U Vukovaru pucaju na golubove. To je potpuno sumanuto
Gradske vlasti u Vukovaru, uz dozvolu Ministarstva poljoprivrede, naložile su odstrel golubova. Obje ove institucije pod kontrolom su Domovinskog pokreta. Rezultat je da naoružani ljudi pucaju na ptice po gradu i uznemiravaju stanovnike, iako se populacija golubova na ovaj način dokazano ne može smanjiti.
Odstrel golubova uznemirio je stanovnike Vukovara. U medijima i na društvenim mrežama pojavile su se snimke u kojima muškarci naoružani puškama ubijaju golubove u tom gradu. U pitanju je akcija gradske uprave na čelu s gradonačelnikom Ivanom Penavom, čelnikom Domovinskog pokreta.
Plan da se populacija golubova u Vukovaru smanji pucanjem po gradu dobila je i blagoslov Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, kojim – baš kao i Gradom Vukovarom – upravlja Domovinski pokret. Na čelu tog ministarstva je, podsjećamo, donedavno bio Josip Dabro, čiji će ministarski mandat ostati upamćen upravo po sklonosti pucanju iz vatrenog oružja. Dabro je bio prisiljen na ostavku nakon što se u javnosti pojavilo više snimki kojima je dokumentirano njegovo ilegalno korištenje različitog oružja, uključujući i automatsku pušku koju u Hrvatskoj nije moguće legalno posjedovati.
Zbog sumanute vukovarske akcije odstrela golubova u naseljenoj sredini se vukovarskom gradonačelniku Penavi obratila udruga Prijatelji životinja. U dopisu koji su poslali Penavi objasnili su zbog čega odstrel golubova u Vukovaru nema nikakvog smisla, tj. zbog čega ta mjera neće doprinijeti cilju smanjenja populacije golubova u Vukovaru.
“Odluka o ubijanju golubova ne samo što je okrutna i suluda u 21. stoljeću nego je i nestručna, neznanstvena, besmislena i neučinkovita za rješavanje problema. Ovdje se očito nije pristupilo traženju razumnih, znanstveno utemeljenih i nenasilnih rješenja”, upozorava Snježana Klopotan Kačavenda, koordinatorica projekata u Prijateljima životinja.
Kako se zapravo kontrolira populacija golubova
Prijatelji životinja u svom dopisu ističu da je zbog odstrela golubova u Vukovaru već reagirala i udruga Biom, čije je ornitologinja mag. biol. mol. Iva Šoštarić istaknula da su znanstvena istraživanja već ranije potvrdila da je takva metoda odvraćanja golubova iz urbanog područja potpuno neprihvatljiva i beskorisna.
Opisuju slučaj iz Basela u Švicarskoj, gdje su gradske vlasti tijekom 1980-ih na isti način pokušale smanjiti populaciju golubova. Pobili su više od sto tisuća golubova i smanjili njihovu populaciju u Baselu za oko 80 posto. Međutim, u svega godinu dana se brojnost populacije potpuno oporavila.
“Ono što zaista određuje brojnost golubova u gradu su količina hrane i broj povoljnih mjesta za gniježđenje, što se odstrelom ne mijenja. Golubovi se mogu gnijezditi veći dio godine te im odstrel zapravo pomlađuje populaciju kojoj se time otvara novi životni prostor i kojoj ostaje dovoljno hrane za oporavak”, istaknula je Iva Šoštarić.
U Baselu su, pak, iz svojih grešaka još odavno izvukli neke lekcije. Uspostavljen je drugačiji model kontroliranja populacije golubova, fokusiran na upozoravanje građana da ih ne hrane i postavljanje golubarnika iz kojih se jaja mogu lako ukloniti. Populacija golubova u Baselu u roku od četiri godine na taj je način smanjena za 50 posto.
Što kad nekog pogodi metak?
“Javili su nam se brojni šokirani i zabrinuti građani, među njima i Vukovarci, koji su zgroženi činjenicom da ubijanje provodi gradska uprava Vukovara, uz odobrenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Apsurdno je i da se cijeli pokolj odvija zbog banalnog razloga kao što je golublji izmet, za koji iz gradske uprave navode da utječe na zdravlje građana i narušava izgled zgrada. Sada građani Vukovara, uz izmet, imaju i golublju krv po balkonima. Nejasno je kako to pridonosi njihovu zdravlju te ljepšem i čišćem izgledu zgrada”, obrazlaže Klopotan Kačavenda iz Prijatelja životinja.
“Vjerujemo da ne moramo posebno naglašavati da je potpuno etički neprihvatljivo pucati po gradu kao da smo na Divljem Zapadu i ubijati ptice. U Hrvatskoj postoji veliki problem zlouporabe oružja i sve se ‘rješava’ pucanjem umjesto civilizacijski primjerenim postupanjem. Tužna je ironija da se pokolj golubova događa u jednom europskom gradu, čiji je najprepoznatljiviji simbol upravo vučedolska golubica, koju Vukovarci smatraju simbolom mira. Građani se pitaju i kako je moguće da se ovaj masakr ptica pucanjem iz oružja odvija u gradu koji je doživio najgora ratna stradanja i najtragičnije gubitke. Pucanjem noću na golubove iz vatrenog oružja ugroženi su i građani jer lako se moglo dogoditi da netko izađe na svoj balkon i da ga ubije metak namijenjen golubovima”, poručuju Prijatelji životinja.
Pravda za golubove
Vukovarski primjer odlična je ilustracija odnosa ljudske vrste prema golubovima. Porast njihove populacije i činjenica da žive u blizini ljudi je, naime, pokazatelj kako ljudi manipuliraju prirodom.
Golubovi su nekad bila divlja životinjska vrsta, ali domesticirani su prije desetak tisuća godina. Stoljećima su uzgajani i korišteni kao kuriri, za prenošenje poruka na velike udaljenosti, sve dok ih napredak komunikacijske tehnologije nije učinio nepotrebnima.
Šteta je, međutim, već počinjena: golublja populacija na svijetu je eksplodirala, a ove životinje su kroz godine suživota s ljudima postale ovisne o njima. Ljudska perspektiva golubova se, međutim, kroz vrijeme znatno promijenila: krenuli su kao izrazito korisni kuriri, a završili kao “leteći štakori”, prljave životinje koje šire bolesti [1, 2].
Ta percepcija, pritom, nije naročito utemeljena. Iako je točno da golubovi mogu prenositi različite patogene, šanse da će njima zaraziti ljude procjenjuju se kao prilično niske.