kiše, poplave, tropske ciklone i dugotrajne suše. Dok su mnoge zemlje na Rogu Afrike, u južnoj i sjeverozapadnoj Africi nastavile trpjeti izuzetne višegodišnje suše, druge zemlje su 2023. godine doživjele ekstremne padaline koje su dovele do poplava s velikim brojem žrtava. Ovi ekstremni događaji doveli su do razarajućih posljedica po zajednice, s ozbiljnim ekonomskim posljedicama. Ovaj obrazac ekstremnih vremenskih prilika nastavio se i u 2024. godini. Dijelovi južne Afrike pogođeni su razornom sušom. Izuzetne sezonske padaline uzrokovale su smrt i devastaciju u zemljama istočne Afrike, nedavno u Sudanu i Južnom Sudanu. To dodatno pogoršava ionako tešku humanitarnu krizu,” rekla je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo.

Kako bi se šteta od klimatskih promjena u Africi ublažila, Svjetska meteorološka organizacija naglašava nužnost ulaganja u suvremenu meteorološku opremu. Africi nedostaje sustav ranog upozoravanja na ekstremne vremenske pojave koji bi, smatra WMO, trebao biti prioritetno ulaganje jer spašava živote, doprinosi ekonomskoj aktivnosti i smanjuje cijenu vremenskih ekstrema.

WMO također naglašava važnost međunarodne razvojne pomoći. Afričke države su, naime, naprosto previše siromašne da bi same snosile štetu prilagodbe na klimatske promjene. Procjenjuje se da će cijena prilagodbe samo u sub-saharskoj Africi u narednom desetljeću iznositi 30 do 50 milijardi dolara godišnje. Taj trošak afričke države nisu u stanju samostalno snositi.