Skoči do sadržaja
Foto: Klimatski portal

Atlantski losos i kalifornijske pastrve bježe iz uzgajališta i šire se Jadranom

calendar

U Jadranu se uzgajaju kalifornijska pastrva i atlantski losos. Ribari nam kažu da losos i pastrva redovito bježe iz kaveza. Radi se o invazivnim vrstama koje nanose štetu ekosustavu.

U moru u Velebitskom kanalu i na Kvarneru love se kalifornijske pastrve i atlantski lososi, predatorske vrste koje nisu autohtone u Jadranskom moru.

Na to već mjesecima upozoravaju ribari s tih područja koji na društvenim mrežama redovito objavljuju fotografije svojih neuobičajenih ulova, riba koje su pobjegle iz uzgajališta u Lukovom Šugarju, koje vodi tvrtka Adriatic Farming, ujedno i jedinom u državi i na cijelom Mediteranu gdje se kalifornijske pastrve i lososi uzgajaju u moru, što smo u ranijim člancima više puta problematizirali, tj. upozoravali da se radi o okolišno neodrživoj praksi [1, 2].

Ribari s kojima smo razgovarali, a koji su htjeli ostati anonimni, rekli su nam kako se na području Velebitskog kanala na nekim mjestima regularno love kalifornijske pastrve u količini od tri do osam komada po ribolovu te da ih je puno lakše uloviti nego brancina. Također primjećuju da se te ribe hrane gavunom, isto kao i brancin, te da je brancina na tom području sve manje.

Izvor: Facebook

Iako je tvrtka Adriatic Farming trebala prijaviti prebjege ribe Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, ona to, kako doznajemo, dosad nije napravila.

“U narednih sedam dana, čim vremenske prilike dopuste, obavit će se nadzor na lokacijama Lukovo Šugarje i Jablanac, nad uzgajalištem Adriatic Farming d.o.o.,  u okvirima nadležnosti ribarske inspekcije”, rekli su iz ministarstva za Klimatski portal.

Je li narušen ekosistem?

Jedan od ribara kaže kako se ulovi kalifornijske pastrve događaju već par godina, što se preklapa s otvaranjem uzgajališta u Lukovom Šugarju koje je s radom počelo 2020. To je ujedno i treći pokušaj uzgoja kalifornijske pastrve u Velebitskom kanalu u zadnjih 20 godina.

Raniji pokušaji uzgoja završili su bježanjem ribe iz kaveza, uginućem ribe, štetom na opremi koju bi prouzročila bura. Upravo je i za vrijeme pisanja ovog teksta bura “odnijela” kaveze u uvali Žrnovnica, gdje je tvrtka Adriatic Farming također dobila dozvolu za uzgoj. Nešto ranije, u srpnju protekle godine, kaveze u Lukovom Šugarju oštetila je “provala” morskog psa modrulja.

Dojave o kalifornijskim pastrvama i atlantskom lososu iz uzgajališta u Lukovom Šugarju sve češće dobivaju i znanstvenici sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo (IZOR). Kažu da je prisutnost lososa zabilježena od otoka Unija i istočne obale Istre na sjeveru do Privlake na jugu. Izgledno je, navode, da će se lososi ubuduće pojavljivati u još širem području.

“Svaka uzgojna vrsta u akvakulturi, osobito ako nije autohtona, nosi potencijalne ekološke, a posljedično i ekonomske rizike ako gledamo šire od samih poduzetničkih ambicija. Stoga je ključno uspostaviti i pridržavati se niza zakonskih mjera kako bi se smanjila mogućnost da gospodarski zanimljive vrste postanu invazivne ili prijenosnici patogena”, napisali su na Facebook stranici Instituta.

IZOR također navodi kako njihovi znanstvenici nisu podržavali unos lososa u hrvatske vode, a nakon što je to odobreno, ukazali su na potrebu praćenja stanja okoliša oko uzgajališta s naglaskom na prisutnost prebjega uzgojnih jedinki, njihovu zastupljenost i prostornu rasprostranjenost.

“Dodatno, naglasili smo potrebu za praćenjem provedbe predloženih mjera zaštite naznačene u povlastici za uzgoj strane vrste u Lukovom Šugarju i Jablancu. Međutim, program praćenja nije dodijeljen našoj ustanovi i nije nam poznato je li u provedbi”, napisali su na Facebooku.

Dodatno smo popričali s Leonom Grubišićem, voditeljem Laboratorija za akvakulturu na IZOR-u. Zanimalo nas je kolika je mogućnost da se atlantski losos udomaći u Velebitskom kanalu.

“Riječ je vrsti koja je u ovom slučaju naviknuta na umjetnu hranu koju dobiva u ribogojilištu. Međutim, dio tih riba pretvorit će se u pravog predatora koji će se naviknuti na prirodnu sredinu te će se početi hraniti autohtonim vrstama. Prebjezi se uglavnom zadržavaju u blizini ribogojilišta, kao što znamo iz prakse prebjega uzgajanih lubina i komarči (brancina i oradi, op.ur.). Međutim, kako je atlantski losos migratorna vrsta, on je krenuo uz obalu, pa je tako završio i u Njivicama i u Omišlju na Krku. Ako se masovno pojavi u Jadranu, moguće je da će se kao predator hraniti domaćim vrstama”, kaže nam.

Pitali smo ga jesu li prebjezi riba povezani i s time što lokalni ribari primjećuju da je na tom području sve manje brancina.

“Ne bih to povezivao s brancinom. Češće se tu kao krivac prokazuje strijelka koja se radi toplijeg mora proširila prema sjevernim dijelovima Jadranskog mora”, govori nam Grubišić te dodaje da se on boji nekih drugih potencijalnih scenarija.

“Bojimo se transfera bolesti, ali i toga da bi te ribe, gonjene prirodnim nagonom, krenule u rijeke Jadranskog sliva koje su relativno male i u kojima postoje nativne vrste koje su zbog ljudskog utjecaja već devastirane. U slučaju dolaska veće ribe u rijeke, to bi značilo dodatnu devastaciju”, kaže nam.

Mogu li se razmnožavati?

Kada je riječ o razmnožavanju, Grubišić kaže kako bi moglo eventualno doći do križanja postojećih salmonida s prebjezima, zbog čega je važno da ribe u uzgajalištu budu sterilne ili da budu ženke. Kako je IZOR naveo na Facebooku, njihovi znanstvenici su sudjelovali u kontroli prvog izlova atlantskog lososa u svibnju 2023. u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede kada su utvrdili da su sve jedinke bile istog spola.

Međutim, u slučaju nedavnih prebjega, Institut nema saznanja o tome kada je došlo do prebjega, kolika količina ribe je dospjela u more te jesu li jedinke istog spola i sterilne, što je važno kako ne bi došlo do formiranja samoodrživih populacija lososa u Jadranu.

Inače, prema rezultatima FISK analize provedene za Hrvatsku, kalifornijska pastrva je procijenjena kao umjereno do visoko rizična invazivna vrsta (Priručnik Strane vrste slatkovodnih riba u Hrvatskoj). Njen uzgoj u slatkovodnim vodama jedan je od glavnih razloga zašto je jadranska potočna pastrva postala ugrožena budući da ona predacijom, izravnom kompeticijom i prijenosom bolesti negativno utječe na zavičajne vrste riba, vodozemaca i beskralješnjaka.

Pitali smo i biologa Davora Zanellu sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta mogu li se ove vrste razmnožavati u vodama našeg podneblja.

“Teoretski ne, ali u zadnje vrijeme imamo neke indicije da se neke populacije ipak mogu razmnožavati, što je primjer s kalifornijskom pastrvom. Kod Dubrovnika ima jedna populacija za koju sumnjamo da se sama izmrijestila. Ako bi se krenule mrijestiti same, to bi bilo poprilično nezgodno”, kaže Zanella za Klimatski portal.

Tko je odgovoran?

Prije svega, odgovorna je tvrtka Adriatic Farming. Zastupa je porezni dužnik Miodrag Lacić, kontroverzni poduzetnik koji je u stečaj odveo zadarsku tvornicu Adria. Laciću ovo nije prvi put da pokušava uzgajati kalifornijske pastrve; isto je pokušao preko tvrtke kćeri Adrije, Jadran riba d.o.o, prije petnaestak godina.

Još tada je država mogla uočiti kako uzgoj kalifornijske pastrve u moru Velebitskog kanala nije dobra ideja. Naime, u veljači 2012. godine bura je devastirala kaveze u uvali Porat, nakon čega je kalifornijska pastrva uočena kod udaljenog Voloskog. Direktor Jadran ribe potvrdio je da je uslijed orkanske bure i velikih valova dolazilo do potapanja kaveza te da je riba mogla izaći van kaveza. Prema pisanju Novog lista, pretpostavka je da je iz kaveza u Lukovom Šugarju tada pobjeglo oko 20 tona ribe koja se zaputila u smjeru Opatije.

Unatoč tome, u studiji utjecaja okoliš koju je Ministarstvo amenovalo 2023. godine može se pročitati sljedeća rečenica: “Zaključujemo da visine valova, jugo a ni bura ne ugrožavaju sigurnost uzgajališta”.

O manjkavosti studije koju potpisuje Institut Ruđer Bošković, a koja je nekoliko puta bila dorađivana, pisali smo u ovom tekstu. Naime, upravo je odobravanjem te studije tadašnje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja dalo Laciću dozvolu da, uz ribogojilište u Lukovom Šugarju, u budućnosti postavi još četiri dodatna uzgajališta duž Velebitskog kanala.

Kako bi pokrenuo uzgoj u Velebitskom kanalu, Lacić je pronašao norveške investitore u obliku investicijskih fondova, a kasnije se u priču uključio Jerzy Ryszard Malek, osnivač poljske kompanije Morpol koja se bavi proizvodnjom lososa. Prema pisanju njemačkih medija, prije tri godine Malek je uložio u uzgoj bakalara u Norveškoj, nakon što je prvotno tražio dozvole za uzgoj lososa koje mu je tamošnje ministarstvo odbilo dati.

Lacićev partner na početku priče bio je Norvežanin Richard Damgaard koji je u Norveškoj više tvrtki odveo u stečaj. Baveći se tada tom temom, nismo dobili odgovor od Vlade radi li se ikakva provjera potencijalnih investitora prije nego im se dodijeli koncesija.

Unatoč svemu navedenom, tvrtka Adriatic Farming dobiva ogromne poticaje od države. Iz Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo (OPPiR) do sada joj je ukupno isplaćeno 713.426,67 eura potpore. Pitali smo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (koje je Laciću dalo dozvole za uzgoj pastrvi i lososa) kako je to moguće. Naime, u tom su trenutku vlasnici tvrtke bili netransparentni investicijski fond iz Norveške te Bernard Lacić, sin Miodraga Lacića. Zanimalo nas je i je li moguće dobiti EU sredstva ako ste porezni dužnik, i to tako tako da poslovanje prebacite na člana obitelji koji nije porezni dužnik.

Iz Ministarstva su nam odgovorili da se kriterij nepostojanja poreznog duga odnosi na razinu korisnika, a ne na fizičke osobe povezane s korisnikom, osobe ovlaštene za zastupanje, dioničare ili slično.

Što sad?

Kada se prije osam godina u Danskoj dogodio prebjeg kalifornijskih pastrvi iz mreža u more, tamošnja je lokalna zajednica pokrenula akciju njihova izlova kako se ne bi narušio morski ekosustav. Nije nam poznato da je takva akcija organizirana u Velebitskom kanalu.

Pitali smo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva što čini kako bi se zaštitio ekosustav Jadranskog mora od neautohtonih vrsta kao što je atlantski losos. Odgovorili su nam kako se mjere odnose na uzgoj sterilnih jedinki ili samo ženki te na redovite kontrole mreža i okolnih voda. Slučaj bijega, navode, trebao bi se prijaviti nadležnim institucijama te bi se trebao organizirati pokušaj vraćanja odbjeglih jedinki.

“Ovo Ministarstvo provodi redovne inspekcijske nadzore kako bi se utvrdilo da se uzgajivači pridržavaju propisanih mjera zaštite”, navode.

Međutim, u istom odgovoru otkrivaju kako tijekom 2024. ribarska inspekcija nije ni jednom posjetila uzgajališta koja u Velebitskom kanalu vodi tvrtka Adriatic Farming.

Imate pitanje za Klimatski portal? Želite nam predložiti temu za koju mislite da bismo je trebali obraditi? Želite nam uputiti pohvalu ili kritiku? Kontaktirajte nas na [email protected] ili putem WhatsAppa ili Facebooka.