Skoči do sadržaja
Foto: Unsplash+

Što pokreće naš “materijalni otisak”?

calendar

Termin “materijalni otisak” odnosi se na količinu materijala koje je potrebno izvući iz prirode da bi se stanovnicima nekog područja isporučili roba i usluge. U Europskoj uniji većinu materijalnog otiska čine stanovanje i prehrana.

Gotovo 3/4 materijalnog otiska Europske unije, količine sirovina izvađenih iz prirode unutar i izvan EU-a za isporuku dobara i usluga koje građani Unije troše, odnosi se na stanovanje i prehranu (72 posto).

Podatak je to iz najnovijeg izvješća Europske agencije za okoliš (EEA) koje analizira Eurostatove podatke i procjenjuje trendove potrošnje od 2010. do 2021., sve s ciljem razumijevanja koliko je korištenje biomase, metala, nemetalnih minerala i fosila doprinijelo ukupnom materijalnom otisku.

Naime, razina korištenja resursa u EU znatno je viša nego u većini ostalih područja svijeta, a takav lifestyle ima i svoju cijenu.

Kako navodi EEA, prekomjerno korištenje resursa odgovorno je za degradaciju okoliša diljem svijeta, povezano je s klimatskim promjenama te gubitkom bioraznolikosti i zagađenjem.

“U našem trenutnom linearnom ekonomskom modelu, prosperitet se uglavnom temelji na korištenju resursa izvađenih iz prirode. Na globalnoj razini, vađenje i obrada prirodnih resursa za opskrbu naših sustava proizvodnje i potrošnje stvaraju više od polovice svih emisija stakleničkih plinova i oko 40 posto emisija čestica koje su štetne za ljudsko zdravlje. Vađenje sirovina i njihova prerada također uzrokuju više od 90 posto gubitka bioraznolikosti na kopnu”, stoji u izvješću agencije.

Što pokreće potrošnju?

Autori naglašavaju kako postojeći podaci Eurostata o europskom materijalnom otisku mogu poslužiti kreatorima javnih politika u formuliranju novih mjera koje bi išle u smjeru smanjenja štetnih utjecaja na okoliš. Pritom napominju kako materijalni otisak ne mjeri pritiske na okoliš zbog korištenja resursa, već mjeri količine utrošenih materijala prema različitim domenama potrošnje.

Tako rezultati pokazuju da, osim stanovanja (53 posto) i prehrane (20 posto), korištenje resursa u EU pokreću usluge (11 posto), osobna mobilnost (8 posto) te kućanski proizvodi (8 posto), dok najmanje troši kategorija odjeće i obuće (oko 1 posto).

Uzevši u obzir period između 2010. i 2012. godine, materijalni otisci hrane, osobne mobilnosti, kućanskih dobara i usluga su se smanjili, a povećali su se oni stanovanja te odjeće i obuće. Na njih se koristi oko 80 posto nemetalnih minerala i biomase, polovica fosilnih energetskih materijala te 44 posto ruda metala.

Izvor: EEA

Korištenje resursa

Podaci Europske agencije za okoliš pokazuju da najveću kategoriju unutar materijalnog otiska (gotovo polovicu) čine nemetalni minerali; od 2010. do 2021. njihov otisak porastao je za 8 postotnih bodova, uglavnom zbog povećane upotrebe materijala za gradnju.

Slijedi potrošnja biomase koja je činila 22 posto materijalnog otiska u 2021. Potrošnja biomase također se povećala (za sedam postotnih bodova) u odnosu na 2010. godinu, što je posljedica povećane potrošnje proizvoda povezanih s poljoprivredom, lovom, hranom, pićem, duhanom, tekstilom i drvom.

Upotreba fosilnih energetskih materijala, koja je činila 19 posto ukupnog materijalnog otiska 2021., pala je za 21 posto između 2010. i 2021. godine.

Najmanji materijalni otisak čine rude metala; 2021. godine zauzimale su oko devet posto ukupnog materijalnog otiska. Njihova upotreba se u periodu od deset godina smanjila za dva posto, međutim, autori predviđaju da će ona u budućnosti rasti uzevši u obzir njihovu ulogu u energetskoj tranziciji.

Izvor: EEA

Veća potrošnja, ali manji otisak

Kako pokazuju Eurostatovi podaci, između 2010. i 2021. ukupni izdaci za potrošnju u Europskoj uniji porasli su za 10 posto, s 10 milijardi eura na 11,1 milijardu eura.

No unatoč tome, materijalni otisak Europske unije između 2010. i 2021. ostao je relativno stabilan, s tek manjim varijacijama koje se mogu pripisati utjecaju gospodarske krize iz 2008. i pandemije kovida-19. Unazad tri godine iznosio je 6,6 milijardi tona, što je blagi pad u odnosu na 7 milijardi tona iz 2011. godine, unatoč rastu gospodarstva EU od 15 posto u tom periodu.

Drugim riječima, tijekom razdoblja od deset godina isporučena je veća količina dobara i usluga korištenjem iste količine prirodnih resursa.

“Moguća objašnjenja uključuju pomak od fosilnih goriva prema drugim, manje materijalno intenzivnim izvorima energije, povećanje učinkovitosti korištenja resursa u globalnim proizvodnim procesima i pomak u potrošačkim izdacima prema robama i uslugama koje su manje materijalno intenzivne”, objašnjava EEA.

Imate pitanje za Klimatski portal? Želite nam predložiti temu za koju mislite da bismo je trebali obraditi? Želite nam uputiti pohvalu ili kritiku? Kontaktirajte nas na [email protected] ili putem WhatsAppa ili Facebooka.