Vremenski ekstremi zbog promjene klime ubijaju sve više ljudi. Kako se protiv toga boriti?

Deset najsmrtonosnijih vremenskih katastrofa u zadnjih 20 godina, koje su ukupno doprinijele smrtima više od 570.000 ljudi, klimatske su promjene učinile puno vjerojatnijima i intenzivnijima.

Zaključak je to studije koju je objavila inicijativa World Weather Attribution, u sklopu koje znanstvenici iz više uglednih međunarodnih institucija proučavaju utjecaj klimatskih promjena na ekstremne vremenske događaje.

Ova se studija usredotočila na ekstremne vremenske događaje koji su usmrtili više stotina tisuća ljudi – tri tropska ciklona, ​​četiri toplinska vala, sušu i dvije poplave. Analiza naglašava koliko je klimatska kriza već sada izuzetno opasna – pri zagrijavanju od 1,3°C – i prikazuje korake potrebne za spašavanje života ljudi suočenih s pogoršanim ekstremnim vremenskim uvjetima.

Meteorolozi su analizirali ciklone Sidr u Bangladešu (2007.) i Nagris u južnom Mjanmaru (2008.), zatim toplinski val u Rusiji (2010.), sušu u Somaliji (2011.), poplave u Indiji (2013.), tajfun Haiyan u Filipinima (2013.), toplinske valove u Europi 2015., 2022. i prošle godine te oluju Daniel u Libiji (2023.)

Studija je objavljena u sklopu desete godišnjice rada inicijative meteorologa koji proučavaju koliko su ekstremni vremenski događaji povezani s klimatskim promjenama. U proteklom su desetljeću objavili više od 80 analiza. Njihov je fokus utvrditi jesu li na određenu vremensku nepriliku utjecali neki drugi čimbenici ili klimatske promjene koje je ispuštanjem stakleničkih plinova u atmosferu izazvao čovjek.

Budući da je sama znanost atribucije vremena napredovala u zadnjih deset godina te da su prve studije bile ograničene metodama i klimatskim modelima, istraživači su ponovo analizirali neke prijašnje događaje, poput poplave u Indiji iz 2013. godine. Ponovnom analizom tog događaja s raznolikijim skupom klimatskih modela i opažanja otkrili su da su klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem doista udvostručile vjerojatnost razornih pljuskova i učinile ih 11 posto intenzivnijima.

Mnoga njihova istraživanja otkrivaju da se ekstremna količina oborina uzrokovana sjevernoatlantskim uraganima i zapadnopacifičkim tajfunima povećava zbog klimatskih promjena. Isto vrijedi i za razorne velike brzine vjetra i površinske temperature mora, koje pak pridonose jačanju oluja.

Toplinski valovi

Kako navode, ukupan broj umrlih u ovim događajima teško je točno procijeniti. U slučaju toplinskih valova moguće je da se dogodi i više milijuna smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom, a da ne budu prijavljeni kao dio službene statistike. Naime, smrtni slučajevi povezani s toplinskim valovima nisu zabilježeni u većem dijelu svijeta, posebno u siromašnijim zemljama koje su najosjetljivije na visoke temperature.

Istraživači smatraju da su se mnogi od više od pola milijuna smrtnih slučajeva mogli izbjeći te kako se sve zemlje trebaju prilagoditi ekstremnim vremenskim uvjetima.

“Međutim, neki događaji postaju toliko ekstremni da možda nije izvedivo prilagoditi se dovoljno brzo. Kako se ljudi i naselja budu prilagođavali, tako će i tih događaja biti sve više, dokle god emisije fosilnih goriva budu pogoršavale klimu”, stoji u studiji.

Analiza je objavljena uoči UN-ove Konferencije o klimatskim promjenama COP29 koja će se održati u Azerbajdžanu. Meteorolozi upozoravaju da će svijet doživjeti zagrijavanje od 2,6-3,1 °C do kraja ovog stoljeća te vjerojatno premašiti 1,5 °C do sredine 2030-ih. To će dovesti do sve opasnijih toplinskih valova, suša, šumskih požara i oluja.

“Ova bi studija trebala otvoriti oči političkim vođama što se drže fosilnih goriva, a koja griju planetu i uništavaju živote”, rekla je prilikom predstavljanja analize Federica Otto, fizičarka i klimatologinja te jedna od suosnivačica WWA.

Što učiniti?

Njena kolegica, klimatologinja Joyce Kimutai, dodala je kako se svaka zemlja treba pripremiti za ono što budućnost donosi.

“Ulaganje u sustave ranog upozoravanja, ažuriranje zastarjele infrastrukture i preusmjeravanje naših politika na podršku najugroženijima su akcije koje mogu drastično smanjiti utjecaje ekstremnih vremenskih uvjeta. Ali u konačnici, moramo smanjiti emisije” rekla je.

Istraživači navode kako su za vrijeme vremenskih katastrofa starije osobe puno više umirale u odnosu na ostatak populacije. Među ugroženima su i marginalizirane zajednice pogođene sukobima i raseljavanjima, kao i poljoprivrednici kojima vremenske nepogode uzrokuju nesigurnost proizvodnje hrane. Ipak, te društvene skupine rijetko se ističu u nacionalnim programima prilagodbe klimatskim promjenama.

Ekstremne vremenske neprilike, naglašava studija, utječu i na rast siromaštva. Tako su poplave u Pakistanu 2022. godine povećale stopu siromaštva za 4,3 posto.

Istraživači ističu da su sustav ranog upozorenja te upravljanje resursima za spašavanje ljudi bitni u prevenciji većeg broja žrtava u slučaju katastrofe. Rana upozorenja o nadolazećim ekstremnim događajima koja su praćena mehanizmima ranog djelovanja (evakuacija, otvaranje rashladnih centara itd.) često su razlika između života i smrti, naglašavaju.

Studija poseban naglasak stavlja i na urbano planiranje i potrebu da se ono što više poboljša budući da brz i neplaniran rast gradova povećava ranjivost i izloženost ljudi. Značajan dio rasta urbanog stanovništva događa se u gradovima Globalnog Juga, odnosno zemalja u razvoju, gdje jedan dio stanovništva već živi u područjima bez odgovarajuće infrastrukture.

Naravno, mjere koje olakšavaju neminovno suočavanje sa sve učestalijim vremenskim ekstremima samo su dio posla. Kao što ističe i World Weather Attribution, klimatska će se kriza samo pogoršavati ako ne smanjimo emisije stakleničkih plinova, što nije moguće postići bez napuštanja fosilnih goriva i promjene ljudskog odnosa prema prirodi i okolišu.