Skoro svi građani EU žele da više pomažemo siromašnim državama u borbi protiv klimatske krize
Veliko istraživanje UN-a i Sveučilišta u Oxfordu pokazuje da su ljudi sve zabrinutiji zbog klimatske krize te žele više međunarodne suradnje i solidarnosti.
Čak 80 posto ljudi misli da bi se njihove države trebale odlučnije nositi s problemom klimatskih promjena. Njih 72 posto želi brzu tranziciju s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije.
Veća ulaganja u zaštitu od ekstremnih vremenskih pojava želi 78 posto ljudi, dok ih 81 posto smatra da bi njihove države trebale posvećivati više pažnje zaštiti prirode.
Navedeni podaci dolaze iz istraživanja koje su proveli Program za razvoj Ujedinjenih naroda i Sveučilište u Oxfordu. U istraživanju je sudjelovalo 73 tisuće ispitanika iz 77 zemalja koje predstavljaju 87 posto svjetske populacije. Nažalost, Hrvatska nije bila među državama u kojima je istraživanje provođeno.
Zabrinutost raste
Podaci pokazuju da su građani diljem svijeta vrlo zabrinuti zbog klimatskih promjena. Nešto više od polovice ispitanika, njih 53 posto, kaže da ih klimatske promjene brinu više nego lani. Podaci također pokazuju da klimatske promjene više brinu stanovnike siromašnih nego bogatih zemalja, kao i da su žene zabrinutije nego muškarci. U svim dobnim skupinama, uključujući i starije ispitanike, većina ljudi je kazala da ih klimatske promjene danas brinu više nego prije godinu dana.
Razmjere zabrinutosti pokazuje činjenica da 56 posto ljudi razmišlja o klimatskim promjenama na dnevnoj ili tjednoj bazi. I ovdje se vidi jaz između bogatih i siromašnih država; najviše ljudi svakodnevno razmišlja o klimatskim promjenama u Ugandi (62 posto) i Sudanu (61 posto), a najmanje u Sjedinjenim Američkim Državama (24 posto).
Čak 69 posto ispitanika kazalo je da im klimatske promjene utječu na velike životne odluke (npr. gdje će živjeti ili raditi). U siromašnim državama udio takvih ispitanika je 74 posto.
Dobar dio ispitanika, njih 43 posto na globalnoj razini, primjećuje da su ekstremne vremenske pojave postale snažnije nego ranije. Udio ispitanika koji primjećuju da ekstremne vremenske pojave postaju sve veća opasnost najveći je u državama na obalama Mediterana, “vruće točke planeta”: 74 posto u Alžiru, 73 posto u Španjolskoj, 72 posto u Turskoj.
Solidarnost je nužna
Ogromna većina ispitanika na globalnoj razini, njih 80 posto, smatra da bi se u školskim kurikulumima moralo puno više pažnje posvećivati klimatskim promjenama. U siromašnim državama to misli čak 93 posto ispitanika. U najbogatijim regijama taj stav je također većinski, ali znatno manje raširen; u Sjevernoj Americi 66 posto, a u Zapadnoj Europi 73 posto.
Istraživanje također pokazuje kako globalna javnost smatra da bi države svoje međusobne razmirice trebali staviti na stranu te intenzivnije surađivati u borbi protiv klimatske krize. Na globalnoj razini čak 86 posto ispitanika poziva na takvu suradnju. U Europskoj uniji taj stav dijeli 92 posto ispitanih.
Također, većina ispitanika smatra da je solidarnost izrazito važna u borbi protiv klimatske krize; 79 posto ispitanika misli da bi bogatije države trebale više pomagati siromašnim državama. Ovaj je stav također rašireniji u siromašnijim državama, a veću podršku međunarodnoj solidarnosti generalno pružaju žene nego muškarci.