Dizalice topline – mitovi i činjenice

Ovaj članak izvorno je objavljen na portalu Carbon Brief u ožujku 2024. godine, a ovdje ga prenosimo u cijelosti uz dozvolu uredništva. Prevela: Ana Benačić (uz pomoć ChatGPT-a).

Dizalice topline tj. toplinske pumpe su alternativa plinskim kotlovima i pećima na drva za grijanje unutarnjih prostora.

One se sada pojavljuju u većini prijedloga za smanjenje emisija stakleničkih plinova na neto-nulu do sredine stoljeća kako bi se postigao globalno dogovoreni cilj izbjegavanja opasnih klimatskih promjena.

Primjerice, Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) s velikom sigurnošću tvrdi da će energetski sustavi s neto-nula emisijama uključivati elektrifikaciju grijanja koja će se “u velikoj mjeri oslanjati na toplinske pumpe” – uz moguću iznimku samo za ekstremne klimatske uvjete.

Toplinske pumpe značajno smanjuju emisije stakleničkih plinova koje nastaju pri grijanju zgrada i predstavljaju “središnju tehnologiju u globalnoj tranziciji prema sigurnom i održivom grijanju”, prema Međunarodnoj energetskoj agenciji (IEA).

Toplinske pumpe također su zrela tehnologija i vrlo su popularne u zemljama poput Norveške, Švedske i Finske, gdje su dominantna tehnologija grijanja. Po prvi put u 2022. godini, prodaja toplinskih pumpi nadmašila je prodaju plinskih kotlova u SAD-u – a taj trend se nastavio i u 2023. godini.

Ipak, u velikim ekonomijama poput Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke, toplinske pumpe predmet su neprijateljskog i obmanjujućeg izvještavanja u mnogim mainstream medijima.

Carbon Brief je provjerio činjeničnu točnost 18 najčešćih i najupornijih mitova o toplinskim pumpama (klik na link vodi na željeni odlomak unutar članka):

1. NETOČNO: ‘Toplinske pumpe ne rade u postojećim zgradama.’
2. NETOČNO: ‘Toplinske pumpe rade samo u visoko izoliranim zgradama.’
3. NETOČNO: ‘Toplinske pumpe rade samo s podnim grijanjem.’
4. NETOČNO: ‘Toplinske pumpe ne rade u stanovima.’
5. NETOČNO: ‘Toplinske pumpe ne rade kad je hladno.’
6. NETOČNO: ‘Toplinske pumpe će uvijek trebati pomoćni sustav grijanja da bi vas grijale.’
7. NETOČNO: ‘Toplinske pumpe vas neće grijati dovoljno.’
8. NEPOTPUNO: ‘Smrznut ćete se tijekom nestanka struje i bolje vam je imati plinski kotao.’
9. NETOČNO: ‘Toplinske pumpe su bučne.’
10. NEPOTPUNO: ‘Toplinske pumpe su skuplje za korištenje i povećat će vam račune za grijanje.’
11. NETOČNO: ‘Pretvaranje plina u električnu energiju za grijanje putem toplinske pumpe manje je učinkovito nego izgaranje plina u kotlu.’
12. NETOČNO: ‘Toplinske pumpe nikada neće nadoknaditi emisije ugljika koje nastaju pri njihovoj proizvodnji.’
13. NETOČNO: ‘Toplinske pumpe smanjuju vrijednost nekretnina.’
14. NEPOTPUNO: ‘Toplinske pumpe su preskupe.’
15. NEPOTPUNO: ‘Mreža ne može podnijeti toplinske pumpe.’
16. NEPOTPUNO: ‘Toplinske pumpe ne rade s cijevima malog promjera (microbore).’
17. NETOČNO: ‘Toplinske pumpe ne traju dugo.’
18. NEPOTPUNO: ‘Toplinske pumpe su nova i neisprobana tehnologija.’

1. NETOČNO: ‘Toplinske pumpe ne rade u postojećim zgradama.’

U nedavnom istraživanju u Ujedinjenom Kraljevstvu, 20 % ispitanika izjavilo je da vjeruje kako toplinske pumpe rade samo u novijim domovima. Čak je i Daily Telegraph 2023. godine objavio članak s naslovom: “Toplinske pumpe neće raditi u starim kućama, upozorava Bosch.”

Međutim, u stvarnosti, milijuni zgrada svih starosnih dobi diljem svijeta opremljeni su toplinskim pumpama. Štoviše, vladin program za zamjenu kotlova u Ujedinjenom Kraljevstvu, koji nudi subvencije kućanstvima za zamjenu kotlova s toplinskim pumpama, financira isključivo radove u postojećim domovima.

Nakon što je provela nekoliko studija slučaja o starim kućama s “toplinskim pumpama na zrak” – onima koje crpe energiju iz vanjskog zraka – javna institucija Historic England zaključila je u svom izvješću prošle godine da te pumpe “dobro funkcioniraju u različitim tipovima povijesnih zgrada i za različite namjene.”

Vladin projekt “elektrifikacije grijanja” u Ujedinjenom Kraljevstvu otišao je korak dalje, navodeći da “ne postoji tip nekretnine ili arhitektonsko razdoblje koje je neprikladno za toplinsku pumpu.”

Rezultati tog projekta također pokazuju da nema značajnih razlika u učinkovitosti s obzirom na starost kuće.

Ovi rezultati nisu isključivi za Ujedinjeno Kraljevstvo. Njemački istraživački institut Fraunhofer proveo je opsežna terenska ispitivanja i praćenje toplinskih pumpi u postojećim zgradama i zaključio da one rade pouzdano i bez problema.

2. NETOČNO: ‘Toplinske pumpe rade samo u visoko izoliranim zgradama.’

Česta, ali netočna tvrdnja je da toplinske pumpe zahtijevaju iznimno dobro izolirane zgrade kako bi ispravno funkcionirale. Na primjer, Mattie Brignal, novinar za financije u Daily Telegraphu, napisao je u listopadu 2023. da je dobra izolacija “ključna” za rad toplinskih pumpi:

“Učinkovita izolacija je ključna za optimalan rad toplinskih pumpi, jer uređaji rade na nižim temperaturama od plinskih kotlova.”

Također je tvrdio da “toplinske pumpe nikada neće raditi u Britaniji”, djelomično zbog loše izoliranih kuća u toj zemlji. Istina je da je Velika Britanija među najgorima u Europi kada je riječ o izolaciji zgrada, što potvrđuju podaci tvrtke za pametne termostate tado.

Međutim, toplinske pumpe mogu raditi u bilo kojoj zgradi ako su pravilno dimenzionirane, dizajnirane i instalirane. Mnogo neizoliranih kuća i zgrada već se grije do ugodnih temperatura pomoću toplinskih pumpi, što potvrđuju brojne studije slučaja, uključujući i neizoliranu kamenu crkvu.

Zgrada gubi toplinu kroz zidove, prozore i krov kada je vani hladnije nego unutra, kao što pokazuju stilizirane strelice na slici ispod. Gornji paneli prikazuju vanjsku temperaturu od 10 °C (obojenu ljubičasto) i unutarnju temperaturu od 20 °C (obojenu crveno).

Bez izolacije, prikazano na lijevim slikama, gubitak topline je veći – što je naznačeno većim strelicama – pa i unos topline mora biti veći kako bi se održala stabilna unutarnja temperatura.

Pri nižim vanjskim temperaturama, prikazanim na donjim panelima, gubitak topline ovisi o razini izolacije. Ipak, sve dok je unos topline iz sustava grijanja jednak gubitku topline, unutarnja temperatura će ostati stabilna.

To znači da je za loše izolirane domove potrebna veća toplinska pumpa, baš kao što bi bio potreban i veći plinski kotao za postizanje potrebnog unosa topline. Za svaku kuću sustav se obično projektira za najhladniji dan u godini.

Terensko istraživanje iz Njemačke potvrđuje ovu stiliziranu prezentaciju. Jedna od najdugotrajnijih terenskih studija toplinskih pumpi u renoviranim nekretninama pokazuje da opsežne renovacije i izolacijski zahvati nisu potrebni za ugradnju toplinske pumpe. Dobra energetska učinkovitost zgrade smanjuje troškove rada, ali to vrijedi i za kuće grijane plinskim ili uljnim kotlovima.

Toplinske pumpe obično rade na nižim “temperaturama protoka” kako bi maksimizirale učinkovitost, što znači da će voda koja se pumpa do radijatora u kući imati temperaturu bližu 50 °C ili niže. Iako i plinski kotlovi učinkovitije rade na nižim temperaturama protoka, obično su postavljeni da osiguraju vodu na puno višim temperaturama, od 70 °C ili više.

To znači da radijatori povezani sa sustavom toplinskih pumpi mogu biti hladniji, što bi moglo zahtijevati veće radijatore ili podno grijanje kako bi se postigla ista unutarnja temperatura. Istraživanja pokazuju, međutim, da su radijatori često predimenzionirani, pa stoga nije nužno da se svi radijatori zamijene.

Osim toga, tržište već nudi visokotemperaturne toplinske pumpe koje mogu doseći temperature protoka od 65 °C i više, a mogu se koristiti s postojećim radijatorima.

Štoviše, vladin projekt elektrifikacije grijanja u Ujedinjenom Kraljevstvu pokazao je da je učinkovitost visokotemperaturnih toplinskih pumpi blizu onoj standardnih toplinskih pumpi, budući da trebaju raditi na višim temperaturama protoka samo tijekom najhladnijih dana.

3. NETOČNO: ‘Toplinske pumpe rade samo s podnim grijanjem.’

U nedavnom istraživanju koje je naručio energetski dobavljač Good Energy, 15 % ispitanika izjavilo je da vjeruje kako je za toplinske pumpe potrebno podno grijanje.

Ovo je netočno. Toplinske pumpe također vrlo dobro funkcioniraju s radijatorima, iako niža temperatura protoka koja je potrebna za podno grijanje omogućava da toplinske pumpe rade učinkovitije.

U nekim slučajevima radijatori mogu trebati nadogradnju. Međutim, posljednjih godina uobičajena praksa instalatera grijanja bila je predimenzioniranje radijatora kako bi se osigurale dovoljne sigurnosne granice (safety margin) za grijanje.

Ako se izolacija naknadno postavi, originalni radijatori mogu biti i preveliki u odnosu na potrebe. Neki radijatori možda će trebati zamjenu prilikom ugradnje toplinske pumpe, ali to ovisi o karakteristikama nekretnine.

Mnoge nekretnine navedene na platformi otvorenog koda Heat Pump Monitor, koja omogućuje pojedincima da podijele ključne informacije o vlastitim instalacijama, imaju toplinske pumpe i stare radijatore, a nemaju podno grijanje.

Slično tome, mnoge nekretnine u projektu Electrification of Heat imale su radijatore.

4. NETOČNO: ‘Toplinske pumpe ne rade u stanovima.’

Daily Telegraph je u listopadu 2023. izvijestio kako su “mnogi stanovi neprikladni za toplinske pumpe”.

Slično tome, u kolovozu 2023., Daily Mail je prenio izjave izvršnog direktora Odbora za klimatske promjene Chrisa Starka, koji je rekao da je “vrlo teško” instalirati toplinske pumpe u stanovima.

Doista, pronalaženje prostora za vanjske jedinice toplinskih pumpi na bazi zraka može predstavljati izazov kod zgrada s više stanova. Međutim, rješenja za ovaj problem postoje, što je dokumentirano u studijama slučaja stambenih blokova koji koriste različite tehnologije toplinskih pumpi, uključujući one koje toplinu crpe iz tla, zraka i vode.

U Velikoj Britaniji, tvrtka Kensa Contracting uspješno je instalirala toplinske pumpe na bazi tla u visokim zgradama s desecima stanova. U ovom slučaju, zajednička “zemljana petlja” cirkulira vodu kako bi prikupljala toplinu iz tla, a zatim se ta voda doprema u pojedinačne stanove putem malih jedinica unutar stanova koje zagrijavaju vodu do potrebne temperature.

Toplinske pumpe zrak-zrak – slične klima uređajima – također su opcija za stanove.

5. NETOČNO: ‘Toplinske pumpe ne rade kad je hladno.’

Česta kritika toplinskih pumpi je tvrdnja da one navodno ne rade dobro u hladnom vremenu. Primjerice, škotski poduzetnik i član Laburističke stranke Lord Haughey je za Times izjavio da toplinske pumpe ne mogu podnijeti hladnu klimu u Škotskoj. Ovu su priču također široko prenijeli Daily Telegraph i Daily Express.

Međutim, nordijska regija – posebno Švedska, Finska i Norveška – pokazuje suprotno. Te tri zemlje imaju najveću prodaju toplinskih pumpi na tisuću kućanstava na kontinentu. Švedska, Norveška i Finska također imaju najhladnije klime u Europi.

U sve tri zemlje sada ima više od 40 toplinskih pumpi na 100 kućanstava, što je više nego u bilo kojoj drugoj zemlji na svijetu. Instalacije toplinskih pumpi počele su rasti prije 20 godina i značajno su smanjile emisije ugljika u tim zemljama.

Doista, europske zemlje s najhladnijim zimama imaju najvišu stopu prodaje toplinskih pumpi, kao što je prikazano na slici ispod.

Neki također postavljaju pitanja o tome koliko dobro toplinske pumpe rade kada temperature padnu ispod nule. Na primjer, komentator skeptičan prema klimatskim promjenama, Ross Clark, tvrdio je u Daily Telegraphu u siječnju 2024. da “toplinske pumpe izgledaju osuđene da nas smrznu” te da “nema smisla govoriti nam da moramo doseći nultu emisiju ako nam ne možete reći kako ćemo se nositi s temperaturama ispod nule”.

Dokazi iz stvarnog svijeta opovrgavaju takve tvrdnje. Različite terenske studije prikupljale su podatke o učinkovitosti toplinskih pumpi, na primjer o zračnim pumpama u Švicarskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, SAD-u, Kanadi i Kini.

Naime, toplinske pumpe ostaju više nego dvostruko učinkovitije od plinskih kotlova, čak i na temperaturama znatno ispod nule, prema recenziranoj analizi koju je proveo Regulatory Assistance Project (RAP).

Analiza je pokazala da, iako koeficijent performansi (COP), koji mjeri učinkovitost rada toplinske pumpe, opada s padom vanjske temperature, on i dalje ostaje visok.

COP uspoređuje količinu energije koja se unosi u sustav grijanja s količinom topline koju sustav proizvodi za grijanje kuće. COP od 1 znači da svaka jedinica energije koja se koristi za rad sustava vraća 1 jedinicu topline, što odgovara 100 % učinkovitosti.

Plinski kotlovi nikada nisu 100 % učinkoviti jer se dio topline gubi kroz dimne plinove. Umjesto toga, plinski kotlovi obično rade s učinkovitosti od oko 85 %, što odgovara COP-u od 0,85.

Nasuprot tome, toplinske pumpe koriste električnu energiju kako bi prikupile dodatnu toplinu iz vanjskog zraka ili tla, što znači da obično proizvode barem 2 jedinice topline za svaku ulaznu jedinicu energije. To znači da mogu imati COP od 2 ili više, što ih čini 200 %, 300 % ili čak više učinkovitima.

Kao što grafikon prikazuje, čak i tijekom najhladnijih zimskih dana kada temperature padnu na čak -20 °C, standardna toplinska pumpa na zrak može raditi s COP-om od oko 2. To je znatno više od fosilnih kotlova i električnih bojlera, koji rade s COP-om manjim ili jednakim 1.

Za područja s redovito vrlo niskim temperaturama, na tržištu su danas dostupne toplinske pumpe za hladne klime. Ove pumpe koriste rashladna sredstva s nižom točkom vrelišta u usporedbi sa standardnim modelima i prikladne su za zime s temperaturama do -26 °C.

Međutim, za vrlo niske temperature, znatno ispod nule (-20 °C ili niže), mogu biti potrebni sustavi s nekim oblikom pričuvnog grijanja. U nordijskim zemljama to je uobičajeno.

Toplinske pumpe na bazi tla također mogu biti korisne u hladnijim klimama, jer tlo zadržava toplinu tijekom zime i rijetko doseže tako niske temperature kao zrak.

6. NETOČNO: ‘Toplinske pumpe će uvijek trebati pomoćni sustav grijanja da bi vas grijale.’

Često se tvrdi da toplinske pumpe zahtijevaju sekundarni sustav grijanja kao rezervu.

Primjerice, članak iz Daily Maila iz 2023. izvijestio je o iskustvu vlasnika kuće koji je instalirao rezervno grijanje na ulje kako bi “proradilo tijekom zime kada [toplinske] pumpe ne rade učinkovito”, dok je drugi rekao da je trebao pričuvno grijanje kako bi njegov dom opet bio “ugodan”.

Ipak, oko 79 % kućanstava praćenih u sklopu britanskog projekta elektrifikacije grijanja nema rezervni sustav grijanja i koristi toplinsku pumpu za sve svoje potrebe za toplom vodom i grijanjem prostora.

(Neke su kuće u projektu isprobale “hibridne” sustave grijanja, gdje toplinske pumpe osiguravaju grijanje, dok plinski kotao pruža toplu vodu i dodatni kapacitet grijanja.)

Kao što je gore objašnjeno, dodatni izvor topline može biti potreban u vrlo hladnim klimama, gdje zimske temperature redovito padaju ispod -20 °C. No, općenito, to nije primjenjivo na Veliku Britaniju i druge umjerene zemlje.

7. NETOČNO: ‘Toplinske pumpe vas neće grijati dovoljno.’

Varijacija na lažnu tvrdnju da toplinske pumpe ne mogu raditi u hladnim klimama je slično netočna ideja da neće moći dovoljno zagrijati domove.

“Ne možete pronaći inženjera spremnog instalirati jedan od tih uređaja u vašem domu jer, iskreno, oni znaju da vas zapravo ne bi grijao,” tvrdio je Ross Clark u Daily Telegraphu prošle godine.

Nema dokaza koji bi podržali tvrdnju da toplinske pumpe neće grijati domove. Ako su pravilno dizajnirane i instalirane, toplinske pumpe mogu pružiti istu razinu udobnosti kao i sustavi grijanja na fosilna goriva, ili čak veću.

U anketi provedenoj u Ujedinjenom Kraljevstvu u ime dobrotvorne organizacije Nesta, više od 80 % ljudi izjavilo je da su zadovoljni sposobnošću svoje toplinske pumpe da pruži grijanje prostora i tople vode. Prema podacima organizacije Nesta, ova razina zadovoljstva slična je onoj kod kućanstava s plinskim kotlovima.

Dokazi iz drugih zemalja također pružaju potporu ovoj tvrdnji. Oko 81 % ispitanika u paneuropskoj anketi iz 2022. navelo je da im se razina udobnosti poboljšala nakon ugradnje toplinske pumpe.

8. NEPOTPUNO: ‘Smrznut ćete se tijekom nestanka struje i bolje vam je s plinskim bojlerom.’

U još jednom članku koji napada toplinske pumpe, objavljenom u siječnju 2024., kolumnist skeptičan prema klimatskim promjenama Ross Clark upozorava u Daily Telegraphu da će “nestanak struje koji traje više od nekoliko sati biti vrlo ozbiljna stvar za zajednice koje će biti potpuno odsječene, drhteći od hladnoće.”

Slično tome, Daily Express navodi da su vlasnicima toplinskih pumpi izdana “zastrašujuća upozorenja o nestanku struje”. Citiraju Ericu Malkin iz Stove Industry Alliance, koja sugerira da “posjedovanje peći na drva svakako znači da ljudi mogu grijati svoje domove u slučaju nestanka struje.”

Točno je da toplinske pumpe neće raditi tijekom nestanka struje. Međutim, isto vrijedi i za plinske bojlere, koji također zahtijevaju električnu energiju za upravljanje i pumpanje tople vode kroz radijatore.

Prema tvrtki za prodaju bojlera Boiler Central, većina modernih bojlera ne može funkcionirati bez struje, što znači da ih nestanak struje čini “privremeno neupotrebljivima”. Na svojoj web stranici navode:

“Većina modernih bojlera ovisi o električnoj energiji za rad, tako da kada nestane struje, vaš bojler neće moći grijati vaš dom. Bez električne energije, većina glavnih komponenti poput termostata, pumpi za centralno grijanje i ventila neće imati napajanje, što uzrokuje da bojler ne radi pravilno, čineći vaš bojler privremeno neupotrebljivim.”

Također vrijedi napomenuti da je električna mreža u Ujedinjenom Kraljevstvu vrlo pouzdana. Većina potrošača godišnje doživi samo nekoliko minuta prekida struje, prema podacima regulatora energije Ofgem. Isto vrijedi za Njemačku i većinu drugih razvijenih zemalja.

(U SAD-u su prekidi struje znatno duži – u prosjeku traju ukupno 5 sati godišnje u 2022., uglavnom zbog srušenih stabala.)

9. NETOČNO: ‘Toplinske pumpe su bučne.’

Još jedan od lažnih argumenata koji se često iznose protiv toplinskih pumpi je ideja da su “previše glasne” za ugradnju u mnoge domove – ili da je buka koju stvaraju smetnja.

Na primjer, Daily Telegraph je u studenom 2023. netočno izvijestio da su “toplinske pumpe preglasne za ugradnju u milijune domova u Engleskoj prema vladinim smjernicama o buci.”

Ovaj naslov su opovrgnuli stručnjaci citirani u članku. Savjetnici iz Apex Acoustics, koji su vodili istraživanje, objavili su izjavu u kojoj su naveli da je tvrdnja u naslovu “pretjerana” i da, suprotno članku, problemi s bukom nisu “nepremostivi”. Izjavili su:

“Naslov tvrdi da su toplinske pumpe ‘previše bučne’ za milijune britanskih domova. To je pretjerivanje. Iako je buka valjana briga kod toplinskih pumpi koju treba riješiti, tehnološka poboljšanja i pravilna ugradnja mogu ublažiti probleme s bukom u većini domova. Članak prikazuje buku kao nepremostiv problem, što nije točno.”

Članak Daily Telegrapha također tvrdi da će doći do “porasta pritužbi na buku” kako se bude ugrađivalo sve više toplinskih pumpi.

U stvarnosti, podaci iz Ujedinjenog Kraljevstva pokazuju da su pritužbe na buku zbog toplinskih pumpi vrlo rijetke. Prema anketi stručnjaka za buku, koju citira istraživački rad Apex Acousticsa, postoji samo oko 100 pritužbi na buku na 300.000 instalacija – što je stopa od 0,03 %.

Vladino istraživanje ovo potvrđuje. Navodi da postoji “niska učestalost pritužbi na buku kod zračnih toplinskih pumpi (ASHP)” te da su pritužbe rezultat loše kvalitete instalacije, uključujući probleme s lokacijom i blizinom.

Zaključujući svoj odgovor na članak Daily Telegrapha, Apex Acoustics navodi da “članak prenosi izolirane brige i najgore scenarije u pretjeranu priču protiv toplinskih pumpi.”

Istina je da zračne toplinske pumpe stvaraju određenu razinu buke zbog ventilatora koji cirkulira zrak oko vanjske jedinice. No, one mogu biti vrlo tihe, a “emitiranje zvuka iz toplinskih pumpi nije bilo primijećeno” kod većine ispitanika u studiji koju je naručila vlada Ujedinjenog Kraljevstva.

U Ujedinjenom Kraljevstvu postoje stroga ograničenja buke za toplinske pumpe. Zakonsko ograničenje buke za toplinske pumpe iznosi 42 decibela, a mjeri se od najbliže susjedne nekretnine, što znači da je ograničenje buke na granici susjedne nekretnine 42 decibela – slično kao kod hladnjaka.

Toplinske pumpe s izvorištem iz tla ne stvaraju buku izvan doma, budući da nije potreban ventilator. Unutar doma, ove pumpe ne proizvode više buke od standardnog hladnjaka ili zamrzivača, navodi recenzija organizacije Federation of Master Builders.

10. NEPOTPUNO: ‘Toplinske pumpe koštaju više za korištenje i povećat će račune za grijanje.’

Jedan od najraširenijih napada na toplinske pumpe je tvrdnja da su skupe za korištenje. Nasuprot tome, zahvaljujući njihovoj visokoj učinkovitosti, dobro dizajnirani sustavi mogu uštedjeti britanskim kućanstvima stotine funti godišnje, unatoč tome što je električna energija skuplja od plina.

Toplinske pumpe nude još veće relativne uštede u drugim zemljama gdje su cijene električne energije u usporedbi s cijenama plina niže.

U videu na YouTube kanalu “Skill Builder“, koji je pregledan više od 2,2 milijuna puta, voditelj Roger Bisby tvrdi da je “kada pogledate račune za gorivo, korištenje toplinske pumpe otprilike tri puta skuplje od korištenja plinskog kotla”. Ova izjava je netočna.

Troškovi rada toplinskih pumpi u odnosu na plinske kotlove ovise o cijenama energije i učinkovitosti instalacije toplinske pumpe.

Činjenica je da su cijene električne energije više od cijena plina. Prema britanskom energetskom cjenovnom ograničenju iz ožujka 2024., svaka jedinica električne energije četiri je puta skuplja od plina.

Međutim, toplinske pumpe koriste otprilike 3-5 puta manje energije u usporedbi s plinskim kotlom. To je zato što toplinska pumpa pretvara jednu jedinicu električne energije u 2,5-5 jedinica topline.

Ova učinkovitost mjeri se sezonskim koeficijentom performansi (SCoP). SCoP pruža metriku za mjerenje učinkovitosti toplinske pumpe tijekom cijele godine, dok COP mjeri učinkovitost u određenom trenutku. Mjeri ukupnu količinu proizvedene topline tijekom godine u odnosu na ukupnu količinu potrošene električne energije.

Na primjer, SCoP od tri znači da za svaku jedinicu potrošene električne energije toplinska pumpa pruža tri jedinice topline. SCoP od 4 znači da toplinska pumpa isporučuje četiri puta više topline od uloženih jedinica električne energije.

Ako toplinska pumpa također služi za proizvodnju tople vode, kućanstva mogu uštedjeti 110 funti godišnje isključivanjem iz plinske mreže i prestankom plaćanja “paušalne naknade” za plin.

U kućanstvu koje plaća standardne cijene jedinica prema cjenovnom ograničenju iz ožujka 2024., toplinska pumpa sa SCoP-om većim od 3 postići će paritet troškova s troškovima grijanja kotla koji radi s 85 % učinkovitosti.

Prema projektu elektrifikacije grijanja, središnja procjena (medijan) SCoP-a iznosi 2,9. Na toj razini učinkovitosti, godišnji troškovi grijanja za rad toplinske pumpe na trenutnoj standardnoj tarifi bili bi samo 25 funti veći nego za 85 % učinkovit plinski kotao. No, postižu se i mnogo veće učinkovitosti toplinskih pumpi.

Heat Geek, organizacija koja obučava instalatere toplinskih pumpi, izvještava da instalacije njihovih certificiranih instalatera postižu SCoP od 4. Uz SCoP od 4, kućanstva na standardnoj tarifi uštedjela bi 25 % na računima za grijanje u usporedbi s prosječnim plinskim kotlom.

Ovo se može promijeniti ovisno o budućem razvoju cijena, ali procjene britanske vlade sugeriraju da će cijene električne energije relativno pasti u usporedbi s plinom. Drugim riječima, relativni troškovi rada toplinskih pumpi poboljšat će se u odnosu na plinske kotlove ako te projekcije budu točne.

U međuvremenu, korisnici toplinskih pumpi mogu smanjiti svoje troškove korištenja posebnih tarifa. Neke energetske tvrtke nude cijene koje variraju ovisno o vremenu korištenja. Na primjer, tarifa “Agile” Octopus Energyja iznosila je prosječnih 17 penija po kilovat-satu (p/kWh) od prosinca 2023. do veljače 2024. To je značajno ispod ograničenja cijena od 27 p/kWh od siječnja do ožujka i 25 p/kWh od travnja do lipnja 2024.

Octopus također nudi posebnu tarifu za toplinske pumpe pod nazivom “Octopus Cosy”. Od 1. travnja 2024., ova tarifa će iznositi 19,6 p/kWh, prema Octopus Energyju.

Dobavljač energije OVO također nudi tarifu za toplinske pumpe od 15 p/kWh, nazvanu “Heat Pump Plus“, koja smanjuje cijenu jedinice za 44 % u usporedbi s cjenovnim ograničenjem. (Napomena da je OVO ponuda uvjetovana suradnjom sa sustavom akreditacije toplinskih pumpi Heat Geek koji pokriva samo dio tržišta.)

OVO također navodi da je ponuda trenutno ograničena na prvih 100 kupaca koji se prijave. Nije jasno hoće li ova ponuda biti dostupna u budućnosti i, ako bude, u kojem obliku.

Za britansko kućanstvo na određenoj energetskoj tarifi, troškovi rada toplinske pumpe smanjuju se kako sustav postaje učinkovitiji (viši SCoP). To je ilustrirano u grafikonu ispod, koji pokazuje da bi kućanstvo s toplinskom pumpom na standardnoj tarifi od travnja do lipnja 2024. imalo niže troškove rada od 85 % plinskog kotla ako je SCoP 3 ili više.

Ekvivalentne brojke za niz različitih energetskih tarifa prikazane su zakrivljenim linijama. Iako grafikon uključuje liniju za 92 % učinkovit plinski kotao – ocjena navedena na oznakama mnogih modernih kondenzacijskih kotlova – podaci iz stvarnih domova sugeriraju da je 85 % tipičnije.

Ova analiza pokazuje da bi kuće grijane plinskim kotlovima mogle prepoloviti račune za grijanje korištenjem toplinske pumpe, ako koriste tarife Octopus Agile ili OVO, te ako njihove toplinske pumpe imaju SCoP od 4.0 odnosno 3.7.

11. NETOČNO: ‘Pretvaranje plina u električnu energiju kako bi se zagrijavalo putem toplinske pumpe manje je učinkovito od sagorijevanja plina u kotlu.’

Jedno od čestih pogrešnih shvaćanja je da bi bilo učinkovitije spaliti plin u kućnom plinskom kotlu, nego ga pretvoriti u električnu energiju u elektrani i koristiti tu struju za pokretanje toplinske pumpe.

Na primjer, konzervativni zastupnik John Redwood je u ožujku 2024. na Twitteru tvrdio da bi to značilo da “na kraju trošimo više plina u elektrani umjesto u plinskim kotlovima”.

Ova tvrdnja je netočna. Standardna toplinska pumpa s učinkovitosti od 300 % (SCoP 3) može isporučiti istu količinu topline kao prosječni plinski kotao, dok smanjuje potrošnju plina za dvije petine, čak i ako se napaja isključivo električnom energijom proizvedenom iz plina.

U realnijem scenariju koji uzima u obzir način na koji UK zapravo proizvodi električnu energiju, ista toplinska pumpa smanjila bi potrošnju plina – i emisije ugljikovog dioksida (CO2) – za najmanje tri četvrtine tijekom sljedećih 15 godina.

Preminuli prof. Sir David MacKay, bivši glavni znanstveni savjetnik tadašnjeg Ministarstva energije i klimatskih promjena, jasno je objasnio ovo još 2008. u svojoj poznatoj knjizi “Sustainable Energy Without the Hot Air”:

“Toplinske pumpe su učinkovitije od kondenzacijskih kotlova, čak i ako se pokreću električnom energijom iz elektrane na prirodni plin.”

Razlog tome je što toplinska pumpa sa SCoP-om od 3 koristi jednu jedinicu električne energije kako bi stvorila tri jedinice topline. Kao rezultat, spaljivanje jedne jedinice plina u elektrani s prosječnom učinkovitošću od 48,3 % i uzimajući u obzir 8 % gubitka električne energije tijekom prijenosa, rezultira s 1,3 jedinice topline iz toplinske pumpe.

U usporedbi, plinski kotao u UK-u obično radi s učinkovitošću od 85 %, što znači da jedna jedinica plina za grijanje (lijevi stupac u donjem grafikonu) rezultira s 0,85 jedinica topline (drugi s lijeva).

Kao rezultat toga, 300 % učinkovita toplinska pumpa (drugi stupac s desna, SCoP 3), čak i ako se napaja isključivo električnom energijom proizvedenom iz plina (najdesniji stupac), troši oko dvije petine manje plina za proizvodnju iste količine topline (“ušteda”, žute crte).

U stvarnosti, umjesto da rade na 100 % električne energije proizvedene iz plina, toplinske pumpe koriste trenutačni miks električne energije. U Ujedinjenom Kraljevstvu, udio fosilnih goriva (crna boja) u ukupnoj proizvodnji električne energije iznosio je 33 % u 2023. godini, kao što je prikazano na slici ispod.

Također je važno napomenuti da će se udio proizvodnje električne energije iz plina smanjivati u nadolazećim godinama. To znači da bi toplinska pumpa smanjila emisije CO2 za 77-86 % tijekom 15 godina u usporedbi s plinskim kotlom, prema smjernicama britanske vlade.

12. LAŽNO: ‘Toplinske pumpe nikada neće nadoknaditi emisije ugljika nastale njihovom proizvodnjom.’

Kao i kod električnih vozila, solarnih panela ili vjetroturbina, tvornice koje proizvode toplinske pumpe trebaju sirovine i energiju, što dovodi do emisija CO2.

To dovodi do još jednog uobičajenog nesporazuma da će CO2 koji toplinska pumpa uštedi tijekom rada biti poništen emisijama stvorenim tijekom proizvodnje.

Tipičan komentar na Twitteru kada se objavi nešto o toplinskim pumpama glasi: “Zamjena potpuno funkcionalnog plinskog kotla prije kraja njegova prirodnog vijeka trajanja toplinskom pumpom je pogrešno. Neće smanjiti puno ugljika.”

Percepcija da je logično koristiti plinski kotao do kraja njegova vijeka trajanja prije ugradnje toplinske pumpe raširena je. Temelji se na uvjerenju da su “utjelovljene” emisije ugljika toplinske pumpe veće od bilo kakve uštede ugljika tijekom rada.

Unatoč privlačnosti ovog uvjerenja, detaljne analize pokazuju da je ono netočno. Zapravo, zamjena plinskog kotla toplinskom pumpom uštedjela bi 25-28 tona ekvivalenta CO2 (tCO2e) tijekom 15 godina, što je smanjenje od više od tri četvrtine.

Prema jednoj recenziranoj studiji, proizvodnja kućne toplinske pumpe uzrokuje 1.563 kg ekvivalenta CO2 (kgCO2e). Ova brojka – 1,6 tCO2e – može se usporediti s godišnjim emisijama po stanovniku u Ujedinjenom Kraljevstvu od 5,6 tCO2e u 2023.

Ovlaštena komora inženjera građevinskih usluga (CIBSE) izdala je nove smjernice o utjelovljenom ugljiku, koje daju sličan rezultat. Korištenjem CIBSE-ovih podataka, za toplinsku pumpu kapaciteta 7 kilovata (kW) možemo pretpostaviti utjelovljeni ugljik od oko 1.500 kgCO2e – nešto više od 200 kgCO2e po kW kapaciteta.

Sada usporedimo to s tipičnim plinskim kotlom. Utjelovljene emisije kotla zanemarene su u izračunu emisija plinskog kotla jer pretpostavljamo da plinski kotao već postoji. Ono što nas zanima je koliko brzo će ugradnja toplinske pumpe nadoknaditi svoj utjelovljeni ugljik.

Središnja procjena godišnje potrošnje plina po kućanstvu iznosi 12.100 kilovat sati (kWh), isključujući 2,4 % plina korištenog za kuhanje. Po kWh potrošenog plina, kotao emitira 183 gCO2 prema smjernicama zelene knjige britanske vlade. To je 2.209 kgCO2e godišnje. Ako pretpostavimo da plinski kotao radi još 15 godina, rezultirat će ukupnim operativnim emisijama od 33.134 kgCO2e.

Za usporedbu, toplinska pumpa ima znatno niže operativne emisije. Korištenjem konzervativnijih “marginalnih” faktora emisija iz smjernica zelene knjige i SCoP od tri, ukupne operativne emisije tijekom 15 godina, od 2023. do 2037., očekuju se na 6.153 kgCO2e.

(Korištenje marginalnih faktora emisija pretpostavlja da toplinska pumpa koristi marginalni izvor električne energije, što je posljednja elektrana koja se mora uključiti kako bi zadovoljila ukupnu potražnju. Trenutno je to obično plinska elektrana.)

Za prosječne faktore emisija iz zelene knjige, toplinska pumpa bi emitirala 3.242 kgCO2e. Korištenjem CIBSE-ovih podataka o utjelovljenom ugljiku u njezinoj proizvodnji, ukupne emisije povezane s novom toplinskom pumpom tijekom 15 godina dosegle bi 7.653 kgCO2e za marginalne i 4.742 kgCO2e za prosječne faktore emisija.

To predstavlja uštedu od 25.481 do 28.392 kgCO2e u usporedbi s plinskim kotlom (25-28 tCO2e).

Sveukupno, zamjena plinskog kotla toplinskom pumpom smanjila bi emisije za 77-86 %, uključujući utjelovljene emisije iz proizvodnje toplinske pumpe. To znači da bi toplinska pumpa nadoknadila svoj utjelovljeni ugljik nakon 13 mjeseci.

Čak i pod nerealnom i ekstremnom pretpostavkom da proizvodnja toplinske pumpe uključuje 10 puta više utjelovljenog ugljika nego što se misli, ona bi i dalje generirala uštedu emisija od 36-45 % tijekom 15 godina zamjenom plinskog kotla.

Dodatno, procjena emisija za plin isključuje emisije u ranijim fazama povezane s vađenjem, preradom i transportom plina. Primjena više procjene od 210 kgCO2e/kWh kako bi se uzeli u obzir te emisije rezultira većim uštedama ugljika od 80-87 % za toplinsku pumpu u usporedbi s postojećim plinskim kotlom.

Zaključak: emisije utjelovljene u toplinskoj pumpi nadoknade se nakon nekoliko mjeseci. Tijekom životnog vijeka uređaja, toplinske pumpe značajno smanjuju emisije ugljika u usporedbi s plinskim kotlom.

13. LAŽNO: ‘Toplinske pumpe snižavaju vrijednost nekretnina.’

Uobičajen mit sugerira da će ugradnja toplinske pumpe smanjiti vrijednost vaše nekretnine. Na primjer, članak u Daily Expressu iz 2022. tvrdio je da će “vlasnici kuća koji su prisiljeni zamijeniti plinski kotao ekološki prihvatljivim toplinskim pumpama vidjeti kako im vrijednost kuće propada.”

Dokazi, međutim, sugeriraju suprotno: toplinske pumpe povećavaju vrijednost nekretnina. Istraživanje iz SAD-a pokazalo je da “kuće s toplinskom pumpom na zrak u prosjeku ostvaruju premiju u cijeni od 4,3 % do 7,1 % (ili 10.400–17.000 dolara).”

Istraživanje u Ujedinjenom Kraljevstvu pokazalo je da toplinska pumpa može povećati vrijednost prosječne kuće između 1,7 % i 3,0 %. Agencija za nekretnine Savills također izvještava da kupci plaćaju premiju za kuće s toplinskim pumpama.

Na temelju prosječne cijene kuće u Ujedinjenom Kraljevstvu u prosincu 2023., koja iznosi oko 285.000 funti, to podrazumijeva premiju u cijeni od 4.800-8.600 funti, što čini značajan dio troška ugradnje toplinske pumpe.

14. NEPOTPUNO: ‘Toplinske pumpe su preskupe.’

Početni trošak toplinskih pumpi često se navodi kao problem s ovom tehnologijom.

Na primjer, Daily Telegraph je u rujnu 2023. napisao:

“Glavna prepreka za ugradnju ovih uređaja za većinu domova je nesrazmjerno visok početni trošak u usporedbi s tradicionalnim sustavima grijanja.”

Slično tome, još jedan komentar Rossa Clarka za Daily Telegraph – pod naslovom “Velika pomama za toplinskim pumpama je gotovo mrtva” – izjavio je da su “strašno skupe za ugradnju.”

Istina je da su toplinske pumpe skuplje za kupnju od plinskih kotlova.

U 2023., prosječni trošak ugradnje toplinske pumpe na zrak u Ujedinjenom Kraljevstvu iznosio je 12.368 funti, prema podacima MCS-a. To se uspoređuje s 2.500-3.000 funti za plinski kotao, prema podacima britanske vlade. Nedavno izvješće Nacionalnog revizorskog ureda zaključilo je da su troškovi toplinskih pumpi u stvarnim uvjetima smanjeni za 6 % u odnosu na 2021.

Britanska vlada nudi subvencije za toplinske pumpe od 7.500 funti po instalaciji kroz program nadogradnje kotlova. Ovo je povećanje u odnosu na prethodnu razinu od 5.000 funti, što je dovelo do porasta interesa, kao što je prikazano na slici ispod.

(Broj prijava za vaučere za toplinske pumpe u siječnju 2024. bio je 39 % veći nego godinu dana ranije, kaže britanska vlada.)

Neke tvrtke sada nude toplinske pumpe za manje od 3.000 funti nakon subvencije, što je trošak sličan novom plinskom kotlu.

Većina prognoza predviđa da će troškovi ugradnje toplinskih pumpi u budućnosti opadati, prema sustavnom pregledu dokaza koji je proveo Britanski istraživački centar za energiju. Većina prognoza sugerira smanjenje ukupnih instalacijskih troškova za oko 20-25 % do 2030. godine.

Ključno je da, iako toplinske pumpe trenutno imaju relativno visoke početne troškove, očekuje se da će one biti najisplativiji način dekarbonizacije grijanja.

15. NEPOTPUNO: ‘Mreža ne može podnijeti toplinske pumpe.’

Još jedan uobičajen mit o toplinskim pumpama – kao i o električnim vozilima – jest da bi njihovo široko prihvaćanje bilo katastrofalno za elektroenergetsku mrežu.

Na primjer, Daily Express je 2022. objavio članak pod naslovom: “Pakao toplinskih pumpi: Vlasnicima poslano upozorenje o alternativama kotlovima usred prijetnje nestanka struje.”

U članku se citira Erica Malkin iz Saveza industrije peći, trgovačke udruge britanskih proizvođača, instalatera i trgovaca pećima. Ona je tvrdila da mreža možda neće moći podnijeti toplinske pumpe te da bi moglo doći do prekida struje ako se one široko uvedu.

Slično tome, u komentaru Ross Clarka, sveprisutnog kolumnista skeptičnog prema klimi, u Sunday Telegraphu iz veljače 2024., postavlja se pitanje: “U vrijeme kada političari žele da milijuni nas više vozimo električne automobile i grijemo svoje domove toplinskim pumpama… kako ćemo održati svjetla upaljenima?”

Clark je također tvrdio da će plan za elektrifikaciju grijanja i prijevoza “sve nas ostaviti u mraku” i da je “Velika Britanija puno bliže nestanku struje nego što se itko usuđuje priznati”.

U nerealnom scenariju u kojem bi se svi domovi u Ujedinjenom Kraljevstvu preko noći prebacili na toplinske pumpe, u mnogim bi područjima elektroenergetska mreža zaista imala poteškoća. Međutim, prijelaz na toplinske pumpe trajat će desetljećima, a ne samo nekoliko godina.

To daje tvrtkama koje upravljaju elektroenergetskom mrežom, budućem operateru sustava, dobavljačima energije i energetskom regulatoru Ofgemu dovoljno vremena za prilagodbu.

U svojoj posljednjoj procjeni potreba za infrastrukturom u Ujedinjenom Kraljevstvu, službeni vladin savjetnik, Nacionalna komisija za infrastrukturu, ukazuje na brzu transformaciju energetskog sustava u prošlosti. To sugerira da Ujedinjeno Kraljevstvo može izgraditi infrastrukturu potrebnu za elektrifikaciju grijanja unutar potrebnih vremenskih okvira, kako navode.

Štoviše, iako nije široko poznato, potražnja za električnom energijom u Ujedinjenom Kraljevstvu smanjila se za 18 % tijekom posljednja dva desetljeća. To je stvorilo određeni prostor na mreži za rast potražnje.

Faktori koji su doveli do ovog pada uključuju propise o energetskoj učinkovitosti proizvoda, energetski učinkovitu rasvjetu – koja je sama smanjila vršnu potražnju za ekvivalent otprilike dvije nuklearne elektrane – ekološki svjesne potrošače i gospodarsko restrukturiranje, uključujući prebacivanje energetski intenzivnih industrija u inozemstvo.

Nacionalna mreža dobro je svjesna potrebnih ulaganja u mrežu i planira povezivanje toplinskih pumpi (i električnih vozila). Navode da su uvjereni kako se elektrifikacija grijanja u kućanstvima može ostvariti u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Operateri distribucijske mreže, koji upravljaju lokalnim mrežama i prenose električnu energiju do pojedinačnih korisnika, počeli su razvijati strategije za toplinske pumpe prije nekoliko godina.

Količina neiskorištenog kapaciteta mreže u distribucijskoj mreži varira ovisno o području. U nekim dijelovima zemlje nema potrebe za nadogradnjom mreže.

Istraživanje provedeno u ime britanske vlade otkrilo je da bi u ruralnim područjima Škotske 36-59 % mreže zahtijevalo nadogradnju ako bi se cijelo grijanje elektrificiralo.

Nedavnija istraživanja predviđaju da će vršna potražnja za grijanjem iz toplinskih pumpi biti 8 % niža nego za grijanje na plin, jer su toplinske pumpe dizajnirane da pružaju toplinu dosljedno tijekom duljih razdoblja, a ne u kratkim naletima.

Također su otkrili da će maksimalna “brzina povećanja topline” – brzina kojom se opterećenje grijanja povećava prije vršnih razdoblja – biti 67 % niža u usporedbi s grijanjem na plin.

Važno rješenje za minimiziranje potrebnih ulaganja u mrežu i troškova za potrošače je fleksibilnost potražnje, odnosno sposobnost prebacivanja potražnje na razdoblja kada je električna energija jeftinija i pritisak na mrežu manji.

Pokazalo se da toplinske pumpe mogu pružiti fleksibilnost potražnje kako bi podržale mrežu. To može značiti grijanje zgrada nešto prije vršnih razdoblja i smanjenje izlaza toplinske pumpe tijekom vršnih razdoblja, bez primjetnog gubitka u udobnosti. Također može značiti korištenje “toplinskih baterija” i toplinske pohrane za apsorbiranje jeftinije električne energije kad je dostupna.

Pitanje pouzdanosti energetskog sustava u kontekstu puta prema neto nultoj emisiji temeljito su proučili Odbor za klimatske promjene i Kraljevsko društvo. Te procjene su pokazale da je, uz odgovarajuću mješavinu tehnologija, moguće elektrificirati većinu grijanja u Ujedinjenom Kraljevstvu, a pritom osigurati pouzdanost opskrbe.

16. NEPOTPUNO: ‘Toplinske pumpe ne rade s mikrocjevovodima.’

Daily Express je 2021. izvijestio da “bilo koji domovi s mikrocjevovodima koji žele ugraditi toplinsku pumpu… mogli bi se suočiti s velikim troškovima i ozbiljnim poremećajima zbog instalacije dodatne opreme. Svi cjevovodi u nekretnini možda bi također trebali biti zamijenjeni.”

Članak se temelji na komentarima Vijeća za industriju grijanja i tople vode, koje između ostalog zastupa proizvođače kotlova.

Mikrocjevovodi su manji tip cjevovoda koji se često koristi u kućama za transport tople vode do radijatora. To je generički pojam za cijevi koje imaju promjer manji od 15 mm i obično su izrađene od plastike ili bakra.

Manji promjer znači da je teže brzo provoditi toplu vodu kroz sustav.

Sustavi grijanja toplinskim pumpama obično koriste veće brzine protoka, u kombinaciji s nižim temperaturama protoka, kako bi maksimizirali učinkovitost.

Zbog toga mikrocjevovodi nisu idealni za toplinske pumpe. No, još uvijek je moguće zadržati neke mikrocjevovode i instalirati toplinsku pumpu, objašnjava Heat Geek.

Postoje čak i primjeri kuća s mikrocjevovodima u koje su uspješno instalirane toplinske pumpe. Instalater toplinskih pumpi Aira objašnjava kako kuća s mikrocjevovodima i dalje može imati koristi od toplinske pumpe, uz odgovarajuće prilagodbe.

Zaključno, točno je da mikrocjevovodi nisu uvijek idealni za toplinske pumpe. No, netočno je reći da toplinske pumpe neće raditi s mikrocjevovodima.

17. LAŽNO: ‘Toplinske pumpe ne traju dugo.’

Unatoč stalnim tvrdnjama suprotnog na društvenim mrežama, toplinske pumpe mogu trajati nekoliko desetljeća ili čak i dulje. Britanska vlada pretpostavlja životni vijek od 20 godina u svojoj službenoj procjeni učinka subvencija za toplinske pumpe.

Analiza podataka s terena iz SAD-a, prikupljenih između 2001. i 2007. godine od strane Lawrence Berkeley National Laboratory, zaključila je da toplinske pumpe zrak-zrak traju u prosjeku 15 godina – a od tada se kvaliteta tehnologije poboljšala.

18. NEPOTPUNO: ‘Toplinske pumpe su nova i neprovjerena tehnologija.’

U članku iz veljače 2024. o planovima Škotske za uvođenje toplinskih pumpi, Herald je izvijestio da je sindikat GMB podnio prijedlog na konferenciji Škotske laburističke stranke protiv “prisiljavanja kućanstava na korištenje neprovjerenih sustava poput toplinskih pumpi.”

(“B” u GMB povijesno je značilo “proizvođači bojlera”.)

Međutim, toplinske pumpe su vrlo zrela tehnologija i postoje više od 100 godina. Prvu toplinsku pumpu kakvu danas poznajemo izgradio je austrijski inženjer Peter von Rittinger 1856. godine. Toplinske pumpe instalirane su u domovima ljudi prije mnogo desetljeća.

Toplinska pumpa instalirana je u Gradskoj vijećnici u Zürichu 1938. godine i nije zamijenjena sve do 2001. godine. Prva toplinska pumpa u Ujedinjenom Kraljevstvu instalirana je u Norwichu 1945. godine od strane Johna Sumnera, gradskog inženjera za električne instalacije u Norwichu.

Danas je u svijetu u pogonu blizu 200 milijuna toplinskih pumpi.

Autor članka za Carbon Brief, dr. Jan Rosenow, direktor je europskih programa u Projektu za regulatornu pomoć te počasni istraživač na Sveučilištu Oxford.