
“Vječne kemikalije” su svuda, a cijena dekontaminacije je suludo visoka
Le Monde je u suradnji s još 29 europskih medija izračunao koliko bi koštala dekontaminacija Europe od desetljeća onečišćenja PFAS kemikalijama, poznatijih kao “vječne kemikalije”. U pitanju je enorman iznos novca: dva bilijuna eura kroz 20 godina.
Dulje od osamdeset godina iz industrijskih postrojenja diljem europskog kontinenta opasne kemikalije dopiru u svaki kutak okoliša.
Kemikalije u pitanju su PFAS kemikalije, skupina više od 4700 spojeva koji su razvijeni i korišteni od četrdesetih godina prošlog stoljeća. Stručni naziv glasi perfluorirane i polifluorirane alkilirane tvari, ali kolokvijalni govori puno više – “vječne kemikalije”.
Riječ je o skupini umjetnih kemikalija u širokoj upotrebi zbog kemijskih svojstava izuzetno korisnih u industrijskoj proizvodnji. Primjerice, PFAS kemikalije odbijaju vodu i nečistoću, ne prianjaju i, najvažnije, ne razgrađuju se. Zbog toga su sastavni dio velikog broja proizvoda: ambalaža, odjeća, kuhinjsko posuđe i pjena za gašenje požara samo su neki od njih.
“Vječne kemikalije” se, kao što sam naziv govori, ne razgrađuju, nego talože posvuda: u vodi, tlu, otpadu i živim organizmima. Ne bez posljedica – PFAS kemikalije mogu uzrokovati niz zdravstvenih problema. Lista problema koje uzrokuje izloženost PFAS kemikalijama konstantno raste; povezuju se s bolestima jetre, štitnjače, ali i karcinomima, predstavljaju rizik za plodnost.
Koliko je Europa zagađena ovim kemikalijama, mogu li se ukloniti iz okoliša i koliko bi koštala dekontaminacija okoliša?
Koliko zagađenja?
Francuski medij Le Monde je 2023. godine, u suradnji s 17 europskih medija, u sklopu projekta “Vječno zagađenje” najprije locirao mjesta kontaminacije “vječnim kemikalijama” u Europi. Prema njihovom istraživanju, na europskom tlu je najmanje 23 tisuće lokacija zagađenih PFAS kemikalijama (crvene točke na karti) i gotovo jednako toliko “sumnjivih” lokacija (plave točke na karti).
Na prostoru Hrvatske zabilježili su nekoliko lokacija za koje se sumnja da su zagađene PFAS kemikalijama. Uglavnom je riječ o lokacijama u blizini sadašnjih i nekadašnjih industrijskih postrojenja. Tako se plava točka kod Knina, koja lokaciju definira kao potencijalno zagađenu PFAS kemikalijama, odnosi na DIV Tvornicu vijaka. Plave točke smještene u Zagrebu odnose se na zračnu luku i pogon Tvornice papira.
Uklanjanje PFAS kemikalija – javnozdravstveni prioritet
U sklopu projekta “Vječno lobiranje” Le Monde je, zajedno s 29 europskih medija, izračunao i cijenu dekontaminacije Europe.
Riječ je o prvom izračunu te vrste, a iznosi su astronomski. Da bi došli do cijene dekontaminacije, novinarke i novinari kombinirali su oskudne znanstvene podatke s podacima lokalnih organizacija i inicijativa koje se bave zaštitom okoliša.
Na koncu su iznijeli dvije procjene. Minimalna procjena iznosi 95 milijardi eura tijekom 20 godina i oslanja se na nerealističan scenarij prema kojem se s uporabom PFAS kemikalija prestaje odmah. Pa ipak, i ta minimalna procjena zahvaća samo lokacije najvišeg prioriteta – deponije, jako zagađena tla i određen broj izvora pitke vode – te eliminira samo PFAS kemikalije koje su davno proizvedene i već su zakonski regulirane diljem svijeta.
Naime, da bi zaobišli regulative, industrije koriste PFAS kemikalije s manje ugljikovih atoma, koje uspješno zaobilaze sve sustave kontrole. Najopasnija među njima, trifluoroctena kiselina ili TFA zaradila je naziv “ultimativni PFAS”. Taj najmanji PFAS postao je, upozoravaju istraživači, najzastupljeniji u industrijskoj proizvodnji.
Prema ovoj procjeni, prvoj takve vrste, treba potrošiti dva bilijuna eura kroz 20 godina da bi Europa bila čista od svih PFAS kemikalija. Dodatno, kako piše Le Monde, Svjetska zdravstvena organizacija radi na analizi koja bi trebala biti objavljena 2026. godine, a definirat će sustav praćenja i regulacije uporabe PFAS kemikalija u širokoj proizvodnji, kao i dopuštene koncentracije u vodi za piće.