Klimatski ekstremi mogli bi biti gori nego što predviđa IPCC

Prosječna najdulja razdoblja suše u određenim regijama svijeta do kraja ovog stoljeća mogla biti deset dana duža nego što predviđaju sadašnji klimatski modeli.

Zaključak je to studije objavljene ovaj tjedan u časopisu Nature u kojoj je međunarodni tim znanstvenika ispitivao potencijalne pristranosti koje bi mogle iskriviti klimatske modele, one koji se koriste za izradu projekcija suše u okviru scenarija srednje i visoke razine emisija od strane Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC).

Naime, istraživači su kalibrirali te modele promatranjima najdužih godišnjih sušnih razdoblja između 1998. i 2018. godine. Rezultati, koji detektiraju regije s potencijalno višim rizikom od suše nego što je ranije predviđeno, identificirali su Sjevernu Ameriku, južnu Afriku i Madagaskar kao područja gdje bi povećanje sušnog razdoblja moglo biti otprilike dvostruko više nego što predviđaju stariji modeli.

Glavna autorica studije Irina Petrova, istraživačica hidroloških ekstrema na Sveučilištu Ghent u Belgiji, za portal Inside Climate News rekla je kako rezultati sugeriraju da bi suše u nekim dijelovima tih regija mogle trajati pet dana dulje nego što je predviđeno već do 2040. godine, gotovo 60 godina ranije nego što pokazuju sadašnji modeli. Studija predviđa i da će se u središnjoj istočnoj Aziji sušni intervali između kišnih oluja smanjiti četiri puta brže nego što predviđaju modeli prema oba IPCC scenarija, što ukazuje na povećan rizik od budućih poplava u toj regiji.

“Nalazi nove studije naglašavaju potrebu za ponovnom procjenom rizika od suše diljem svijeta i naglašavaju važnost ispravljanja postojećih pristranosti u klimatskim modelima kako bi se povećalo povjerenje u njihove projekcije”, rekla je Petrova.

Klimatski modeli temelje se na globalnim obrascima u oceanu i atmosferi i zapisima o vremenskim pojavama koje su se u prošlosti javljale pod sličnim obrascima.

Za razliku od vremenskih prognoza koje opisuje očekivano vrijeme počevši od sadašnjosti, klimatski modeli su probabilistički te ukazuju na to hoće li određena područja imati veće izglede da budu toplija, hladnija, vlažnija ili sušnija nego inače.

Više suše, ali i poplava

Podsjetimo, gotovo svaki mjesec u protekloj godini počinjao je vijestima da je onaj prethodni topliji od prosjeka. Protekli kolovoz bio je 15. mjesec zaredom u kojem su temperature bile 1,5 °C više od prosjeka perioda između 1850. i 1900. godine [1, 2]. Taj nagli porast prosječne globalne temperature potaknuo je znanstvenike da raspravljaju o tome je li stopa zagrijavanja brža od projicirane od strane IPCC-a (čija se izvješća objavljuju svakih pet do sedam godina) i hoće li to gurnuti dijelove klimatskog sustava iza opasnih granica.

Osim toga, nedavna studija pokazala je i da Atlantska meridijanska preokretna struja (AMOC), koja održava umjerenu klimu u većem dijelu sjeverozapadne i zapadne Europe, usporava te da bi mogla dovoljno oslabiti da do 2100. godine da izazove promjenu globalnih klimatskih obrazaca.

Studija u časopisu Nature objavljena je u vrijeme dok srednjoistočnom i istočnom Europom haraju razorne poplave, a istovremeno u Portugalu, nakon ljetne suše, izbijaju brojni šumski požari.

Joyce Kimutai, znanstvenica na Institutu Grantham na Imperial Collegeu u Londonu i dio tima World Weather Attribution, organizacije koje procjenjuje koliko klimatske promjene utječu na ekstremne vremenske prilike, navodi kako su ekstremne padaline koje su pogodile središnju Europu upravo ono što znanstvenici očekuju s klimatskim promjenama.

“Toplija atmosfera zagrijavana emisijama fosilnih goriva može zadržati više vlage, što dovodi do jačih pljuskova. Podaci s meteoroloških postaja pokazuju da su rujanske kiše postale jače u Njemačkoj, Poljskoj, Austriji i Češkoj. Na putu smo da doživimo zagrijavanje za više od 2,5 Celzijevih stupnjeva prije 2100., stoga se moramo prilagoditi utjecajima ekstremnih vremenskih uvjeta koji se pojavljuju sve češće. Moramo prestati sagorijevati fosilna goriva, ali ne smijemo zaboraviti na prilagodbu”, rekla je za Inside Climate News.