Temperatura na Zemlji nikad u zadnjih 485 milijuna godina nije rasla brže nego danas

Tim američkih i britanskih znanstvenika proveo je dosad najopsežnije istraživanje kretanja prosječne temperature na Zemlji tijekom njene povijesti. Kombiniranjem geoloških podataka i klimatskog modeliranja rekonstruirali su kretanje temperature na Zemlji tijekom proteklih 485 milijuna godina.

Njihovo istraživanje urodilo je nekim zanimljivim, dosad nepoznatim podacima. Međutim, centralno saznanje potvrđuje ono što smo već zapravo znali: prosječna temperatura na Zemljinoj površini najviše ovisi o koncentraciji ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferi.

“Kad je udio CO2 nizak, temperatura je hladna; kad je udio CO2 visok, temperatura je topla”, sažima ove nalaze Jessica Tierney, paleoklimatologinja s američkog Sveučilišta u Arizoni.

Dodatno otkriće tiče se klimatske senzitivnosti, metrike koja pokazuje koliko zatopljenje raste svaki put kad se udvostruči količina CO2 u atmosferi.

“Ustanovili smo da su CO2 i temperatura ne samo blisko povezani, već i da su povezani na isti način kroz čitavih 485 milijuna godina. Ne vidimo veću senzitivnost kad je toplije ili hladnije”, kaže Tierney.

Nikad brži rast temperature

U dugoj geološkoj povijesti Zemlje je prosječna površinska temperatura znala biti i puno veća od današnjih 15 stupnjeva Celzijusa. Istraživački tim iza rada objavljenog u prestižnom časopisu Science zaključio je da je najveća površinska temperatura u zadnjih 485 milijuna godina iznosila čak 36 °C.

Međutim, nikad ranije temperatura nije rasla brzinom kojom raste danas, kad globalno zagrijavanje Zemlje uzrokuje ljudska aktivnost, tj. upumpavanje stakleničkih plinova poput ugljičnog dioksida, metana i dušikovih oksida u atmosferu.

“Naša je vrsta evoluirala u hladnoj klimi, kakva nije odraz većine geološke povijesti. […] Planet je bio i može biti mnogo topliji – ali ljudi i životinje se ne mogu adaptirati tako brzo”, objašnjava Tierney.

Drugim riječima, kroz skoro 500 milijuna godina povijesti Zemlje, temperatura nikad nije rasla ovom brzinom. Ranija razdoblja porasta Zemljine temperature pokazuju da se radi o krajnje alarmantnoj činjenici, s obzirom na to da je promjena klime koja dovodi do povećanja Zemljine temperature u prošlosti redovito dovodila do izumiranja određenih vrsta.

Ta opasnost danas je još izraženija jer porast temperature dolazi naglo, što živim bićima onemogućuje prilagodbu kakva se ranije događala prilikom rasta temperature (a zbog čega su se npr. sisavci smanjili tijekom paleocensko–eocenskog toplotnog maksimuma, prije 50-ak milijuna godina, dok su reptili istovremeno porasli).

U prošlosti se već pokazalo da nagli rast temperature dovodi do izumiranja vrsta. To se dogodilo prije oko 250 milijuna godina, kad su moćne vulkanske erupcije zasitile atmosferu stakleničkim plinovima. Temperatura je tijekom narednih 50 tisuća godina porasla za desetak stupnjeva Celzijusa. Trenutni rast temperature je oko 30 puta brži; u manje od 200 godina od početka Industrijske revolucije, površinska temperatura na Zemlji porasla je za skoro 1,5 °C.