EU odlučuje o uporabi “novih GMO-a”: Rješenje za klimatske promjene ili paravan za monopol?
Europska unija uskoro bi mogla donijeti pravila kojima se “novi GMO” uvodi na europsko tržište. Zagovornici ove tehnologije tvrde da se radi o ključnom napretku u borbi protiv klimatskih promjena. Međutim, ekološki aktivisti i mali poljoprivrednici strahuju da će to dovesti do znatnog poskupljenja sjemena, a brine ih i što učinci ove tehnologije po zdravlje i okoliš nisu dovoljno dobro proučeni.
U Europskoj uniji već godinama traju prijepori o novoj regulativi kojom bi se omogućilo slobodno puštanje GMO-a druge generacije na tržište EU-a.
Prijedlog zakona obuhvaća genetski modificirane usjeve proizvedene novim tehnikama genske manipulacije poznate pod nazivom NGT ili novi GMO-i. Početkom prošle godine Europski parlament usvojio je izvješće koje podržava upotrebu novih genomskih tehnologija u poljoprivredi te je predložena nova regulativa kojom bi se na primjenu NGT biljki odnosila ista pravila kao i kod biljki dobivenih konvencionalnim oplemenjivanjem. Zakon do danas nije usvojen, a Zeleni u EU parlamentu smatraju ga štetnom deregulacijom GMO-a.
S druge strane, primjenu novih tehnologija u poljoprivredi podržava dobar dio znanstvene zajednice. Među njima su i dvije dobitnice Nobelove nagrade za kemiju, francuska istraživačica na području mikrobiologije, genetike i biokemije Emmanuelle Charpentier i američka biokemičarka Jennifer Doudna. One su 2020. godine dobile Nobelovu nagradu za razvoj metode za uređivanje genoma. Primjenom takvih novih metoda više se ne može razlikovati je li do genetskih promjena u biljci došlo konvencionalnim putem ili “u laboratoriju”.
Poljska na čelu Vijeća EU-a za konačni dogovor članica
Od prvog siječnja ove godine Vijećem Europske unije predsjedava Poljska, a ta se zemlja zalaže za postizanje konačnog dogovora o predloženoj regulativi, za razliku od prethodnog predsjedanja Mađarske, koja je dogovor stopirala. U siječnju ove godine poljsko je predsjedništvo predstavilo revidiran prijedlog temeljen na tekstu koje je ranije predlagalo belgijsko predsjedništvo Vijeća EU, no njegovi protivnici smatraju da ni on ne donosi potrebna rješenja.
Ovih je dana, na inicijativu okolišne organizacije Greenpeace, diljem Europe u javnost puštena zajednička izjava koju potpisuje dvjestotinjak organizacija europskih poljoprivrednika, malih i srednjih uzgajivača sjemena, prehrambenog sektora i civilnog društva, a koji pozivaju čelnike EU da zaustave usvajanje predloženog zakona. Među potpisnicima zajedničke izjave iz Hrvatske su Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača, Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG) i Udruga Biovrt – u skladu s prirodom.
Predsjednica Udruge Biovrt Silvija Kolar – Fodor još je 2023. godine o mogućim štetnim posljedicama deregulacije GMO-a govorila u Hrvatskom saboru. Hrvatska je jedna od 18 članica EU koje, barem zasad, uglavnom zabranjuju uzgoj GMO-a na svom području, dok su među članicama koje prednjače s površinama pod GMO usjevima Španjolska, Portugal, Slovačka i Češka (prema podacima iz 2017. godine).
Potrošači više ne bi znali konzumiraju li GMO ili ne-GMO
Zagovornici novog zakona opravdavaju ga, između ostalog, i time da novi GMO-i predstavljaju rješenje za klimatske promjene tj. da je riječ o biljkama otpornima na sušu, sve brojnije nametnike i druge posljedice klimatskih promjena. Predstavnici “zelenih” organizacija i uzgajivači organske hrane smatraju da je to paravan iza kojeg se želi progurati zakon koji bi omogućio monopol i još veće zarade nekolicini korporacija koje proizvode sjeme za navedene biljke.
“Prijedlog zakona povećat će kontrolu koju nekolicina kompanija ima nad poljoprivrednicima i ograničiti slobodan protok genetskog materijala za uzgajivače i poljoprivrednike. On predstavlja ozbiljnu prijetnju poslovanju malih i srednjih europskih uzgajivača i poljoprivrednika te ekološkom i GMO-free sektoru. Predloženi zakon izuzima većinu novih GMO-a iz obveznih sigurnosnih provjera, omogućujući njihovo ispuštanje u prirodu i prisutnost u prehrambenom lancu bez procjene rizika koje bi mogli predstavljati za prirodu ili ljudsko zdravlje. Također, prijedlog izuzima većinu novih GMO-a iz obveze praćenja nakon puštanja u okoliš, što je nužno u slučaju da se pojave problemi za potrošače ili prirodu koji nisu bili uočeni tijekom procjene rizika. Ukida slobodu izbora za proizvođače i građane jer većina novih GMO-a više neće biti sljediva (praćena) niti označena u prehrambenim proizvodima”, stoji u zajedničkoj izjavi.
“Otpornost je stvar prilagodbe i što veće bioraznolikosti”
“Novi GMO proizvodi sada se guraju kao rješenja za određene probleme, pa i klimatske promjene, ali je prava istina da na širu primjenu sada čeka sjeme novih GMO biljaka otpornih na herbicide, a ne biljke otporne na okolišne stresove koji uključuju ekstremne vremenske prilike. Otpornost nije samo stvar jednog gena. Otpornost na određene klimatske uvjete je i stvar prilagodbe i njezin ključ leži u što većoj bioraznolikosti, jer su neke biljke dobro naučene na uvjete u kojima imamo, primjerice, dva mjeseca poplava, pa zatim dva mjeseca suše. Bioraznolikost je ionako već načeta, a širokom primjenom GMO-a može biti samo dodatno ugrožena. Otpornost se stječe i kroz uzgoj biljke u određenim agroekološkim uvjetima i brojni europski proizvođači već se time bave. S druge strane, korporacije nam plasiraju mit da će GMO riješiti probleme prilagodbe uzgoja klimatskim promjenama”, kaže nam Silvija Kolar – Fodor.
Spominje primjer iz Indije od prije dvadesetak godina, kad su putujući trgovci Monsanta uvjerili indijske seljake da koriste njihovo GMO BT-sjeme pamuka za koje su tvrdili da je zahvaljujući ugrađenoj zaštiti insekticidnog proteina otporno na određene štetnike i da farmeri neće morati trošiti novac na insekticide.
Tvrdili su da će im novo sjeme donijeti veće urode i time veće prihode, no dogodio se sasvim suprotan scenarij. U početku je bilo manje nametnika, ali ih je pogodila suša. Pokazalo se da su usjevi zasijani novim sjemenom osjetljiviji na sušna razdoblja. Umjesto većih uroda, mnogima su usjevi bili smanjeni ili potpuno uništeni, a sljedeće su godine morali ponovno kupovati sjeme, koje su kompanije zaštitile patentima, umjesto da koriste sjeme iz prethodne žetve, kao što su činili ranije, što ih je dodatno financijski opteretilo.
Zapavši u dužničko ropstvo, Indiju su tih godina preplavili valovi samoubojstava upropaštenih malih farmera. Stvarni pomaci u povećanju uroda pamuka pokazali su se tek nakon uvođenja visoko rodnih hibrida pamuka i navodnjavanja.
Uzgajivači već provode selekciju koja omogućuje prilagodbu na stresne uvjete
“Obećanja o održivosti novih GMO biljaka su hipotetska, a među onima koji su došli na tržište već postoje primjeri tržišnih neuspjeha. Kada je riječ o društvenim koristima, poput prilagodbe klimatskim promjenama povećanom otpornošću na sušu, istraživanja se već dugo provode i sa starim i novim GMO-ima, ali dosad bez uspjeha. S druge strane, selekcija koju provode poljoprivrednici na svojim poljima te mali i srednji uzgajivači već sada omogućuje prilagodbu na stresne uvjete poput suše (koja će se s klimatskim zagrijavanjem povećavati) i nudi rješenja prilagođena specifičnim lokalnim poljoprivrednim uvjetima i sustavima. Primjerice, programi organskog oplemenjivanja koji se temelje na znanju već su razvili uspješne inovativne sorte s otpornijim kulturama prilagođenima principima i specifičnim uvjetima ekološke poljoprivrede. Nijedan proizvod ne može se proglasiti ‘održivim’ isključivo na temelju određene biljne sorte ili pojedinog svojstva biljke, a velik dio istraživanja povezanih s novim genomskim tehnikama nije usmjeren na postizanje održivosti, već na potrošnju i industrijsku upotrebu”, stoji u izjavi protivnika novog zakona.
“Ne postoje superbiljke. Biotehnologija se može malo poigrati genima i dobiti određena svojstva, ali nikad ne znate kakve će to imati dugoročne posljedice na ljude i okoliš. Upravo takvih istraživanja nedostaje u primjeni novih GMO-a i na europskom tlu nemamo pravog iskustva s takvim biljkama na terenu. Zato bi njihovo nekontrolirano puštanje na tržište izazvalo veliki nered. Nije im kod nas prošlo s prvom generacijom GMO-a i sad su plasirali drugu generaciju za koju kažu da nastaje postupcima jednakim onima koji se događaju u prirodi, samo zato da bi zaobišli zakone koji se tiču GMO-a u EU. No Europski sud pravde još je 2018. godine i drugu generaciju GMO-a proglasio GMO-ima. Poljska je sad napravila novi prijedlog zakona, ali on i dalje sadrži niz kontroverznih i problematičnih rješenja koja se tiču patentiranja sjemena i detekcije tj. nemogućnosti sljedivosti takvih biljaka, što znači da potrošači više ne bi znali što jedu, GMO ili ne-GMO. Prvo treba poraditi na tehnikama detekcije i testiranjima jer će inače sve eventualne štetne posljedice snositi društvo. Europska unija je dosad uspješno odolijevala GMO-u i štiti svoje građane postojećim zakonom. Želimo da tako i ostane. Mi nismo protiv znanosti i razvoja, ali smo protiv deregulacije i tražimo da se taj razvoj odvija prema načelu predostrožnosti, što znači da ne možete staviti nešto na tržište bez da ste napravili dovoljno testiranja i dokazali da to neće štetiti ljudima i okolišu”, poručuje naša sugovornica.
Zabrinutost zbog privatizacije sjemena i rizika od tužbi
U spomenutoj zajedničkoj izjavi navodi se “kako neovisni znanstvenici i nacionalne agencije iz Francuske, Njemačke i Austrije upozoravaju da novi GMO-i mogu predstavljati rizik za prirodu (kroz izmijenjene interakcije s oprašivačima) i ljudsko zdravlje (pojavom alergena ili toksičnosti)”.
No, među najvećim strahovima je da će novi zakon omogućiti privatizaciju sjemena i veći rizik od tužbi protiv poljoprivrednika i uzgajivača. U sadašnjim uvjetima Europska unija ima bogat sektor sjemenskog uzgoja koji obuhvaća oko 7.000 tvrtki s oko 52.000 zaposlenih. Europski uzgajivači trenutno mogu koristiti konvencionalno uzgojeno sjeme i reproduktivni materijal.
Međutim, “patentiranjem” sjemena kompanije mogu tužiti uzgajivače tvrdeći da koriste njihovo sjeme i sadni materijal. Dugoročno, poljoprivrednici bi mogli biti prisiljeni svake godine kupovati patentirano genetski modificirano sjeme kako bi izbjegli potencijalne tužbe zbog kršenja patentnih prava.
To bi vjerojatno dovelo i do značajnog povećanja cijena sjemena. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede SAD-a, između 1990. i 2020. godine cijene GMO sjemena porasle su za 463 posto, dok su cijene ne-GMO sjemena porasle za oko 120 posto.
Deregulacija novih GMO-a vjerojatno bi dodatno intenzivirala koncentraciju sjemenske industrije u EU. Danas samo četiri tvrtke kontroliraju više od 60 posto svjetskog tržišta sjemena, a to su njemački Bayer (koji je 2018. godine preuzeo Monsanto i ugasio naziv tog ozloglašenog brenda), američki DowDupont/Corteva, kineska ChemChina (koja je preuzela švicarsku Syngentu) i njemački BASF. Te bi kompanije novim zakonom dodatno ojačale kontrolu nad poljoprivrednicima koji trenutno mogu koristiti vlastito sjeme.
Zaštititi pravo naroda na određivanje vlastitih prehrambenih sustava
Nadalje, prema postojećem zakonodavstvu, vlasnik GM biljke dužan je objaviti metodu detekcije, a svi GMO-i podliježu sljedivosti. Novi zakon i kompromisni prijedlog poljskog predsjedništva temelje se na osporavanoj tvrdnji da se novi GMO-i ne mogu detektirati i identificirati jer za to ne postoje metode. Ipak, dva tekuća istraživačka programa financirana iz EU-a, Darwin i Detective, rade na razvoju metoda za identifikaciju i detekciju novih GMO-a.
“Logičan pristup bio bi pričekati rezultate ovih istraživačkih projekata, a ne gurati zakon koji bi kompanijama omogućio oslobađanje od odgovornosti za štetu koju njihovi proizvodi mogu prouzročiti zdravlju ili okolišu”, smatraju potpisnici izjave.
Primjenom predloženog zakona ta bi odgovornost pala na europske poljoprivrednike i uzgajivače, koji ne bi mogli dokazati da nisu uzrok eventualne buduće štete. Njihovi bi usjevi i proizvodi pri takvom scenariju bili uništeni, a oni kažnjeni visokim kaznama.
Takvo bi stanje moglo narušiti temeljna prava ekoloških poljoprivrednika na vlasništvo i slobodu poslovanja te ugroziti cilj Europske komisije da do 2030. godine 25 posto poljoprivrednog zemljišta bude pod ekološkom proizvodnjom kao dio tranzicije prema održivom prehrambenom sustavu. Prema važećem zakonodavstvu o GMO-ima, države članice imaju pravo definirati mjere radi sprječavanja kontaminacije, uključujući mjere poput razmaka između kultura ili potpuno zabraniti upotrebu GMO-a. U slučaju nove regulative, to više ne bi bilo moguće.
“Europa treba raznolikost sjemena kako bi se očuvala ruralna područja i prilagodila različitim klimatskim uvjetima. Tradicionalne sorte i biljne vrste prilagođene specifičnim lokalnim uvjetima te raznolike sorte koje razvijaju mali i srednji europski oplemenjivači otpornije su od onih s niskom genetskom raznolikošću. Smanjenje raznolikosti i povećanje genetske uniformnosti povećalo bi ranjivost europske poljoprivrede na štetnike, bolesti i ekstremne vremenske uvjete. Koncentracija genetskih resursa u rukama nekoliko velikih sjemenskih tvrtki i posljedično smanjenje agrobioraznolikosti nespojivi su s pravom naroda da određuju vlastite prehrambene sustave te mogu predstavljati ozbiljan rizik za globalnu sigurnost hrane”, upozoravaju potpisnici zajedničke izjave.