Hrvatska među 20 zemalja svijeta najviše pogođenih klimatskom krizom
Hrvatska je na Indeksu klimatskog rizika za 2022. godinu na 17. mjestu, tj. spada među države koje klimatska kriza najviše ugrožava. Indeks klimatskog rizika analizira štetne utjecaje klimatskih promjena.
Pakistan, Belize, Italija, SAD i Španjolska zemlje su koje su u 2022. godini bile najpogođenije utjecajem ekstremnih vremenskih prilika. Pokazuje to Indeks klimatskog rizika (CRI) koji od 2006. godine analizira utjecaje takvih događaja, i koji je nedavno objavila njemačka organizacija Germanwatch.
Indeks rangira zemlje prema ekonomskim i ljudskim štetama vremenskih katastrofa, pri čemu je najteže pogođena zemlja najviše rangirana. Najnoviji podaci, upozoravaju iz Germanwatcha, naglašavaju sve veće gubitke i hitnu potrebu za većom otpornošću na klimatske promjene i djelovanjem.
Na ljestvici 20 najpogođenijih zemalja u 2022. našla se i Hrvatska koja zauzima 17. mjesto. Gledano dugoročno, u razdoblju od 1993. do 2022., CRI pokazuje kako su najpogođenije bile Dominikanska Republika, Kina i Honduras.
Kako ubija klima?
U Pakistanu je u razdoblju od lipnja do rujna 2022. jaka monsunska sezona donijela razorne poplave, klizišta i oluje koje su utjecale na više od 33 milijuna ljudi, s više od 1700 smrtnih slučajeva. Šteta je bila 15 milijardi dolara. Toplinski val godine ranije odnio je više od 90 života.
Drugorangirani Belize i dalje pamti katastrofu iz 2022. kada je uragan Lisa oštetio preko 5000 domova, utjecao na 172.000 ljudi te donio ekonomske gubitke od 104 milijuna dolara. U Italiji je te godine ekstremna vrućina dovela do šumskih požara i teške suše u dolini Pada, s čime se povezuje smrt više od 18.000 ljudi. Temperature u Rimu dosegnule su 40,8°C te je proglašeno izvanredno stanje u pet sjevernih regija.
Uragan Ian je u rujnu 2022. pogodio američke savezne države Floridu i Sjevernu Karolinu te odnio 150 života, na što se kasnije nadovezao i uragan Nicole s dodatnom naknadnom štetom. Suša i ekstremne vrućine dovele su do 136 smrtnih slučajeva i 23 milijarde štete. Zimska oluja Elliot ubila je gotovo 100 ljudi, a šest tornada prouzročilo je ukupno 11 milijardi dolara štete.
Ekstremna vrućina i temperatura od 43,2°C tijekom ljeta 2022. u Španjolskoj su dovele do 11.000 smrtnih slučajeva.
“Novo normalno”
Gledano dugoročno, u razdoblju od 1993. do 2022., CRI pokazuje kako su najpogođenije države Dominikanska Republika, Kina i Honduras. Najviše smrtnih slučajeva izazvale su oluje (35%), toplinski valovi (30%) i poplave (27%), dok su oluje uzrokovale daleko najveće ekonomske gubitke (2,33 trilijuna dolara).
Najpogođenije zemlje u dugoročnom indeksu perioda 1993.–2022. mogu se podijeliti u dvije skupine. Prvu čine zemlje koje su najviše pogođene neobičnim ekstremnim događajima (npr. Dominikanska Republika, Honduras, Mjanmar, Vanuatu), dok se druga odnosi na zemlje pogođene ponavljajućim ekstremnim događajima (npr. Kina, Indija, Filipini).
“Znanost o klimi jasno pokazuje da klimatske promjene povećavaju rizik za obje kategorije i pridonosi pretvaranju neuobičajeno ekstremnih događaja u stalne prijetnje, stvarajući ‘novo normalno’”, navodi se u izvješću.
CRI također pokazuje da klimatska kriza ne bira; sedam od deset najpogođenijih zemalja 2022. godine pripadale su skupini zemalja s visokim dohotkom. To sugerira da, iako kapaciteti za prilagodbu zemalja s visokim dohotkom znatno premašuju one s nižim dohotkom, zemlje s višim dohotkom svejedno trebaju povećati svoje upravljanje klimatskim rizicima.
CRI index temelji se na javno dostupnim podacima o utjecaju ekstremnih vremenskih događaja koji se pak, zbog nekvalitete i nedostatka evidencije, nedovoljno prijavljuju na Globalnom Jugu.
Zbog toga, ističu autori, izvješće može manje precizno obuhvatiti informacije o tome koliko su zapravo pogođene zemlje nerazvijenih regija svijeta.