Skoči do sadržaja
Foto: Grad Križevci

Energija u rukama građana: Križevci na putu prema energetskoj neovisnosti

calendar

Križevački laboratorij inovacija za klimu (KLIK) je vrlo aktivna zadruga koja građanima Križevaca pomaže u energetskoj tranziciji i prilagodbi na posljedice klimatskih promjena. Uspješno surađuju s gradskim vlastima i mogu se pohvaliti izvanrednim rezultatima.

Tri četvrt sata vožnje brzom cestom spaja istočni dio hrvatske metropole s ulazom u Križevce. Ovaj miran prigorski gradić čije stanovništvo poslovno gravitira prema Zagrebu prolazi kroz svojevrsni boom

Rekonstruiraju se ulice i vodovodna mreža. Prije dvije godine osnovan je Kozmološki centar u sklopu čije se zgrade smjestila zvjezdarnica. Novoadaptirana zgrada knjižnice, pri čijem studijskom odjelu tipkam ove podatke, od 2019. godine više od pola svojih potreba za električnom energijom zadovoljava pomoću fotonaponskih elektrana instaliranih na krovu. Prva je to hrvatska sunčana knjižnica u zemlji, realizirana zahvaljujući mikro zajmovima građana. 

Ovo je priča o energetskoj transformaciji prigorskog grada koja se planira ostvariti u idućih pet godina. Okosnica tog poduhvata, upisanog u Plan razvoja Križevaca do 2030. godine su javne ustanove, privatne tvrtke i individualna kućanstva, pogonjena Sunčevom energijom. Upravo je energetska neovisnost prvi strateški cilj Grada. 

Da će svijet energetike za 15 godina biti bitno drugačiji, procijenio je Tony Seba iz britanskog think-tanka RethinkX, koji analizira utjecaje novih tehnologija na društvo, u jednom prošlogodišnjem intervjuu. Podcrtao je još kako je budućnost energetike u lokalnoj proizvodnji. On svima znanu zelenu tranziciju namjerno naziva transformacijom: potpunom razgradnjom jednog energetskog sustava i zamjenom drugim. 

U Križevcima ovu razgradnju provodi KLIK – Križevački laboratorij inovacija za klimu, zadruga stara četiri godine, nastala iz svojevrsnog pokusa. 

Kako građani mogu sudjelovati u energetskoj tranziciji

“KLIK je zajednica građana; nije u vlasništvu grada i grad nije uključen u upravljanje [zadrugom], ali pomažemo gradu”, govori Robert Pašičko, jedan od suosnivača KLIK-a i čovjek čije predstavljanje u okviru ove reportaže predstavlja nemali izazov. 

Naslovni je docent pri Geotehničkom fakultetu na kojem drži kolegije vezane za energetiku i održivi razvoj. Osim KLIK-a, jedan je od suosnivača Zelene energetske zadruge (ZEZ-a) i Alternative Finance Laba sa sjedištem u Istanbulu, koji je dio UN-ovog Programa za razvoj, a pri kojem trenutno vodi pothvat osmišljanja novih načina financiranja održivog razvoja. Osim što je vođa tima u AltFinLab-u, Pašičko koordinira aktivnosti vezane za korištenje blockchaina u energetskoj tranziciji pri Ujedinjenim narodima. Tu se ne iscrpljuje njegova biografija. 

Robert Pašičko; foto: Shreya Krishnan

Na adresi Ivana Zakmardija Dijankovečkoga 8, samo dva kućna broja udaljen od gradske uprave Križevaca s kojom blisko surađuju, smješten je Klimatsko-energetski ured KLIK-a. Od ljetos projekte zadruge vodi Martina Nemčić, koja priča kako je do zasnivanja zadruge došlo: 

“KLIK-ova priča započela je 2020. godine, nakon uspješnog projekta ‘Križevački sunčani krovovi’ u sklopu kojeg su Grad Križevci i ZEZ zajednički omogućili građanima ulaganje u lokalni projekt obnovljive energije. KLIK je oformljen kao zadruga (co-operative), što je jedan od najpopularnijih oblika energetskih zajednica u Europi jer omogućuje jednostavno širenje, demokratizaciju energije i uključivanje većeg broja građana u projekt, što je preduvjet za pravednu energetsku tranziciju. Zadruga ima skupštinu i upravitelja kojeg bira skupština. KLIK je otvoren za novo članstvo i jedan od ciljeva sljedećih godina je svakako i na taj način dodatno angažirati lokalnu zajednicu i stvoriti preduvjete za još više ulaganja lokalne zajednice u projekte obnovljivih izvora energije ili stvaranje energetske zajednice građana koja će omogućiti dijeljenje energije među građanima.” 

Tumačeći impact investing, jedan od instrumenata financiranja održivog razvoja, Pašičko pobliže pripovijeda o začetku zadruge kroz eksperimentalnu kampanju financiranja sunčane elektrane na krovu Križevačkog poduzetničkog centra. Građani su posudili novac za realizaciju, temeljem čega se potom refinanciraju od zarade. 

“Umjesto da investiraš u dionice Nasdaqa ili Trećeg maja, ovdje investiraš u nešto što pomaže da se financiraju obnovljivi izvor energije. Ne radi se samo o povratu novaca, nego se radi o tvojoj zajednici”, kaže Pašičko. 

Pokus je bio uspješan i sljedeća je ideja bila osnivanje lokalne zadruge kroz koju bi se provodilo još sličnih projekata, ali i omogućilo kućanstvima da počnu koristiti solarnu energiju. 

Martina Nemčić; foto: KLIK

Na putu prema energetskoj neovisnosti

Križevci su bili sudionik još jednog pokusa. Objašnjava mi to Ivana Dubravec, također suosnivačica KLIK-a, danas savjetnica za energetsku učinkovitost, zaštitu okoliša i prostorno uređenje u Gradu. 

“Nakon što je KLIK formalno osnovan, počeo je 2021. provoditi projekt za grad Križevce, Future Cities of South East Europe, koji je financirao Europski institut za inovacije i tehnologiju – EIT Climate-KIC.”

Uz Skopje, Maribor, Sarajevo i Niš, Križevci su u priču upali kao jedini mali grad. I upisali se na energetsku kartu Europe. Projekt među ciljevima imao poboljšavanje kvalitete zraka, potpuno ukidanje emisija stakleničkih plinova te prilagodbu na sve češće ekstremne vremenske (ne)prilike. 

“KLIK je bio partner i upravo je zbog tog partnerstva preuzeo provođenje projekta za Grad Križevce. I tu je nekako krenula naša suradnja. S obzirom na to da imamo istu viziju, i KLIK i Grad žele da Križevci postanu energetski neovisni do 2030. godine, želimo raditi na prilagodbi klimatskim promjenama.“ 

Ivana Dubravec; foto: Emil Čančar

Pitam Dubravec kakva je trenutno situacija s energetskom neovisnošću grada, s obzirom na to da smo ušli u godinu koja označava pola puta do zacrtanog cilja. “Mi smo trenutno na oko 3,5 MW ukupne instalirane snage iz solarnih elektrana, što je poprilično velika brojka”, odgovara. Do okrugle 2030. godine, treba se doseći ukupno oko 24 MW. 

Sredinom veljače očekuje se početak radova na izgradnji solarne elektrane koja će napajati gradsku tržnicu, a do kraja godine planira se započeti (i dovršiti) velika solarna elektrana kapaciteta do 5 MW. Ako se nastavi ovakav interes građana za ulaganjem u solarne elektrane i dinamika njihove izgradnje, do kraja 2025. godine mogli bi dostići brojku od oko 9,5 MW instalirane snage iz solarnih elektrana na području grada. Dubravec optimistično kaže: “Ja vjerujem da ćemo do 2030. zapravo i postići taj cilj.”

Sve informacije za građane na jednom mjestu

Građani su okosnica cijele ove energetske priče i vrlo su motivirani, u što se prije prelaska u gradsku upravu Dubravec sama uvjerila. “Zainteresirani su jako. Kad sam još radila u KLIK-u 2022. je bio jako velik interes građana, preko 500 ih je prošlo kroz Ured te godine da se informiraju o solarnim elektranama i mogućnostima grijanja na električnu energiju. Sredstvima grada u 2022. je izgrađeno 47 elektrana.” 

Ističe da su kućanstva s ovakvim instaliranim izvorom energije puno otpornija na energetsku krizu, kakvoj smo svjedočili 2022. godine. 

Dalje tumači Robert Pašičko: “Postoji danas jako puno poticaja da se prebaciš na zelenu energiju. KLIK ti može pomoći da do toga dođeš. KLIK je jedan od dva one stop shopa (OSS) za energetsku učinkovitost. To znači da možeš doći i na licu mjesta reći: ‘Imam te i te probleme, što napraviti?’ Netko će te savjetovati, pomoći da se prijaviš na neke natječaje, pronaći neke natječaje za tebe. Inače si sam.”

Energetsko-klimatski ured koji vodi KLIK prošle se jeseni nadogradio u one stop shop za energetsku obnovu kuća i zgrada. Martina Nemčić iz KLIK-a pojašnjava: “U OSS-u u Križevcima i Zagrebu više ne nudimo samo savjetodavnu uslugu, već i svojevrsno nadgledanje putovanja projekta obnove ili energetske učinkovitosti. Građani u našem OSS-u mogu dobiti informacije o cjelovitoj energetskoj obnovi kuća i višestambenih zgrada, savjetovanje i pomoć pri planiranju cjelovite energetske obnove doma, administrativnu pomoć pri prijavi za subvencije i nadgledanje procesa energetske obnove. Isto tako, OSS surađuje s projektantima i izvođačima koji mogu jamčiti kvalitetnu obnovu i energetske uštede, a planiramo i pilot projekt s financijskom institucijom koji bi omogućio još lakše financiranje projekta energetske obnove ili obnovljivih izvora energije za građane.” 

KLIK pomaže stanovnicima Križevaca u energetskoj tranziciji i prilagodbi na posljedice klimatskih promjena; Foto: KLIK

Nemčić je svestrana žena s bogatim iskustvom koja od rujna minule godine vodi OSS u Križevcima, dok je drugi aktivni hrvatski OSS pod vodstvom Društva za održivi razvoj u Zagrebu. Po vokaciji novinarka, tek se kratko bavila televizijskim novinarstvom, a jedno je vrijeme sa suprugom živjela u Seattleu i bavila se digitalnim marketingom i komunikacijom u tech industriji. Prije nešto manje od dvije godine je sa suprugom i prijateljima osnovala firmu Creek & Pine, “prvu hrvatsku digitalnu agenciju koja se bavi razvojem održivog softwarea, odnosno održivih, energetski učinkovitih web stranica i aplikacija.“ 

Vrijeme dijeli između zagrebačkog stana i križevačkog ureda te obiteljskog imanja u Svetom Petru Orehovcu, gdje od 2013. vodi Udrugu za mlade i nezavisnu kulturu Orej. Udruga Orej posvećena je radu s mladima na selu. Dvaput godišnje udruga organizira Sejem, simpatičan zimski i ljetni arts and crafts festival za djecu i mlade. Ove je godine Martina imenovana jednom od ambasadorica Europskog klimatskog pakta uz 800 lidera diljem Unije. Ambasadori Pakta vode svojim primjerom, inspiriraju i povezuju se. Nemčić 2025. godinu namjerava posvetiti ojačavanju mladih i žena, energetskim projektima – posebice u ruralnim područjima – te promicanju digitalne održivosti.

Kako bi olakšali građanima pristup informacijama o prelasku na obnovljive izvore energije, KLIK prema građanima nastupa preko Facebooka i lokalnih medija, a organizira i informativno-edukativne radionice. 

Na vrhuncu toplotnog vala prošlog srpnja, u godini koja je obarala temperaturne rekorde, nekolicina se građana jednog četvrtka popodne okupila u Klimatskom uredu kako bi saznali pod kojim uvjetima mogu na svoje domove uz financijsku podršku Križevaca ugraditi solarne elektrane – i posljedično si umanjiti račune za struju. 

Zimske su radionice bile tematski posvećene izradi blagdanskih ukrasa od održivih materijala te upravljanju hranom, odnosno zero-waste kuhanju. Atmosfera je bila opuštena, iako je evidentno da za KLIK još treba proširiti glas. Održivi su ukrasi ispali poprilično simpatični, a samljeveni preostali božićni keksi i kolači tvorili su “elevated Bananko“, kako ga je spontano mješavinu nazvala KLIK-ova voditeljica projekata.

Radionica izrade održivih blagdanskih ukrasa; foto: Emil Čančar

Spona između sustava i građana

Fotonaponske elektrane, osim što su dobre za okoliš i smanjuju račune kućanstva, nije jednostavno instalirati – ali niti doći do informacije o mogućnosti ugradnje takvog izvora energije. 

Pašičko, koji svoje vikende provodi u Križevcima, a često iz Zagreba poslovno putuje u Istanbul te drugdje po Europi, ističe problem pristupa informacijama. Primjerice, Fond za zaštitu okoliša raspisuje natječaje za energetski siromašna kućanstva, no ti pojedinci teško mogu za takve natječaje saznati, a uz to često nemaju potrebnu razinu obrazovanja i digitalne pismenosti kako bi se na natječaj javili. 

“Tu je KLIK, između ostalog, našao svoju ulogu. Da bude ta spona između birokratskog sustava [i građana]“, kaže Pašičko. 

Grad je osjetljiv prema kućanstvima koja su u opasnosti od energetskog siromaštva pa omogućuje 4000 eura maksimalnog sufinanciranja za elektranu – do 80 posto iznosa. Ostali građani dobiju 50 posto, do najviše 2500 eura. 

Pitam Dubravec koja je sve dokumentacija potrebna za jednu prijavu, a ona me kroz smijeh pita: “Jesi siguran da to želiš pisati?” Ono što želi istaknuti jest kako imaju veoma kvalitetnu suradnju s lokalnim ogrankom Hrvatske elektroprivrede, čija je obavijest o mogućnosti priključenja na mrežu dio tog birokratskog paketa, uz dokaz o prebivalištu, vlasništvu nekretnine te posljednjeg dokaza da je objekt legaliziran. 

Naravno, sam projekt izgradnje elektrane je srž prijavnog paketa, no za svaki vid pomoći pri prikupljanju i ispunjavanju dokumentacije zadužene su stručnjakinje u KLIK-u.

Foto: Grad Križevci

Energetsko siromaštvo Pašičko ističe kao vrlo važnu temu na europskoj razini: čak do četvrtine stanovništva u pojedinim zemljama ne može zagrijavati svoje domove. 

Ukazuje na poveznicu između energetskog siromaštva i zdravlja. Kao primjer promjene smjera prema održivosti ističe gradove koji sufinanciraju energente svojim energetski siromašnim građanima, no dugoročnije (i u konačnici, za proračune gradova isplativije) bilo bi zamijeniti stolariju na takvim kućanstvima; to bi dugoročno dovelo i do smanjenja ukupnog troška i do višeg standarda življenja. 

Ohrabrujuće je i inspirirajuće vidjeti da se takvi pomaci dešavaju u jednom gradu u neposrednoj blizini Zagreba. Ključ svega, govori mi Pašičko, je osvještavanje. Širenje vijesti da su ovakvi programi i projekti dostupni, da ne koriste samo građanima u sve gorim ekonomskim okolnostima, već su blagotvorni spam okoliša kroz postupno eliminiranje energenata poput prirodnog plina i lož-ulja zaslužuje vidljivost. 

Za pet godina Križevci bi trebali biti energetski neovisni, net-zero grad. Tada će o aktivnostima KLIK-a biti potrebno ponovo izvijestiti.

Novinarstvo fokusirano na rješenja (solutions journalism) u prvom koraku identificira problem, zatim kreće u potragu za rješenjima, primjerima implementacije predloženih rješenja te podatcima o rezultatima i naučenim lekcijama.
Imate pitanje za Klimatski portal? Želite nam predložiti temu za koju mislite da bismo je trebali obraditi? Želite nam uputiti pohvalu ili kritiku? Kontaktirajte nas na [email protected] ili putem WhatsAppa ili Facebooka.