Potrošnja ugljena u svijetu će rasti do 2027. godine

Globalna potražnja za ugljenom u 2024. dosegla je novi rekord. U svijetu će se ukupno potrošiti oko 8,77 milijardi tona, što je 1 posto više nego prošle godine, stoji u novom godišnjem izvješću o korištenju ugljena koje redovito objavljuje Međunarodna energetska agencija (IEA).

Ugljen se uglavnom koristi u termoelektranama za proizvodnju električne energije. Na to otpada oko dvije trećine ugljena koji se godišnje troši u svijetu. Ostatak se koristi u različitim industrijama, primarno metalurškoj, nakon što je prethodno obrađen u koks. U pitanju je, podsjetimo, najprljavije fosilno gorivo; korištenjem ugljena u proizvodnji energije emitira se više stakleničkih plinova nego korištenjem nafte ili plina, a i proces rudarenja ugljena prilično je štetan za okoliš.

Zbog svega toga ugljen je prvi energent koji je nužno napustiti u procesu tzv. zelene energetske tranzicije. Podaci Međunarodne energetske agencije pokazuju da proces napuštanja ugljena u velikom dijelu svijeta još uvijek nije započeo.

Kina i Indija najveći potrošači

Ipak, postoje i dobre vijesti. Podaci pokazuju da porast potrošnje usporava s obzirom na prethodne godine. U 2021. rast je iznosio 7,7 posto, ali nagli porast u godini gospodarskog oporavka nakon “kovid šoka” 2020. nije bio naročito iznenađujući. Međutim, s relativno snažnim rastom potrošnje nastavilo se i u narednim godinama; 2022. je globalna potrošnja ugljena rasla za 4,7 posto, a 2023. za 2,4 posto s obzirom na prethodnu godinu.

Najveći dio potrošnje otpada na Kinu i Indiju, gdje ugljen još uvijek ima važnu ulogu kao primarni energent za proizvodnju električne energije. Kina je uvjerljivo najveći svjetski potrošač ugljena. U 2024. potrošila je 4,9 milijardi tona. Dodatnih 1,3 milijarde tona potrošeno je u Indiji. Drugim riječima, na ove dvije države otpada oko 70 posto globalne potrošnje ugljena. Ostatak rasta potražnje također dolazi uglavnom iz azijskih zemalja, poput Indonezije i Vijetnama.

Međutim, Kina je istovremeno i država koja najbrže povećava udio obnovljive energije u svom nacionalnom energetskom miksu pa potražnja za ugljenom nema puno prostora za dodatni rast.

Rast do 2027.

Međunarodna energetska energija predviđa da će globalna potražnja svoj vrhunac iznositi 2027. godine, kada bi trebala iznositi oko 8,87 milijardi tona. U naredne bi tri godine globalna potrošnja ugljena, dakle, trebala manje-više stagnirati, nakon čega se očekuje da će početi padati.

Proces napuštanja ugljena već je dobrano započeo u najrazvijenijim svjetskim ekonomijama. Države u Europi i Sjevernoj Americi već bilježe pad potrošnje ovog energenta. U Europskoj uniji potrošnja je pala za 12 posto (u usporedbi s 23 posto godinu dana ranije), a u SAD-u bilježi se pad od 5 posto (u usporedbi sa 17 posto u 2023. godini).

U 2024. u svijetu je i proizvedena rekordna količina ugljena, nešto više od 9 milijardi tona. Najviše ugljena proizvode Kina, Indija i Indonezija, ali ugljen se rudari diljem svijeta (npr. u Australiji, SAD-u, Rusiji, Poljskoj, Kolumbiji i drugim državama, što ga i čini relativno jeftinim te lako dostupnim energentom). Očekuje se da će proizvodnja u Kini u budućnosti padati, a u Indiji rasti pa bi i proizvedene količine trebale dosegnuti rekord do 2027. godine. Nakon toga bi, prognozira Međunarodna energetska agencija, trebao krenuti i pad proizvodnje.