Trumpovo divljanje zbližava EU i Kinu u borbi protiv klimatskih promjena
Sjedinjene Američke Države pod Donaldom Trumpom opet su se povukle iz Pariškog sporazuma. Komunistička partija Kine u tome vidi veliku priliku te nudi Europskoj uniji zbližavanje kako bi se zajedničkim snagama borili protiv klimatske krize. Kina najviše ulaže u tehnologije potrebne za energetsku tranziciju.
“Ne može se ignorirati da Kina i Europska unija imaju zajednički cilj promoviranja zelenog razvoja i suočavanja s klimatskim promjenama”.
Poručuje to Global Times, glasilo kineske Komunističke partije na engleskom jeziku, u uredničkom komentaru od 5. veljače povodom odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa o istupanju SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma.
Podsjećamo, Pariški sporazum potpisan je 2015. godine s ciljem ograničavanja porasta globalne temperature. Potpisuju ga skoro sve zemlje svijeta; iznimka su tek Iran, Jemen, Libija i SAD.
“Povlačenje SAD-a iz Pariškog sporazuma, kao dio plana predsjednika Donalda Trumpa za zaustavljanje američkih klimatskih akcija, nije samo dovelo globalne napore u borbi protiv klimatskih promjena u stanje povećane neizvjesnosti, već je također istaknulo hitnu potrebu da ostatak svijeta, posebno Kina i EU, ojačaju suradnju na zelenom razvoju. Razuman odgovor na teško zanemarivanje odgovornosti SAD-a u borbi protiv klimatskih promjena jest da Kina i EU, dvije najveće svjetske ekonomije, predvode ostatak svijeta na putu suradnje u zelenom razvoju, dok istovremeno zajednički vrše pritisak na SAD da ispravi svoje pogreške”, poručuje glasilo Komunističke partije Kine.
Prostor za suradnju
U uredničkom komentaru Global Timesa ističe se kako tu potrebu uviđaju i europski lideri. Pozivaju se na izjave šefa britanske državne Komisije za energetsku tranziciju Lorda Adaira Turnera te predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen. Oboje su u recentnim istupima istaknuli potrebu zbližavanja Europe i Kine.
Lord Turner govorio je o potrebi stvaranja “klimatske koalicije Kine, Europe i Ujedinjenog Kraljevstva”, a Von der Leyen pričala je o potrebi učvršćivanja “trgovačkih i investicijskih veza”. Lin Jian, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova, odgovorio je ističući “stratešku važnost i globalni utjecaj” kinesko-europskih odnosa u trenutku “kad se svijet suočava s rizicima podjela, fragmentacije i nereda”.
“Zeleni razvoj jedno je od područja u kojem Kina i EU imaju prostora za produbljenje suradnje. Unatoč određenim razlikama, obje strane imaju čvrste planove za zeleni razvoj, a svaka od njih posjeduje vlastite prednosti koje se mogu međusobno nadopunjavati”, primjećuje se u uredničkom komentaru Global Timesa.
Navodi se i gdje bi mogao postojati prostor suradnje: Global Times ističe da europskim državama visoke cijene poslovanja predstavljaju prepreku na putu energetske tranzicije, dok Kina relativno jeftino proizvodi solarne elektrane, vjetroelektrane i električna vozila.
Implikacija je krajnje očita: iz kineske perspektive, europsko tržište trebalo bi se dodatno otvoriti za njihove proizvode, tj. EU bi morala odustati od protekcionističkih mjera koje otežavaju kineskim električnim vozilima i drugim proizvodima da dođu do europskih mušterija.
“Sve dok obje strane mogu zadržati otvoren, pragmatičan i suradnički stav te rješavati međusobne zabrinutosti i interese kroz pojačanu komunikaciju, postoji svaki razlog za vjerovati da će uspjeti pronaći način za prevladavanje razlika i ostvariti suradnju koja donosi obostranu korist”, zaključuje se u uredničkom komentaru Global Timesa.
“To za Europu ima smisla”
Kina nudi Europskoj uniji ruku suradnje i na drugim poljima, npr. u pregovorima oko završetka rata u Ukrajini (iz kojih Trumpov režim pokušava u potpunosti isključiti Europljane te prokušanom metodom mafijaškog reketa od Ukrajinaca iznuditi pristup njihovim rudnim bogatstvima).
Europska unija zasad još pokušava pronaći zajednički jezik s Trumpom. Između ostalog, razmatraju i zajednički nastup protiv Kine, nadajući se da će izbjeći carine na europske proizvode [1, 2]. Malo tko, međutim, očekuje da će europskim liderima postizanje takvog dogovora s Trumpom poći za rukom; štoviše, analitičari koji se bave izučavanjem međunarodnih odnosa procjenjuju kako postoje znatne šanse da će ishod Trumpovog mandata biti upravo zbližavanje Europske unije i Kine – najvećeg svjetskog tržišta i najvećeg svjetskog proizvođača [1, 2, 3].
Iako je Kina trenutno najveći zagađivač Zemljine atmosfere stakleničkim plinovima (prvenstveno jer je kineski elektroenergetski sustav još uvijek izrazito ovisan o spaljivanju ugljena, najprljavijeg fosilnog energenta) istovremeno je i država koja najviše ulaže u razvoj zelenih energetskih tehnologija te najbrže integrira obnovljive izvore u svoj energetski sustav. Posebno se to odnosi na solarnu energiju, koja je upravo zahvaljujući kineskim državnim investicijama postala tržišno najisplativiji način proizvodnje struje.
Neće stoga biti naročito iznenađujuće ako trgovački sporazum između EU i Kine ponovo postane predmet javne rasprave. O takvom se sporazumu već pregovaralo između 2013. i 2020. godine, ali nikad nije ratificiran. “Postoji prostor za konstruktivnu suradnju s Kinom, kako bi pronašli rješenja za naše zajedničke interese. (…) To za Europu ima smisla”, poručila je početkom veljače Ursula von der Leyen u govoru pred europskim diplomatima u Briselu.