Koliko su poplave u Europi povezane s promjenom klime?
Srednja Europa još jednom je pogođena velikim poplavama. Znanstvenici upozoravaju da će zbog klimatskih promjena situacija biti sve gora.
Rujan koji se primiče kraju ostat će upamćen po obilnim oborinama koje su pogodile Poljsku, Češku, Austriju, Rumunjsku, Mađarsku, Njemačku i Slovačku, i koje su rušile brojne nacionalne i lokalne rekorde u količini padalina u četverodnevnom periodu. Ciklona Boris, osim što je nanijela velike štete infrastrukturi, prouzrokovala je smrt najmanje 24 osobe te utjecala na živote gotovo 2 milijuna ljudi iz pogođenih područja.
Znanstvenici iz više europskih zemalja tim su povodom proveli istraživanje kako bi kako bi procijenili u kojoj su mjeri klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem promijenile vjerojatnost i intenzitet jakih oborina koje dovode do teških poplava.
Analiza je objavljena na stranici inicijative World Weather Attribution (WWA) koja proučava koliko su vremenski ekstremi povezani s klimatskim promjenama. Istraživanje se fokusiralo na padaline u Češkoj, Slovačkoj, Austriji, dijelovima Poljske, Njemačkoj, Rumunjskoj i Mađarskoj u periodu od 12. do 16. rujna.
Jedan od zaključaka znanstvenika, mahom meteorologa i klimatologa, jest da su padaline tijekom četiri dana koje je donijela ciklona Boris bile najteže ikad zabilježene u Srednjoj Europi. Upozorenje je da će one, ako svijet ne prestane s izgaranjem fosilnih goriva, postati još razornije.
Vremenske neprilike postaju češće
Kako navode, obilne padaline uzrokovane su takozvanom “Vb depresijom” koja nastaje kada hladni polarni zrak struji sa sjevera preko Alpa te se susreće s vrlo toplim zrakom u južnoj Europi. Vb depresije su rijetke te su obično povezane s obilnom kišom iznad srednje Europe. Analiza znanstvenika sugerira da ne postoji značajna promjena u broju analognih Vb depresija od 50-ih godina prošlog stoljeća. Međutim, njihova učestalost mogla bi se promijeniti u sve toplijoj klimi koja će u budućnosti povećati vjerojatnost i intenzitet oborina.
Povijesni podaci govore da su već sad četverodnevne kiše postale dvostruko vjerojatnije i 20 posto intenzivnije u odnosu na predindustrijske eru. Kombinirajući te podatke s klimatskim modelima, znanstvenici su otkrili da će klimatske promjene uzrokovati najmanje dvostruko veću količinu oborina, sedam posto intenzivniju u odnosu na ranije obrasce.
Prema budućem scenariju zatopljenja u kojem je globalna temperatura 2°C viša od predindustrijskih razina, klimatski modeli predviđaju čak i jače četverodnevne kišne događaje, s daljnjim očekivanim povećanjem intenziteta oborina od oko 5 posto, te povećanjem vjerojatnosti od 50 posto. Znanstvenici navode kako su ti brojevi vjerojatno preniski zbog podcjenjivanja vrlo jakih oborina u dostupnim klimatskim modelima.
“Naša studija otkrila je otiske klimatskih promjena u udarima kiše koje su poplavile Srednju Europu. Ove poplave naglašavaju razorne posljedice zagrijavanja potaknutog fosilnim gorivima. Sve dok se nafta, plin i ugljen ne zamijene obnovljivom energijom, oluje poput Borisa pokrenut će čak i obilnije padaline i uzrokovati poplave koje uništavaju gospodarstvo”, rekla je Joyce Kimutai, istraživačica na Institutu Grantham na Imperial College London.
Priprema kvalitetnija nego prije, ali…
Intenzitet i trajanje obilnih oborina predstavlja veliki pritisak na civilnu zaštitu, ali znanstvenici navode kako su unatoč tome sustavi upravljanja kriznim situacijama diljem Europe ojačali tijekom posljednjih nekoliko desetljeća.
Dokaz za to jest smanjeni broj smrtnih slučajeva.
Unatoč većem intenzitetu i opsegu, broj smrtnih slučajeva u recentnim poplavama puno je manji nego u nekim prijašnjim. Kada su 2002. godine poplave pogodile Njemačku, Austriju, Češku, Rumunjsku, Slovačku i Mađarsku, poginule su 232 osobe. Poplava koja je pet godina ranije, 1997. godine, pogodila Njemačku, Poljsku i Češku usmrtila je 100 ljudi.
Zadnja velika poplava, ona koja je unazad četiri godine pogodila zemlje zapadne Europe, uzrokovala je smrt više od 200 ljudi.
Manji broj smrtnih slučajeva u recentnim poplavama govori da se poboljšao sustav predviđanja i ranog upozorenja temeljnog na prognozama, kao i sustavi evakuacije, obrane od poplava i preventivnog ispuštanja vode iz rezervoara. Ipak, svaki gubitak života naglašava potrebu za daljnjim poboljšanjima kako bi se uzele u obzir klimatske promjene u planiranju obrane od velikih poplava i poboljšanju komunikacije o riziku, navode znanstvenici.
“Ove poplave pokazuju koliko skupe postaju klimatske promjene. Čak i uz dane priprema, poplave su i dalje uništile gradove i tisuće domova zbog čega je Europska unija obećala 10 milijardi pomoći. Države moraju planirati poplave te integrirati klimatske promjene u planiranje korištenja zemljišta”, rekla je Maja Vahlberg, tehnička savjetnica u Klimatskom centru Crvenog križa Crvenog polumjeseca.
Klimatolog Bogdan H. Chojnicki sa Sveučilišta prirodnih znanosti u Poznańu naglasio je da su poplave 1997. i 2002. u srednjoj Europi opisane kao događaji koji se događaju jednom u stoljeću.
“Međutim, desetljeća kasnije, globalno zagrijavanje povećalo se s 0,5 na 1,3°C i ti događaji su se ponovili. Europa se zagrijava čak i brže od ostatka svijeta. Trend je jasan, ako ljudi nastave puniti atmosferu emisijama fosilnih goriva, situacija će biti teža”, kazao je Chojnicki.