Sportswashing – kako fosilna industrija pere imidž kroz sportska sponzorstva
Industrija fosilnih goriva i s njima povezani zagađivači svake godine ulažu milijarde dolara u sportska sponzorstva. Fosilne kompanije na ovaj način pokušavaju oprati svoj imidž.
Fosilna industrija svake godine troši milijarde dolara na sponzoriranje sportskih klubova i natjecanja. U pitanju je specifičan oblik greenwashinga, koji se naziva i sportswashing, a koji služi pranju imidža najvećih svjetskih zagađivača.
Prema podacima koje je prikupila britanska zadruga The New Weather Institute (NWI), objavljenima u istraživačkom izvještaju “Prljavi novac: kako fosilni sponzori onečišćuju sport”, industrija fosilnih goriva i srodne industrijske grane (poput petrokemijske industrije) godišnje na sportska sponzorstva troše najmanje 5,6 milijardi dolara.
Stvarna brojka višestruko je veća; ovih 5,6 milijardi odnosi se samo na novac koji najveće svjetske fosilne kompanije distribuiraju sportskim klubovima i natjecanjima kroz 205 aktivnih sponzorskih ugovora. Izučavanjem tog uzorka, NWI je utvrdio da fosilne kompanije najradije sponzoriraju nogometne klubove i natjecanja, a najviše novca ulažu u auto-moto sportove.
U nogometu je pronađeno ukupno 59 aktivnih sponzorskih ugovora, ukupne vrijednosti od skoro milijardu dolara. U auto-moto sportovima pronađeno je 40 sponzorskih ugovora, ali ukupna vrijednost tih ugovora je veća od dvije milijarde dolara.
Vrlo česti su sponzorski ugovori i u ragbiju (17 ugovora, 65 milijuna dolara), golfu (15 ugovora, 209 milijuna dolara), hokeju (15 ugovora, 192 milijuna dolara), američkom nogometu (8 ugovora, 640 milijuna dolara) te biciklizmu (3 ugovora, 486 milijuna dolara).
Saudijska Arabija, šampion sportswashinga
Najveći sponzor sportskih klubova i natjecanja među fosilnim kompanijama je saudijska državna naftna kompanija Aramco, koja je ujedno i najveći svjetski korporativni zagađivač. Saudi Aramco na sportska sponzorstva temeljem važećih ugovora troši najmanje 1,3 milijarde dolara.
Među “velikom četvorkom”, kako ih naziva NWI, su i britanska naftna kompanija Shell, francuski TotalEnergies i britanski petrokemijski gigant Ineos.
U izvještaju se posebni naglasak stavlja na Saudijsku Arabiju, koja u sportska sponzorstva ulaže ogromnu količinu novca. Izvor tog novca nije samo Saudi Aramco, već i saudijski javni investicijski fond (koji drži 16 posto Aramcovih dionica). Među najpoznatijim sportskim investicijama tog fonda je kupovina engleskog nogometnog kluba Newcastle.
Saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman, stvarni vladar Saudijske Arabije, 2023. je u intervjuu za američki Fox News upitan kako odgovara na kritike da se Saudijska Arabija bavi sportswashingom. Njegov odgovor bio je kratak i jasan: “Nije me briga. Imam 1 posto rasta BDP-a od sporta i ciljam na dodatnih 1,5 posto. Zovite to kako god hoćete, ali dobit ćemo i tih 1,5 posto”.
Sportswashing u Hrvatskoj
Iako su tvrtke, klubovi i natjecanja iz Hrvatske premali da bi ušli u NWI-jevo istraživanje, lako se uočava sličan uzorak. Hrvatska naftna kompanija INA dugogodišnji je sponzor hrvatske nogometne reprezentacije, a sponzorirali su i Dinamo. Drugi veliki hrvatski klub, splitski Hajduk, među sponzorima ima rusku naftnu kompaniju Lukoil. Među glavnim sponzorima NK Osijeka je mađarska naftna kompanija MOL.
Prvo plinarsko društvo, najbogatija hrvatska tvrtka u privatnom vlasništvu, dugo je bila glavni sponzor rukometnog kluba Zagreb (koji je zbog tog ugovora od 2014. do 2023. nosio ime RK PPD Zagreb). Plinskim kompanijama rukomet je privlačan i na međunarodnom nivou; glavni sponzor regionalne rukometne lige, u kojoj se natječu i hrvatski klubovi, ruski je Gazprom, jedna od najvećih svjetskih fosilnih tvrtki.
Od 2012. do 2022. Gazprom je sponzorirao i nogometnu Ligu prvaka, bili su glavni sponzor Europskog nogometnog prvenstva 2020. godine, a poznati su i po tome što u vlasništvu imaju vlastiti nogometni klub, Zenit iz St. Petersburga.
Najbolje rješenje je zabrana
The New Weather Institute smatra da velikim zagađivačima, čije poslovanje je glavni uzrok otpuštanja stakleničkih plinova u Zemljinu atmosferu pa time i posljedičnog globalnog zagrijavanja, ne bi smjelo biti dozvoljeno da sponzoriraju sportske klubove i natjecanja. U preporukama ističu da bi takva sponzorstva trebala biti zabranjena, isto kao što je ranije duhanskoj industriji zabranjeno da poliraju svoj imidž kroz sponzorske ugovore sa sportskim klubovima i natjecanjima.
Naglašava se da klimatske promjene ugrožavaju čitavo čovječanstvo pa tako i profesionalni sport: sportaši sve češće pate zbog visokih temperatura, ekstremne vremenske pojave nanose štetu sportskoj infrastrukturi i onemogućavaju održavanje natjecanja, gube se uvjeti za održavanje zimskih sportova jer se geografsko područje na kojem se u zimskim mjesecima mogu očekivati snježne padaline očigledno smanjuje (od 19 lokacija na kojima su održavane zimske olimpijske igre, samo će njih 10 do 2050. i dalje imati uvjete za održavanje takvih manifestacija)…
Navijači koji prate i pohode sportska natjecanja toga su izrazito svjesni. U međunarodnoj anketi koju je 2023. proveo istraživački institut Capgemini, čak 67 posto ispitanika izrazilo je razočaranost što klubovi i igrači nedovoljno prioritiziraju okolišnu održivost.
Ista anketa pokazuje i znatan porast u broju navijača koji ne odlaze na sportske događaje, već ih prate isključivo putem televizije. Primarni razlog tome je tehnološki napredak, ali činjenica da temperature u sportskim arenama postaju nesnosne kako za igrače tako i za gledatelje sasvim sigurno nimalo ne pomaže.