Jesu li tone smeća ilegalno iskrcanog u Hrvatskoj opasne za zdravlje? Građani zahtijevaju odgovore

Gotovo mjesec dana nakon što je odjeknula vijest o 35.000 tona medicinskog i plastičnog otpada ilegalno odbačenog i zakopanog u Gospiću, Benkovcu i općini Bedekovčina, mještani tih područja i dalje ne znaju točne razmjere ekološke štete zbog koje je tvrtka “Tipos Resurs” pod istragom USKOK-a.

Dio odgovora na to pitanje trebali bi dati stručnjaci iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) koji rade na kategorizaciji otpada, čemu je prethodio poziv za dostavu podataka o lokacijama nepropisno odloženog otpada za koje su izdana rješenja o uklanjanju. Tek će se po završenoj istrazi moći provoditi konkretne aktivnosti u cilju sanacije, doznaje Klimatski portal od resornog Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije (MZOTZ).

Dijelu građana, prvenstveno Gospićanima, takvo obećanje nije dovoljno – žele znati koliko je zagađena voda koju piju, zrak koji udišu i tlo po kojem hodaju. Razgovarali smo sa sociologinjom Anitom Bušljetom Tonković iz inicijative “Gospić je naš dom”, koja od nadležnih institucija traži osnovne informacije: o kojoj vrsti opasnog otpada je riječ i koja je točno količina otpada nepropisno odložena na području grada. Inicijativa se poziva na Zakon o pravu na pristup informacijama, a u manje od mjesec dana upite su poslali na adrese brojnih institucija.

> > Mafija koristi Hrvatsku kao smetlište, a državne institucije to ignoriraju

Priznanje komunalnog poduzeća “Ličke vode”

Zanimalo nas je kakva je situacija na terenu te ima li novih saznanja oko dodatnih lokacija opasnog otpada u blizini Gospića.

“Pristup lokaciji je i dalje manje-više slobodan, ona nije zaštićena. Ne postoji video nadzor, nitko je ne čuva, postoji samo traka s natpisom ‘stop policija’. Kad je riječ o dodatnim lokacijama, imamo informaciju da je tvrtka vozila kamione i na odlagalište Rakitovac, da se vozilo i po danu i po noći. Još se sumnja na dodatnu lokaciju u Divoselu, gdje se planiraju vodovodni radovi budući da je tamo izvor”, kaže Bušljeta Tonković i dodaje da ne može govoriti o tome što se dovozilo legalno, a što ilegalno te da je važno što prije utvrditi sve dodatne lokacije.

Komunalno poduzeće “Ličke vode” tvrdi da nema razloga za zabrinutost oko ispravnosti vode za piće. Direktor Dario Radošević i zaposlenica “Ličkih voda” Ana Šlat u gostovanju za Radio Gospić početkom ožujka poručili su da nema indikacija da je voda kontaminirana.

Međutim, inicijativa “Gospić je naš dom” ukazuje na manjkavosti analize.

“Te se ispitivanja rade na tvari koje se nalaze u pesticidima i kemikalijama koje se koriste u poljoprivredi, a ne na neke tvari iz medicinskog otpada. U Lici je malo poljoprivredne proizvodnje te po tom pitanju nismo ugroženi. No, treba ispitati prisutnost tvari koje su karakteristične upravo za medicinski otpad”, smatra Bušljeta Tonković.

Priznaju to i u komunalnom poduzeću. Kako je Šlat kazala za Radio Gospić, ne zna se što je točno ilegalno odloženo, a te informacije su ključne za analizu.

Prema najnovijim informacijama kojima raspolaže “Gospić je naš dom”, Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije obratio se stručnom povjerenstvu Ministarstva zdravstva oko potencijalno opasnog utjecaja procjednih voda s odlagališta Rakitovac na izvorištu vode Mrđenovac, kao i zbog moguće ugroženosti ostalih vodotoka.

Povjerenstvo je donijelo zaključak da utjecaj na Mrđenovac nije vjerojatan, ali postoji mogućnost utjecaja procjednih voda s Rakitovca na površinske i podzemne vode na području odlagališta. Stoga je Ministarstvo zdravstva dalo preporuke ličkim komunalnim poduzećima o uzorkovanju izvorišta četiri puta godišnje, a ne samo jednom, kao što se to činilo dosad. Dodatno, gradonačelnik Gospića Darko Milinović zatražio je proširenu analizu vode za svih sedam izvorišta koja su u funkciji vodoopskrbe grada Gospića i općine Perušić, a koja će koštati 20.000 eura po jednoj analizi (Večernji list).

Unatoč najavama opsežnog ispitivanja kvalitete vode, po pitanju kvalitete tla i zraka još nije provedena analiza. Iz Zavoda za javno zdravstvo poručili su da ne rade ispitivanja tog tipa, a aktivistima preporučili da se obrate Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije te Državnom inspektoratu.

Klimatski portal poslao je upit nadležnom ministarstvu, budući da nas je zanimalo planiraju li odgovoriti na zahtjeve građana i građanki. Nisu nam odgovorili.

Odgovor koji smo dobili od Državnog inspektorata sugerira, pak, da su državne institucije dugo znale da s odloženim otpadom nešto nije u redu, ali nisu mogle učiniti puno da spriječe daljnju štetu.

Naime, inspekcija je s MUP-om na onečišćenim lokacijama tijekom 2023. i 2024. godine provela nekoliko nadzora, protiv odgovornih pokrenula prekršajne postupke i donijela nekoliko upravnih mjera, uključujući rješenja o uklanjanju otpada. Inspekcija je u ovim postupcima izrekla više od 750.000 eura kazni. Nakon što je otpad koji se nalazi na sve tri lokacije uzorkovan, dokumentacija je dostavljena Državnom odvjetništvu te su podnesene kaznene prijave.

“Ovo nije samo problem Gospića”

Našu sugovornicu pitali smo smatra li da su nadležne institucije obavile dobar posao.

“Ne mogu reći da institucije nisu radile svoj posao, jer jesu. Međutim, kako to već ide – inertno i polako. Dok se dokučilo što se dogodilo, prošlo je puno vremena”, kaže.

Njoj i ostalim članovima inicijative koja broji 16 ljudi nije u interesu brza i nespretna sanacija. Ističe potrebu za sveobuhvatnom i detaljnom analizom, na kojoj treba temeljiti plan sanacije do najsitnijeg detalja te, u konačnici, tu sanaciju i provesti. Smatra da ni lokalna zajednica nije reagirala kad je trebala, odnosno da “zajednica spava”; poduzetnička ideja im je, kaže, ispočetka drugačije djelovala. Sada je to problem koji se mora riješiti.

“Znamo da otpad koji su donijeli u naš grad ostaje tu, u našoj županiji, tko bi ionako htio primiti taj otpad?! Ne želimo upirati prstom ni u koga jer će, nadamo se, istraga pokazati tko je sve odgovoran. Jedno je sigurno, a to je da ovo nije samo problem Gospića. Vodu koja protječe ovuda piju mještani Senja, Raba, Paga. Stoga je ovo regionalni i nacionalni problem”, upozorava Bušljeta Tonković.

Benkovac: “Sve se znalo”

Kada je riječ o lokaciji ilegalnog odlagališta otpada u Benkovcu, gradonačelnik Tomislav Bulić iz redova HDZ-a priznaje da je bio u kontaktu s Paškom Dodićem, suprugom osumnjičene Franciske Dodić, a vezano za korištenje navedenog prostora. Međutim, tvrdi da nije znao da se radi o deponiju.

Izjavio je i da na “mjestu zločina” ranije nije postojao ilegalan deponij, ali ta tvrdnja nije u potpunosti točna. Naime, područje nesaniranih kamenoloma iznad Benkovca prepuno je ilegalnih deponija, o čemu smo već pisali. Na adresu Grada Benkovca poslali smo upit jer nas je zanimalo kako je moguće da komunalni redar dvije godine nije prijavio odlaganje opasnog otpada na lokaciji u neposrednoj blizini grada. Odgovor nismo dobili.

> > Kako se Hrvatska nosi s problemom nesaniranih kamenoloma u koje se baca otpad

Pritisak na aktiviste

Sociologinja Bušljeta Tonković naglašava da je Hrvatska puna industrijskog nasljeđa, napuštenih zdanja na obodima velikih i malih gradova te u ruralnim područjima. Takva postrojenja, kaže, podložna su preprodajama i raznoraznim investicijama.

“Mi ne znamo kad će se negdje drugdje u Hrvatskoj dogoditi još jedan ‘Gospić’. Ne znamo ni koje su namjere poduzetnika i ljudi koji kupuju takve nekretnine u koje, izgleda, trpaju što žele. Mi smo pogodna regija za zbrinjavanje tuđeg smeća, što je veća periferija u pitanju, to bolje”, rekla je sociologinja.

U gospićkom kraju, dodaje naša sugovornica, dio ljudi ima ekološku svijest, ali većina nema; jedan dio stanovništva misli da će se problem riješiti preko noći.

Iako je inicijativa “Gospić je naš dom” dobila veliku podršku, susreću se i s brojnim pritiscima – pokušava se saznati tko je tko iz inicijative, jesu li politički akteri, hoće li izaći na lokalne izbore.

“Umjesto da nas je ova situacija prvi put u 30 godina ujedinila kako bismo zajedno išli prema nekom cilju, ne samo grad Gospić nego i cijela regije, mi smo i dalje ostali politički raščupani, razderani i fragmentirani. Neki čak kažu da ugrožavamo turističku sezonu. Kao da oni koji šire takve tvrdnje, kao i lokalni političari, nemaju djecu koja također udišu isti zrak te piju istu vodu kao mi. Većini su te nebitne priče bitnije od vlastita zdravlja”, zaključuje Bušljeta Tonković.

Nadopuna (14. 3. 2025.): Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije nakon objave teksta odgovorilo je da će se “tek po završenoj istrazi moći provoditi konkretne aktivnosti u cilju sanacije”, što smo dodali u tekst.