Zelena akcija objavila analizu pritisaka na okolišne organizacije
Analiza pritiska na djelovanje okolišnih organizacija u Hrvatskoj obuhvaća i prikrivene oblike poput ograničavanja kolektivnog djelovanja, smanjenja financiranja i ignoriranja prijedloga za poboljšanje sustava.
Udruga Zelena akcija predstavila je u ponedjeljak analizu pritiska na djelovanje okolišnih organizacija u Hrvatskoj, s naglaskom da se represijom ne može nazivati samo fizičko nasilje.
“Ona obuhvaća i prikrivene oblike poput ograničavanja kolektivnog djelovanja, smanjenja financiranja i ignoriranja prijedloga za poboljšanje sustava”, pojasnio je autor istraživanja sociolog Kruno Kardov.
Dora Sivka iz Zelene akcije je naglasila kako dosad nisu objavljena slična istraživanja usmjerena na okolišne organizacije te je ovo prvi korak evidentiranja različitih vrsta represije.
Jedan od fokusa analize bio je dokumentiranje oblika ciljane represije pojedinačnih okolišnih organizacija i inicijativa. U posljednjem desetljeću, tužbe protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP) i inspekcijski nadzori postali su tipične represivne mjere u Hrvatskoj. Tri organizacije i jedna neformalna okolišna inicijativa imale su iskustva pojačanog nadzora i posjeta poreznih inspekcija, radnih inspekcija, građevinskih i drugih državnih inspekcija u vrijeme provedbe javnih kampanja, navodi se u analizi.
“Njima se nastoji kriminalizirati branitelje okoliša, utišati kritičke glasove, zastrašiti i financijski ih izgladniti”, istaknula je Sivka. Česte su prijetnje, posebice kada su dovedeni u pitanje ekonomski interesi privatnih aktera, a zabilježeni su i slučajevi fizičkog nasilja.
U analizi se navodi kako su zabilježena dva slučaja ograničavanja pristupa prirodnom području radi dokumentiranja stanja u okolišu. Zabilježen je jedan pokušaj onemogućavanja prethodno odobrenog protesta u javnom prostoru od gradske vlasti te jedan slučaj onemogućavanja provedbe projektnih aktivnosti na području jedne općine.
“Prisutni su i primjeri sabotaža i uništavanja imovine, kao i financijsko kažnjavanje organizacije zbog javne kampanje”, dodao je dr. Kardov. U analizi se navodi da je kod jedne organizacije zabilježen pokušaj preuzimanja organizacije od privatnih aktera čiji ekonomski interesi su dovedeni u pitanje djelovanjem okolišne organizacije civilnog društva. U jednom slučaju zabilježeno je otvoreno uskraćivanje financijske podrške gradske vlasti te financijsko kažnjavanje zbog djelovanja organizacije u javnoj kampanji.
Sabotiranje procesa
Nadalje, zabilježeno je i sustavno urušavanje institucija i procesa. Primjerice, nakon 2016. godine nije donesena nova nacionalna strategija razvoja civilnog društva, a Vladin Savjet za razvoj civilnog društva marginaliziran je u procesima donošenja odluka važnih za ovaj sektor. Ovakvo zatvaranje procesa odlučivanja odnosi se i na javna savjetovanja.
“Na primjer, prevladavaju savjetovanja koja su provedena ispod zakonskih 30 dana kojih je u posljednjih 5 godina bilo čak 90 posto”, rekao je Tomislav Hudina iz udruge BIOM.
Navode i da umjesto negativnih izjava u medijima ili odluka o zaustavljanju financiranja onog dijela civilnog društva koji se bavi zagovaračkim i nadzornim radom, režim na vlasti je administrativnom šutnjom i odugovlačenjem, drugim riječima ne-odlučivanjem, učinkovito blokirao provedbu natječaja iz EU fondova. Time je postigao isti rezultat, no bez mobilizacije civilnog društva koje bi sada teže dobilo podršku javnosti i bez nelagode međunarodne zajednice i drugih članica Europske unije.
“Ne samo da nije bilo nelagode, nego je Europska komisija slijedeći vlastitu propisanu proceduru,
bez mnogo dodatnih pitanja o uzrocima i posljedicama, ukinula liniju financiranja za zagovaračke organizacije civilnog društva jer je neovisna evaluacija pokazala da ne postiže svoju svrhu”, navodi se u analizi.
Analiza nacionalnih, regionalnih i lokalnih izvora financiranja pokazuje izrazito nizak udio financijskih sredstava namijenjenih za organizacije civilnog društva u području zaštite okoliša.
“Najveće udjele na svim razinama vlasti imaju područja sporta, socijalne djelatnosti i kulture – na nacionalnoj razini kod državnih i javnih tijela ta područja imaju godišnji udio od 60-80 % tijekom posljednjeg desetljeća. Udio izdvajanja za civilno društvo u području zaštite okoliša tijekom prošlog desetljeća kreće se između 0,5% i 1% od ukupno dodijeljenih javnih sredstava za civilno društvo”, navodi se u analizi.
Rezultati istraživanja uklapaju se u šire europske i svjetske trendove. Michel Forst, Posebni izvjestitelj Ujedinjenih naroda o braniteljima okoliša je u svojim izvještajima uočio da države na mirne okolišne prosvjede sve više odgovaraju represijom, a sve manje pružaju zaštitu ili poticajno okruženje.
“Zelena akcija će se s partnerskim organizacijama suprotstaviti svim oblicima represije te se boriti za promjenu takvog sustava”, zaključila je Sivka.
Analiza je izrađena u sklopu projekta “Očuvanje i zaštita prostora civilnog djelovanja” koji Zelena akcija provodi u suradnji sa Zelenom Istrom i austrijskom organizacijom Global2000, a financirana je sredstvima programa CERV.