Vrućina i poplave uzrokuju brojne pobačaje i štete novorođenoj djeci
Izvješće koje apostrofira poguban utjecaj vremenskih ekstrema na reproduktivno zdravlje objavljeno je uoči UN-ove klimatske konferencije COP29 kako bi se utjecalo na donositelje odluka.
Klimatski ekstremi štete ženskom reproduktivnom zdravlju te mogu imati negativnog efekta na trudnoću, plod i dojenčad, što je problem koji se povećava s opsegom siromaštva i rodnom nejednakosti. Međutim, posljedice na reproduktivno zdravlje rijetko su vidljive u planovima za ublažavanje posljedica klimatskih promjena.
To je jedan od ukupno Deset uvida u znanost o klimi, istraživanja u kojem sudjeluje 80 znanstvenika iz 45 zemalja i koje jednom godišnje objavljuju organizacije The Earth League, World Climate Research Programme i Future Earth.
Izvješće se objavljuje uoči UN-ove klimatske konferencije COP29 sve kako bi se utjecalo na donositelje odluka koji će se ubrzo okupiti u Azerbajdžanu kako bi raspravljali o sve toplijoj Zemlji. Ovogodišnji COP29 dolazi u godini za koju se smatra da će biti najtoplija zabilježena, budući da se trend iz rekordne 2023. godine, s globalnom prosječno 1,45 °C toplijom planetom u odnosu na predindustrijsku razinu, nastavio i u ovoj godini.
Osim rizika ekstremnih temperatura za žensko i reproduktivno zdravlje, izvješće također ističe kako razine metana ubrzano rastu, zbog čega je potrebno što prije krenuti u njihovo smanjivanje. Nadalje, navodi se da smanjenje onečišćenja zraka poboljšava javno zdravlje, ali i otkriva puni opseg zagrijavanja uzrokovanog povijesnim emisijama stakleničkih plinova.
Uz to, sve veća toplina čini dio planeta nenastanjivim te već utječe na oko 600 milijuna ljudi, upozoravaju znanstvenici.
Vrućina udvostručava rizik od pobačaja kod radnica
Da su toplinski valovi i poplave već sada pogubni za trudnice i novorođenu djecu pokazalo je više istraživanja. No, nedavno istraživanje na 800 trudnih žena u Indiji koje obavljaju umjerene do teške poslove pokazalo je da ih je čak 50 posto prijavilo radni toplinski stres. Ista je studija otkrila i da je rizik od pobačaja bio dvostruko veći kod radnica koje su izložene ekstremnoj toplini. Nadalje, u Južnoj Kaliforniji, istraživači su pronašli povezanost između dugotrajne izloženosti toplini i porasta komplikacija pri porodima. Jedna studija provedena na jugu Azije uočila je kako povišene temperature utječu i na rast nasilja nad ženama od strane partnera.
Osim topline, trudnice ugrožavaju i poplave; u Srednjoj i Južnoj Americi, Aziji i Africi one su odgovorne za više od 107.000 gubitaka trudnoće svake godine u tim regijama. Osim toga, i zagađenje zraka koje također može imati utjecaja na reproduktivno zdravlje.
Unatoč svim ovim nalazima, svega 27 od 119 nacionalnih klimatskih planova koje su države podnijele Ujedinjenim narodima (UN) imaju u sebi određene mjere koje se odnose na majke i novorođenčad, ističe se u izvješću. Komentirajući nalaze, Jemilah Mahmood iz Sunway centra za planetarno zdravlje u Maleziji za The Guardian je rekla kako su prijetnje ženskom reproduktivnom zdravlju izraženije uz rast temperatura.
“Prekid zdravstvenih usluga, sanitarnih uvjeta i opskrbe hranom tijekom ekstremnih vremenskih uvjeta pogoršava probleme za trudnice. Pripremljenost za ekstremne vrućine, uključujući sustave ranog upozoravanja, mora biti prioritet. Bez akcije, posljedice bi mogle biti katastrofalne”, rekla je.
Protekle godine, također uoči COP28 koji se održao u Dubaiju, agencije UN-a objavile su slični apel za zaštitu ženskog i reproduktivnog zdravlja. Prema zaključcima dokumenta koji je tada objavljen, učinci klimatskih događaja na zdravlje majke i djeteta su zanemareni, nedovoljno prijavljeni te podcijenjeni.
Nalaze izvješća okolišnih organizacija i UN-ovih ranije su potvrdile i brojne studije koje su istraživale poveznicu između vrućina i ženskog i reproduktivnog zdravlja (1, 2, 3).
Ostale ključne točke
Ostali ovogodišnji uvidi u znanost govore kako oceani postaju sve topliji; nova istraživanja naglašavaju rizik od ekstremnijih El Niño događaja te sve nestabilnije Atlantske meridijane oceanske struje, što bi imalo dalekosežne klimatske i društvene implikacije.
Ekosustavu Amazonije koja se suočava sa sve većim prijetnjama klimatskih promjena i deforestacije također prijeti urušavanje. Nadalje, kritična infrastruktura sve je izloženija klimatskim opasnostima te je potrebno primjenjivati novi okvire za razvoj gradova koji će biti prilagođeni klimatskim promjenama.
Znanstvenici predviđaju da će se, kako potražnja za mineralima energetske tranzicije raste, rizici lanca opskrbe, geopolitičke napetosti i društveno-okolišni utjecaji na globalnom jugu intenzivirati. Osim toga, naglašavaju kako se otporu prema klimatskim politikama treba boriti tako da se građane što više uključi u participativno donošenje odluka.
No prije svega, potrebno je što hitnije smanjiti emisije stakleničkih plinova u atmosferu koje su u 2023. godine dosegnule rekordnu razinu.
Kako je nedavno objavila Svjetska meteorološka organizacija (WMO), ugljični dioksid (CO2) u atmosferi se nakuplja brže nego ikada dosad tijekom ljudskog postojanja na Zemlji. Njegova je razina u samo dvadeset godina porasla za više od 10 posto. Povećanje je posljedica golemih požara koji su zahvatili vegetaciju i mogućeg smanjenja apsorpcije ugljika iz šuma tijekom protekle godine, naravno, u kombinaciji s konstantno visokim emisijama fosilnih goriva koja nastaju zbog ljudske aktivnosti.