Zbog visokog vodostaja popušta nasip na devastiranoj Uni. Državu nije briga

Iako je Državni inspektorat u kolovozu zabranio radove na izgradnji male hidroelektrane u blizini Vrela Une, njena devastacija se i dalje nastavlja.

“Situacija je postala alarmantna. Nivo rijeke Une je toliko porastao da voda sada prelazi preko zečjeg nasipa, a uskoro bi mogao i potpuno popustiti”, upozorili su u utorak iz lokalne ekološke udruge Una na svom Facebook profilu.

Kako navode u objavi, pripremni radovi za izgradnju male hidroelektrane “Una-mlin” prouzročili su ozbiljna oštećenja; uništena je vegetacija uz vodotok, promijenjeni su prirodni kanali rijeke, uklonjene su kaskadne pregrade te su određena staništa teško narušena. Takva situacija dodatno naglašava kako je potrebno što prije sanirati uništeni dio rijeke, navode.

O posljedicama visokog vodostaja obavijestili su i na Facebook grupi stranke “Javno dobro”. U objavi navode kako se rijeka prelijeva preko nasipa te da bi zbog povećanja brzine uskoro možda mogla odnijeti i cijeli nasip. Krivca vide u Ministarstvu graditeljstva te Državnom inspektoratu koji investitoru nisu naložili sanaciju srušene brane koja je uklonjena na početku ilegalne gradnje.

“I ovako već dere velika voda po onom iskopanom noseći smeće i mulj s gradilišta dalje u rijeku Unu. Kod mosta je voda mutna od silnog blata spranog s iskopa. Velika voda je došla do samog puta stvarajući novu, paralelnu rijeku. Ako nasip pukne, a mogao bi jer rijeka i dalje konstantno raste i ubrzava, čitava Una krenut će ovim putem umjesto svojim koritom”, stoji u statusu stranke “Javno dobro”.

Klimatski portal kontaktirao je lokalne aktiviste koji već mjesecima izvještavaju javnost o radovima na Uni.

Potvrdili su nam da je nasip počeo još jučer popuštati, ali nijedna javna služba nije došla do lokacije zahvata kako bi osigurala da ne dođe do još veće devastacije.

Zašto gradilište nije zapečaćeno?

Podsjetimo, početkom rujna aktivisti iz Udruge Una priopćili su kako je situacija daleko od riješene jer Državni inspektorat (DIRH) još uvijek nije donio službeno rješenje o obustavi radova na maloj hidroelektrani. Osim toga, upozorili su tada aktivisti, nasipi oštećeni radovima prijete izlijevanjem i uništenjem sedrenih barijera.

Lokalna inicijativa Spasimo Unu ranije je od inspektorata zatražila i rješenje kojim su investitoru zabranjeni radovi, no ono im, ni nakon pozivanja na Zakon o pravu na pristup informacijama, nije dostavljeno.

Tim povodom Klimatski portal obratio se DIRH-u; zanimalo nas je zašto gradilište nije zapečaćeno te je li u rješenju o obustavi radova navedena obveza vraćanja okoliša u stanje prije početka radova. Uobičajeno se zatvoreno gradilište obilježi službenim znakom i trakom, no u ovom slučaju je to izostalo.

Iz DIRH-a su nam odgovorili kako je inspekcija zaštite prirode Državnog inspektorata donijela rješenje kojim je investitoru zabranjeno obavljanje radnji i radova koji se rade bez provedene ocjene prihvatljivosti za područje ekološke mreže (OPEM). Dio našeg pitanja o vraćanju lokacije u prvobitno stanje DIRH je ignorirao.

“Rješenje je 19. kolovoza 2024. godine uručeno investitoru te je isti dan postalo izvršno. U postupku kontinuirane kontrole izvršenja rješenja utvrđeno je da za sada investitor poštuje danu zabranu, a inspekcija će i u narednom razdoblju kontinuirano provoditi kontrolu izvršenja predmetnog rješenja te kao i do sada, poduzet će se zakonom propisane mjere”, napisali su.

Podsjetili su nas da je zbog utvrđenih nepravilnosti u svezi izdane građevinske i lokacijske dozvole inspektorat podnio kaznenu prijavu protiv službene osobe koja je izdala građevinsku dozvolu te o svemu izvijestio nadležno županijsko državno odvjetništvo kao i Ministarstvo unutarnjih poslova.

Dodatno smo ih upitali zašto građevinska inspekcija nije zatvorila gradilište i stavila znak zabrane, naročito ako su utvrđene nepravilnosti u izdanoj građevinskoj dozvoli. Naime, prema Pravilniku o načinu zatvaranja i označavanja gradilišta, gradilište zatvara građevinski inspektor ako utvrdi da su ispunjeni uvjeti za izricanje te mjere.

“Ujedno Vas informiramo da je postavljanje znaka zabrane na gradilište sukladno zakonskim propisima isključivo vezano uz situaciju kada investitor nije ishodio jedan od propisanih akata za građenje”, odgovorili su nam iz DIRH-a.

Drugim riječima, unatoč tome što su utvrđene nepravilnosti u izdanoj građevinskoj dozvoli (zbog čega je podnijeta i kaznena prijava protiv osobe koja je izdala dozvolu), građevinska inspekcija nije zatvorila gradilište jer je investitor imao građevinsku dozvolu.

Budući da rješenje inspekcije zaštite okoliša nije javno, DIRH-u smo poslali još jedan upit. Pitali smo ih je li investitoru naloženo vraćanje lokacije u prvobitno stanje te jesu li upoznati s negativnim posljedicama nesaniranih radova uslijed visokog vodostaja.

Odgovor ćemo objaviti kada stigne.

Šteta prirodi

Radovi koje je investitor, usprkos prosvjedima mještana, provodio sve do zabrane devastirali su područje korita koje se nalazi nedaleko od Vrela Une, što potvrđuje i mišljenje Zavoda za zaštitu okoliša i prirode.

U dokumentu koji potpisuje ravnatelj Zavoda Aljoša Duplić stoji kako je tijekom radova uklonjena riparijska vegetacija (uključujući drveće, grmlje i zeljaste biljke) uz dovodni i odvodni kanal mlinice, kao i na umjetnoj pregradi izgrađenoj radi skretanja vode na mlin.

“Radovima na izgradnji mHE je koridor kanala na mjestima proširen i do 5 metara, u cijelosti je izravnato dno te je cijela površina nasuta kamenim materijalom. Kaskadne pregrade između glavnog toka i dovodnog kanala u potpunosti su uklonjene. Na taj je način došlo do ozbiljne promjene i uništavanja staništa u kanalu uz glavni tok”, stoji u mišljenju.

Zavod za zaštitu okoliša zaključuje kako je, s obzirom na opseg radova i zatečeno stanje, došlo do stradavanja jedinki i gubitka staništa strogo zaštićene vrste potočnog raka. Provedba planiranih radova, navodi se, može narušiti stanje vodnog tijela i njegove ekološke elemente. Osim toga, ne može se isključiti ni mogućnost pogoršanja staništa peša (Cottus gobio) i vatrenog plavca (Lycaena dispar)  te stanišnog tipa 32A0.

“Utjecaji zahvata kao što su mHE općenito su mogući uslijed isušivanja dijela vodotoka tijekom izgradnje zahvata, uslijed čišćenja korita, odnosno iskopa korita te zamućenja vode, kao i uslijed regulacije vodotoka za potrebe preusmjeravanja vode iz glavnog toka na turbinu. Nadalje, mogući su utjecaji stradavanje jedinki riba i drugih vrsta vodenih ekosustava zbog prolaska kroz turbinu. Dodatno, kod pregrađivanja vodotoka mogući su utjecaji fragmentacije odnosno sprečavanja longitudinalne migracije vodenih organizama”, stoji u mišljenju Zavoda za zaštitu okoliša i prirode.