Žene su nejednake i u gladi

Nedostatak hrane globalni je problem koji ne pogađa jednako muškarce i žene i koji postaje sve izraženiji zbog utjecaja klimatskih promjena.

Zaključak je to nedavno objavljenog izvješća međunarodne humanitarne organizacije CARE u kojem se navodi kako je u svijetu gotovo 282 milijuna gladnih te da je 84.2 milijuna više žena i djevojčica gladno nego što je muškaraca i dječaka.

Iako su žene ugroženije ovim problemom, rezultati istraživanja pokazuju da će i muškarci i žene doživjeti problem nedostatka hrane ako žive u zemlji s velikom rodnom nejednakošću. Autori su također pronašli vezu između gladi te izloženosti prirodnim katastrofama i vremenskim nepogodama, čak i onima koji su se dogodile pet godina ranije. Naime, za više od 72 milijuna ljudi u 18 zemalja, uzrok gladi su upravo ekstremne vremenske (ne)prilike koje, osim što čine krizu hrane još dubljom, dodatno pogoršavaju rodne i druge nejednakosti.

Tako je, na primjer, u područjima Hondurasa koja su najosjetljivije na klimatske promjene, 61 posto žena u prehrambenoj krizi, dok je u slučaju muškaraca taj postotak znatno niži – 11 posto. U dijelovima takozvanog “suhog koridora” te zemlje, 92 posto žena izjavljuje da nemaju dovoljno ušteđevine za jedan mjesec potrošnje, u usporedbi sa 62 posto muškaraca.

Područja svijeta koja se ističu po pitanju nesigurnosti opskrbe hranom su dijelovi Afrike, južna Azija te Karibi. Određene društvene skupine unutar tih regija, uključujući žene, osobe s invaliditetom, starosjedioce, etničke manjine, transrodne osobe i one koji žive u siromaštvu, jače su pogođeni nego ostali.

Zašto su žene ugroženije?

Žene su gladnije od muškaraca jer je manje vjerojatno da će steći obrazovanje te zbog toga što imaju niže prihode.

Osim toga, u brojnim dijelovima svijeta ne mogu pristupati istim uslugama niti dobiti istu potporu koju mogu dobiti muškarci (zajmovi, savjetodavne usluge). Istraživanje tako navodi podatak da gotovo 2,4 milijarde žena u svijetu nemaju ista ekonomska prava kao muškarci, dok 740 milijuna njih nema ni bankovni račun.

Nadalje, društvene norme i očekivanja otežavaju ženama pristup hrani pa će tako muškarac imati osigurano jelo bez obzira koliko djece ima u obitelji, dok će žena, što više djece ima njezina obitelj, vjerojatnije biti gladna.

Osim toga, kako navode autori izvješća, nerazvijena društva u planiranju rasta izostavljaju žene. Svega 28 posto politika osmišljenih za rješavanje globalne krize gladi potpuno je ignoriralo žene, dok je tek 35 posto mjera uspjelo predložiti konkretne akcije za rješavanje rodne neravnopravnosti.

Što možemo učiniti?

Procjena je autora izvješća da bi uklanjanje rodnog jaza u prehrambenim sustavima smanjilo broj ljudi kojima nedostaje hrane za 45 milijuna.

Kako bi to ostvarili, predlaže se kako bi se zemlje u razvoju trebale usredotočiti ne samo na rast, nego i na postizanje jednakosti između žena i muškaraca.

“Rast nije dovoljan. On pomaže u rješavanju gladi samo kada dolazi s jednakim prihodima i jednakošću spolova. Politike ekonomskog rasta moraju podrazumijevati planove za poboljšanje jednakosti i pristup onima  koji će se najvjerojatnije suočiti s nedostatkom hrane i utjecajem klimatskih promjena”, navode autori izvješća.

Nadalje, savjetuje se prekid poljoprivrednih i ostalih projekata koji ignoriraju ravnopravnost te isključuju žene. Bitnu ulogu u tome bi trebao imati privatni sektor.

“Privatni sektor na svim razinama ima veliku ulogu kako bi žene mogle pristupiti tržištu prilike. Moguće je. Glavne nacionalne banke u Pakistanu, Peruu i Vijetnamu osigurale su 154,9 milijuna dolara kredita za žene promjenom vlastitih politika”, stoji u izvješću.

Osim toga, potrebno je uključiti što više žena u procese donošenja odluka te podržati žene liderice, navodi se u izvješću.

Osnažene žene, navodi se u izvješću, mogu poboljšati sigurnost hrane u svojim kućanstvima jer je vjerojatnije da će više nego muškarci uložiti svoje prihode u prehranu, zdravlje i obrazovanje.