Branitelji okoliša: Povratna naknada za plastičnu ambalažu mora biti veća od 10 centi
Nekad je za kupnju jednog kruha trebalo skupiti 12 boca. Danas ih treba skupiti 20. Naknada je sramotno niska, upozorava Platforma za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom.
Okolišne organizacije, okupljene u Platformu za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom, pozivaju Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije da odredi viši iznos povratne naknade za ambalažu od pića jer predloženih 10 centi smatraju “sramotno niskim” iznosom.
Naime, kako objašnjavaju u priopćenju za medije, povratna naknada za ambalažu od pića u Hrvatskoj je najniža u Europskoj uniji već godinama. “Uspješnost povrata jednokratne ambalaže za pića u Hrvatskoj zadnjih 20 godina nažalost ne leži u ekološkoj osviještenosti pojedinaca ili ekonomskoj motivaciji potrošača pića za povrat, već u lošoj ekonomskoj situaciji. Naime, povrat boca ljudima bez formalnih izvora prihoda predstavlja izvor za preživljavanje”, stoji u priopćenju koje potpisuju Zelena akcija, Zelena Istra, TerraHub Croatia, Udruga Tatavaka, Eko-Zadar, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu i Institut Plavi svijet.
“Za ilustraciju, od 2005. godine naknada je iznosila je 7 centi (50 lipa). Tada je kruh koštao otprilike 80 centi (oko 6 HRK), odnosno za jedan kruh potrebno je bilo skupiti otprilike 12 boca. Sada prosječna cijena bijelog kruha u Hrvatskoj iznosi 1,41 eur, što znači da je za jedan kruh potrebno skupiti otprilike 20 boca.
S predloženim “povećanjem” na 10 centi, osoba bi za jedan kruh morala skupiti 14 boca. Iz ove jednostavne računice vidljivo je kako porast naknade ne prati inflaciju i porast cijene življenja općenito, a danas je život za one na margini puno teži. Također, ono što je sporno u prijedlogu jest jednako malen iznos naknade koji vrijedi za ambalažu svih volumena i neovisno o materijalu”, stoji u priopćenju.
Platforma smatra kako bi novi iznos naknade trebao biti formiran uzimajući u obzir materijal i volumen ambalaže. Iznos bi se, prema njihovom mišljenju, trebao kretati između 15 i 50 centi te bi se trebao razlikovati prema volumenu i materijalu. Povratna naknada, kao model odvojenog prikupljanja otpada, garantira veću stopu prikupljanja otpadne ambalaže od pića i omogućuje kvalitetnu sirovinu za recikliranje plastike. Bitno je imati na umu da u ovom sustavu ne dolazi do udara na džepove građana, jer povratak ambalaže znači i povratak plaćenog iznosa za bocu.
Iznos naknade trebao bi biti postavljen na temelju socio-ekonomskih uvjeta Hrvatske, stoga udruge pozivaju građane i građanke da se uključe u javno savjetovanje o povratnoj naknadi i zatraže veći iznos.