
U EU u 2024. po prvi put proizvedeno više struje iz Sunca, nego iz ugljena
Zelena energetska tranzicija u Europskoj uniji se ubrzava. Uvozi se sve manje fosilnih energenata, a raste proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora.
U Europskoj uniji je u 2024. po prvi put u povijesti više električne energije proizvedeno iz sunčeve energije, nego iz ugljena.
Solarni paneli u EU su u 2024. proizveli 304 TWh električne energije, što je 11 posto ukupnog EU energetskog miksa. Iz ugljena je proizvedeno 269 TWh električne energije, odnosno 10 posto ukupnog EU energetskog miksa.
Pokazala je to analiza “European Electricity Review” koju je objavio energetski think-tank Ember.
To znači da se proizvodnja električne energije iz solarnih panela u EU u zadnjih deset godina utrostručila, dok je korištenje ugljena u istom razdoblju palo za 61 posto.
Raste iz korištenje energije vjetra pa je u Europskoj uniji u 2024. čak 47 posto proizvedene električne energije došlo iz obnovljivih izvora. Istodobno je proizvodnja iz fosilnih energenata na historijski najnižim razinama, s udjelom od 29 posto u ukupnom EU energetskom miksu.
Već petu godinu za redom pada i udio električne energije proizvedene iz zemnog plina. To je dovelo do toga da su emisije iz energetskog sektora u EU u 2024. prepolovljene s obzirom na historijski najviše razine, zabilježene 2007. godine. U zadnjih pet godina je potrošnja plina u EU pala za 20 posto, od čega trećina otpada na energetski sektor.
Pojačano korištenje energije Sunca i vjetra u posljednjih je pet godina znatno smanjilo ovisnost EU o uvozu fosilnih energenata, kao i emisije stakleničkih plinova. U Emberovoj se analizi naglašava da je porast proizvodnje iz obnovljivih izvora uštedio državama članicama vrtoglavih 59 milijardi dolara u zadnjih pet godina.
Naime, da nije bilo naglog rasta proizvodnje električne energije iz Sunca i vjetra, EU bi u zadnjih pet godina uvezla dodatnih 92 milijarde kubičnih metara zemnog plina i 55 milijuna tona ugljena. “Da bi maksimalizirali buduću korist, države članice moraju nastaviti provoditi reforme kako bi ubrzale puštanje u pogon novih vjetroelektrana”, naglašava se u Emberovoj analizi.
“Značajan napredak donio je koristi koje nadilaze samo smanjenje emisija. Strukturni rast energije vjetra i sunca smanjio je troškove uvoza fosilnih goriva u EU i ranjivost bloka na uvozni plin. Iako je napredak postignut u prvoj polovici ovog desetljeća impresivan, potrebno je ubrzanje između sada i 2030. godine”, poručuje se u Emberovoj analizi.