Copernicus potvrdio: 2024. je najtoplija je otkad postoje mjerenja i prva godina iznad +1,5°C

Europska služba za klimatske promjene Copernicus potvrdila je da je 2024. najtoplija godina otkad je mjerenja te prva kalendarska godina u kojoj je prosječna globalna temperatura premašila 1,5 °C iznad predindustrijske razine (točnije, 1,6 °C). Riječ je o skoku od 0,1 °C u odnosu na 2023., koja je također bila rekordno vruća.

Uzrok visokim temperatura zraka i površine mora su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem, uz to da je tim ekstremima u protekloj godini pridonio i meteorološki fenomen El Niño kao i još neki faktori.

Protekla godina, navode znanstvenici, bila je najtoplija godina za sve kontinentalne regije osim Antarktike i Australazije (područje Australije, Novog Zelanda i Nove Gvineje), kao i za neke dijelove oceana, posebno sjeverni Atlantski ocean, Indijski ocean i zapadni Tihi ocean.

Neslavni rekordi

Copernicus navodi kako je ukupna količina vodene pare u atmosferi protekle godine dosegla rekordnu visinu, oko 5 % iznad prosjeka 1991. – 2020., znatno više nego u 2023. godini.

“Ova obilna zaliha vlage pojačala je potencijal za pojavu ekstremnih oborina. Osim toga, u kombinaciji s visokim površinskim temperaturama mora, pridonijela  je razvoju velikih oluja, uključujući tropske ciklone”, stoji u priopćenju.

Svaki mjesec od siječnja do lipnja 2024. bio je topliji od istog mjeseca u bilo kojoj prethodnoj zabilježenoj godini, a kolovoz protekle godine bio je izjednačen s kolovozom 2023. kao najtopliji u povijesti. Nadalje, svaka od proteklih deset godina (2015. – 2024.) bila je jedna od deset najtoplijih godina zabilježenih. Mjesečna globalna prosječna temperatura premašila je 1,5°C iznad predindustrijskih razina tijekom 11 mjeseci u protekloj godini.

“Svi mjeseci od srpnja 2023., s izuzetkom srpnja 2024., premašili su razinu od 1,5°C. Novi rekord za dnevnu globalnu prosječnu temperaturu (17,16°C) dosegnut je 22. srpnja 2024.”, stoji u priopćenju Copernicusa.

Znanstvenici bilježe i da je u protekloj godini prosječna godišnja temperatura površine mora (SST) nad izvanpolarnim oceanima dosegla rekordnu razinu od 20,87°C, odnosno, 0,51°C iznad prosjeka od 1991. do 2020. godine. Prosječni izvanpolarni SST bio je na rekordno visokim razinama od siječnja do lipnja 2024.

Posljedice

Ekstremne temperature i visoka vlažnost pridonose povećanim razinama toplinskog stresa. Velik dio sjeverne hemisfere tijekom protekle godine doživio je više dana od prosjeka s “jakim toplinskim stresom”, a neka su područja doživjela više dana od prosjeka s “ekstremnim toplinskim stresom”.

Takvi uvjeti predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje budući da visoke temperature mogu dovesti do situacija u kojima je tijelo pod stresom zbog pregrijavanja.

Osim toga, dugotrajna sušna razdoblja u nekoliko regija stvorila je uvjete pogodne za šumske požare. Bolivija i Venezuela zabilježile su svoje najveće razine emisija iz šumskih požara, dok je Kanada zabilježila drugu najveću razinu, na temelju podataka Copernicusa.

Opseg morskog leda na Arktiku i oko Antarktike, inače bitan pokazatelj stabilnosti Zemljine klime, u protekloj je godini bio znatno ispod prosjeka.

Jasno je koji su procesi odgovorni za ekstremne temperature. Koncentracije ugljičnog dioksida, metana i drugih stakleničkih plinova u atmosferi nastavile su rasti i dosegnule su rekordne godišnje razine od 422 dijela na milijun (ppm). To je za 2,9 ppm više nego u godini prije.

Samantha Burgess, voditeljica za klimu pri Copernicusu, poručila je da je svijet na rubu prelaska zagrijavanja od 1,5 °C.

“Ove visoke globalne temperature, zajedno s rekordnim globalnim razinama vodene pare u atmosferi 2024. godine, donijele su toplinske valove i obilne kiše te uzrokovale bijedu milijunima ljudi”, rekla je.

Direktor Copernicusa Carlo Buontempo rekao je da je čovječanstvo zaduženo za svoju sudbinu, a to kako reagiramo na klimatski izazov trebalo bi se temeljiti na dokazima.

“Brza i odlučna akcija još uvijek može promijeniti putanju naše buduće klime”, poručio je.