Kako lobisti fosilne industrije pokušavaju zaustaviti izbacivanje plina iz zgrada

Industrija fosilnih goriva pokrenula je međunarodnu lobističku ofenzivu protiv pokušaja da se u zgradama prestane koristiti plin, pokazuje analiza think-tanka InfluenceMap.

Njihovi su istraživači promatrali tri studije slučajeva u kojima je fosilna industrija upregnula svoje lobiste da bi zaustavila donošenje novih pravila kojima bi se u zgradama zabranio korištenje plina za grijanje i kuhanje. Takve su lobističke kampanje vođene u SAD-u, Europskoj uniji i Australiji i sve su bile barem donekle uspješne.

Tri su glavna narativa koja lobisti fosilnih goriva koriste da bi pokušali utjecati na javno mnijenje i donositelje političkih odluka. Tvrde da će deplinofikacija zgrada dovesti do poskupljenja grijanja i smanjene dostupnosti potrebne energije, da će pravila kojima se sektor grijanja zgrada regulira moraju biti “tehnološki neutralna”, tj. da ne smiju favorizirati čiste tehnologije te da potrošači moraju imati pravo sami odabrati žele li koristiti plin u svojim domovima.

“Nikada prije nije postojalo veće razumijevanje ozbiljnih opasnosti koje klimatske promjene predstavljaju za naše zdravlje i stabilnost naših društava. No, industrija fosilnih goriva zlonamjerno pokušava promovirati svoje korporativne interese na štetu sigurnosti naše djece. Moramo se boriti protiv toga”, komentirao je nalaze analize InfluenceMapa dr. Gaurab Basu, profesor na medicinskom fakultetu prestižnog Sveučilišta Harvard.

Profit iznad zdravlja

Teze koje u javnost iznose lobisti fosilne industrije, naglašava InfluenceMap, u suprotnosti su s preporukama Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) i Međunarodne energetske agencije (IEA). Oba ova međunarodna tijela identificiraju deplinofikaciju zgrada i elektrifikaciju grijanja kao jedan od primarnih alata zelene energetske tranzicije te naglašavaju dodatne koristi koje će proizaći iz napuštanja fosilnih goriva za grijanje prostora i kuhanje u kućanstvima: stvaranje novih radnih mjesta, energetsku sigurnost i smanjeno opterećenje javnozdravstvenog sustava.

Industriju fosilnih goriva, međutim, ne zabrinjavaju argumenti o javnom zdravlju i sveopćoj dobrobiti stanovništva; interesiraju ih samo njihovi profiti od eksploatacije i prodaje plina (bilo da se radi o metanu za grijanje ili propan-butanu za kuhanje). Njihova taktika uključuje manipulativne i obmanjujuće propagandne kampanje, izravne sastanke s donositeljima političkih odluka, podizanje sudskih tužbi, organiziranje javnih zagovaračkih akcija kroz posredničke organizacije…

Lobisti fosilne industrije u Europskoj uniji pokušali su srušiti Direktivu o energetskim svojstvima zgrada, donesenu s ciljem da se smanje emisije stakleničkih plinova vezane uz stanovanje, što prvenstveno znači izbacivanje plina iz sustava grijanja. U konačnici je direktiva donesena usprkos lobističkim nastojanjima fosilne industrije, ali u ponešto oslabljenom obliku s obzirom na izvorni prijedlog: od siječnja 2025. unutar EU više nije dozvoljeno poticanje plinskih sustava grijanja, ali dozvoljeni su hibridni sustavi grijanja koji koriste fosilna goriva.

“Razmjeri i uspjeh koordiniranog djelovanja naftne i plinske industrije u ometanju elektrifikacije zgrada su zabrinjavajući. Donositelji odluka moraju biti dobro informirani o načinu djelovanja ovih skupina kako bi mogli prepoznati i osporiti obmanjujuće narative te prepoznati stvarne rizike koje donosi nečinjenje, kako za planet tako i za ljudsko zdravlje”, poručuje Vivek Parekh iz InfluenceMapa.

Plin ubija

Sophie Gepp, liječnica i istraživačica pri Centru za politiku planetarnog zdravlja u Berlinu, naglasila je kako nema nikakve dvojbe da tehnologije koje koriste plin u kućanstvima štete našem zdravlju. “Strateški pokušaji industrije da odgodi elektrifikaciju zgrada i oslabi klimatski prihvatljive politike ugrožavaju i ljudsko zdravlje – sada i u budućnosti – kao i zdravlje našeg planeta”, kaže Gepp.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje zagađenje zraka izazvano korištenjem nečistih tehnologija za grijanje i kuhanje u kućanstvima u svijetu svake godine izazove 3,2 milijuna prijevremenih smrti. Ovoj su opasnosti, naravno, najviše izloženi stanovnici siromašnijih zemalja, ali ni razvijene države nisu sasvim pošteđene.

Istraživanja pokazuju da je kuhanje na plin, što je praksa koja je raširena diljem svijeta pa i u Hrvatskoj, ima brojne štetne posljedice: izloženost dušikovom dioksidu, ugljičnom monoksidu, formaldehidu i benzenu može izazvati brojne zdravstvene teškoće pa čak i smrt. Prema istraživanju koje su proveli znanstvenici sa španjolskog Sveučilišta Jaume I, korištenje plina za kuhanje u kućanstvima u Europskoj je uniji odgovorno za desetke tisuća smrtnih slučajeva.