Desničari u Europskom parlamentu pokušavaju ukinuti financiranje “zelenim” organizacijama

Bio je ovo pakleni tjedan za europske organizacije civilnog društva. Početkom tjedna Revizorski sud EU-a (European Court of Auditors, ECA) objavio je dugo iščekivano izvješće o njihovu financiranju iz EU sredstava.

Kako su prenijeli i neki naši mediji [Jutarnji list, 24sata], izvješće nije otkrilo nikakav skandal oko zloupotrebe europskih sredstava, ali je navelo kako su informacije o financiranju nevladinih organizacija (NVO) nepouzdane i nepotpune. Rezultat je, tvrde ECA, netransparentnost koja ograničava uvid u ulogu NVO-a u kreiranju politike Unije.

Kulminacija

Kulminacija je to ideološke bitke koja se mjesecima vodi u briselskim hodnicima, a koja se prelama preko leđa NVO-ova, prvenstveno onih koje se bave okolišnim pitanjima. Već godinama Europska pučka stranka (European People’s Party, EPP), stranačka obitelj u čijem članstvu je i HDZ, vodi kampanju protiv financiranja NVO-a.

Još su 2017. godine europarlamentarci iz te stranke, iz čijih redova dolazi i predsjednica Europske komisije (EK) Ursula von der Leyen, pokušali progurati proračunski nadzor nad sredstvima koje NVO-i dobivaju od Europske unije.

Uz novi saziv Europskog parlamenta (EP), koji više naginje ka desnom političkom spektru, ali i promjenom međunarodne političke situacije, pa tako i smjera Europske unije koja se više usredotočuje na tržišnu konkurentnost, nego zaštitu okoliša i borbu protiv klimatskih promjena, europske NVO-e koji zagovaraju jaču i snažniju zaštitu okoliša čeka teška i duga borba za svaki eurocent.

Prošle je godine započela bitka koja bi mogla rezultirati zavrtanjem (financijske) pipe nevladinim organizacijama. Radi se o pokušajima ušutkavanja civilnog sektora i sužavanja političkog i demokratskog prostora, tvrde nevladine organizacije koje su se našle pod prismotrom. Gušenje bar dijela organizacija, koje bi se zbog prestanka financiranja morale ugasiti ili ograničiti opseg rada, krajnji je cilj konzervativnih snaga u EP-u.

Prozivanje EK

Proteklih nekoliko mjeseci konzervativni europarlamentarci plasiraju tvrdnje kako je u ugovorima koje je Europska komisija sklopila s udrugama civilnog društva došlo do kršenja osnovnih europskih principa.

Prozivaju Komisiju da je putem bespovratnih potpora zapravo plaćala okolišnim aktivistima i organizacijama civilnog društva da u njeno ime lobiraju i zagovaraju ideje i politike koje bi bile u skladu s Europskim zelenim planom (European Green Deal).

Ako su navedene tvrdnje točne, to bi značilo da je Komisija djelovala kao političko tijelo koje brani svoje vlastite političke interese, koristeći za to sredstva poreznih obveznika, umjesto da se brine za opći interes svih stanovnika i građana Europske unije.

Pred raspravu o navedenom pitanju, koja je 22. siječnja održana u Europskom parlamentu, njemačka europarlamentarka EPP-a Monika Hohlmeier, jedna od glavnih zagovornica ove teze, kazala je kako ugovori EK “koji sadrže smjernice o lobiranju krše glavne principe zajedničkog poštovanja među institucijama i utječu na osnovne principe poput zakonodavne neovisnosti, transparentnosti i izbjegavanja sukoba interesa”. Zatražila je da se vrate sredstva koja su, kako tvrdi, zloupotrebljena.

Odgovor organizacija civilnog društva

Organizacije civilnog društva odgovorile su na optužbe tvrdeći da posao koji rade, a koji se financira i putem bespovratnih potpora koje dobivaju od Europske komisije, u stvarnosti doprinosi pluralizmu, razmjeni mišljenja i širenju demokratskog prostora. Naglašavaju i da ne primaju nikakve naredbe od Komisije.

Drugim riječima, iako ih se optužuje da lobiraju za račun Komisije, zapravo se radi se o uobičajenom zagovaračkom poslu koji NVO-ovi obavljaju, pružajući pritom potrebnu protutežu korporativnim lobistima koji u Bruxellesu troše ogromna sredstva kako bi progurali interese “velikih igrača”. Naime, pitanje kreiranja i utjecaja na politike u Bruxellesu je često, kao uostalom i bilo gdje drugdje, pitanje tko ima najviše sredstava koje može potrošiti na lobističke aktivnosti.

Kako tumači organizacija Corporate Europe Observatory (CEO) sa sjedištem u Bruxellesu, koja se bavi upravo otkrivanjem utjecaja korporativnog lobiranja na kreiranje EU politika, dvije tvrdnje leže u temeljima optužbi da su pravila europskog financiranja prekršena kada je Komisija financirala zagovarački rad neprofitnog sektora.

Dvije tvrdnje

Prva tvrdnja koju plasiraju europarlamentarci s desnog političkog spektra jest ta da je Komisija organizacije civilnog društva obvezala da u njeno ime lobiraju kod članova Europskog parlamenta, kako bi podržali politike koje su dio Europskog zelenog plana.

Druga tvrdnja koju CEO izdvaja jest tvrdnja da je Glavna uprava za okoliš EK-a (Directorate-General for Environment, DG-ENV) obvezala organizacije civilnog društva da u njeno ime lobiraju druge uprave kako bi one podržale politike koje zagovara upravo DG-ENV. Tvrdi se da je jedna od glavnih meta bila Glavna uprava za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike (DG GROW), odjel Komisije koji se bavi jedinstvenim tržištem te slobodnim protokom usluga i dobara.

CEO upozorava da je još u svibnju prošle godine Komisija objavila nove smjernice koje se tiču financiranja iz EU fondova, a čiji je cilj blokiranje ili ukidanje financiranja organizacijama koje sudjeluju u aktivnostima koje mogu “naštetiti ugledu EU-a”. U srži promjena je pokušaj, tumači CEO, da se spriječi zagovarački i lobistički rad organizacija civilnog društva.

Radi se o ušutkavanju organizacija koje imaju drugačije poglede na pitanja kao što su klimatske politike i očuvanje okoliša. Drugačije poglede od desno orijentiranih, konzervativnih snaga koje su dobile elan u Parlamentu nakon zadnjih EU izbora, kao i od vodećih industrija poput fosilne i kemijske.

Funkcioniranje natječaja

Stvari s europskim natječajima obično funkcioniraju kao i većina drugih natječaja. Organizacije civilnog društva prijavljuju svoje aktivnosti za sufinanciranje putem natječaja koji imaju unaprijed definirane aktivnosti i teme.

Javni službenici zaposleni u Europskoj komisiji potom pregledavaju prijave, dok odluku donosi nezavisna agencija koja pazi je li sve u skladu s pravilima i uzusima natječaja te postavljenim kriterijima.

U početku se u središtu kontroverze našao program LIFE, instrument EU-a za financiranje zaštite okoliša i klimatske akcije. Ovaj je program implementiran upravo kako bi bila postavljena kakva-takva protuteža lobiranju velikih korporacija. Samo prošle godine je 50 korporacija s najvećim budžetom za lobiranje ukupno u EU potrošilo gotovo 200 milijuna eura.

Za usporedbu, ukupna sredstva koja se organizacijama civilnog društva raspodjeljuju putem LIFE  programa iznose 15 milijuna eura godišnje. To je 0,006 posto ukupnog budžeta EU.

Svaka organizacija koje se prijavi za potporu iz LIFE programa može dobiti maksimalno 700.000 eura, a kriteriji za dodjelu sredstava prilično su strogi.

Analiza ugovora

Novinari Politica dobili su na uvid 28 ugovora Komisije s NVO-ima te nisu u njima našli ništa što bi potvrdilo tvrdnje europarlamentaraca da je Komisija plaćala organizacijama kako bi obavljale zagovaračke aktivnosti u njeno ime.

Nigdje u 28 ugovora koje je Politico analizirao nema jasnih uputa Komisije koje se tiču lobiranja u njeno ime. Opisuju se uvjeti natječaja te pravila i smjernice koje organizacije moraju slijediti. Ako ih ne slijede, organizacije moraju vratiti dio novca ili čak sva sredstva koja su primile, što su nam naglasili i predstavnici NVO-a s kojima smo razgovarali o ovoj temi.

U pravilima vidljivosti aktivnosti koje proizlaze iz projekata sufinanciranih putem LIFE programa, Komisija čak ima i “disklejmer” da izneseni stavovi nisu nužno stavovi Europske unije.

Šire od okolišnih organizacija

Iako je sve počelo s napadom na program LIFE, CEO-ov istraživač Hans van Scharen za Klimatski.hr je kazao kako se u trenutnom napadu na organizacije civilnog društva ne radi samo o napadu na okolišne organizacije. Riječ je o nečem mnogo širem, smatra Van Scharen.

“Grupe s desnog političkog spektra jednostavno ne vole organizacije koje kritički promišljaju i nadgledaju njihov rad”, kazao nam je.

Ohrabrene rezultatima zadnjih europskih izbora, desno orijentirane grupe “poriču hitnu potrebu da se čvrsto djeluje na području klimatskih promjena, zagađenja kemikalijama, pada bioraznolikosti koji se događaju pred našim očima”.

Radi se o napadu desnice na mjere iz Europskog zelenog plana. Taj je napad, smatra Van Scharen, inspiriran ili potaknut od stane korporativnih lobista koji rade za industriju fosilnih goriva, kemijsku i poljoprivredna industriju. Te se industrije jednostavno “ne zalažu za održivije načine proizvodnje i konzumacije”, kaže Van Scharen.

“Oni žele održati status quo” te im je misija “uništiti budućnost naše djece”, oštar je analitičar CEO-a.

Više transparentnosti za sve

Nicholas Aiossa, voditelj Odjela politika i zagovaranja u međunarodnoj nevladinoj organizaciji Transparency International (TI) slaže se viđenjem situacije koju ima CEO-ov analitičar.

Radi se o širem napadu na organizacije civilnog društva, kazao nam je u kratkom telefonskom razgovoru.

Aiossa je za Klimatski.hr rekao kako je napad krenuo s pomnim analiziranjem i napadom na LIFE program, ali se onda proširio i na druge organizacije civilnog društva.

“Politička klima je sada drugačija”, kaže Aiossa, koji smatra da je krajnji cilj potpuno ukidanje financiranja u idućem budžetnom razdoblju.

Kako ističe Aiossa, organizacijama civilnog društva je izrazito teško potrošiti i jedan euro drugačije nego što je naznačeno projektima i budžetom. Sve organizacije prolaze raznorazne provjere, revizije, financijske provjere, a organizacije moraju pisati i izvještaje o svom radu.

“Financijsko upravljanje primljenim sredstvima jako se pažljivo pregledava”, kazao je Aiossa za Klimatski.hr. Ističe kako dosadašnje revizije nisu otkrile da su sredstva neprimjereno potrošena, ali kao član organizacije koja se fokusira upravo na problematiku korupcije, naglašava kako se trenutno propušta prilika da prakse dodjele sredstava budu transparentnije za sve i na svim razinama EU; kako za NVO-e, tako i za privatni sektor, koji također dobiva sredstva iz zajedničkog EU budžeta.

Drama iza zatvorenih vrata

Kao da nije bilo dovoljno neizvjesnosti, prošli se tjedan iza zatvorenih vrata Odbora za okoliš EP-a (European Parliament Committee on the Environment, Public Health and Food Safety, ENVI) odvijala prava drama.

Jako tanka većina odbila je pozive dijela desnih europarlamentaraca koji su htjeli da Komisija revidira budžet programa LIFE za razdoblje od 2025. do 2027. godine.

S 41 glasom ‘protiv’, 40 glasova ‘za’ i tri suzdržana odbijen je prijedlog za revidiranjem.

Bio je to udarac za EEP-ove europarlamentarce, ali njihova borba se nastavlja. Tijekom vikenda, pred glasanje na ENVI odborom, Komisija i članovi EPP-a su, kako piše Politico, iza zatvorenih vrata postigli dogovor u pokušaju smirivanja napada na organizacije civilnog društva.

Komisija je trebala sastaviti izjavu o financiranju civilnog sektora, a EPP bi zauzvrat povukao svoj prijedlog. Međutim, izgleda da Komisija nije ispoštovala svoj dio dogovora te izjavu nije objavila na vrijeme, pred glasanje na ENVI odboru, što je jako razljutilo Europsku pučku stanku.

Voditelj Glavne uprave za okoliš Miguel Sagredo pred samo glasanje pročitao je izjavu u kojoj je pisalo da će Kolegij povjerenika (College of Commissioners) izvidjeti problematiku te istog tog dana sastaviti izjavu u kojoj će se obvezati na transparentnost. Europska pučka stranka je, ljutita zbog promjene plana, na brzinu pokušala progurati svoj prijedlog, što im na kraju ipak nije prošlo.

Izjava Komisije

Dan nakon glasanja na ENVI odboru, Europska komisija objavila je najavljenu izjavu.

Program LIFE koji su Europski parlament i Vijeće implementirali 2021. godine ima ključnu ulogu u implementaciji okolišne, klimatske i energetske legislative i javnih politika, navodi se u toj izjavi. Cilj financiranja kroz LIFE jest poboljšanje upravljanja politikama koje se tiču navedenih tema, poput izgradnje kapaciteta i podizanja svijesti.

“Komisija ostaje potpuno obvezana tome da osigura zdravo i vibrantno civilno društvo, također tako da podržava njegovo funkcioniranje i uključivanje u stvaranje politika”, piše dalje.

Međutim, “Komisija je u isto vrijeme prepoznala da su u nekim slučajevima radni programi koje su NVO-i priložili sporazumima o bespovratnom sufinanciranju sadržavali specifične zagovaračke radnje i neprilične aktivnosti lobiranja. Komisija je poduzela radnje kako bi u budućnosti spriječila takve slučajeve te će poduzeti daljnje mjere s ciljem jačanja transparentnosti i uključivanja prikladnih zaštitnih mjera”.

Organizacije civilnog društva ovo izjavu protumačile su kao da je Komisije pokleknula pred pritiskom konzervativnih članova EP-a.

Izvješće Revizorskog suda

No, ni tu nije došao kraj mukama organizacija civilnog društva. Početkom ovoga tjedna je ranije spomenuti Europski revizorski sud objavio izvješće o transparentnosti financiranja NVO-a europskim sredstvima. Nisu pronađene nepravilnosti.

Europski revizorski sud provjeravao je EU sredstva dodijeljena NVO-ovima u razdoblju od 2021. do 2023. godine, u kojem su nevladine organizacije u resorima kohezije, istraživanja, migracija i okoliša dobile ukupno 7,4 milijardi eura.

Analizirali su sredstva dodijeljena putem istraživačkog programa Horizon Europe, Fonda za azil, migracije i integraciju, kao i programa LIFE. Od 90 subjekata koje je Sud istraživao, tri su sredstva dobili putem programa LIFE.

Europski revizorski sud nije našao nikakvu zloupotrebu sredstava, ali svejedno je zatražena veća transparentnost. I dok je situacija donekle poboljšana u odnosu na proteklo izvješće, informacije o financiranju novcem EU-a nevladinih organizacija koje su aktivne u internoj politici objavljuju se “fragmentirano”, rezultat je netransparentnost i sve to može dovesti do “reputacijskog rizika” po Komisiju, zaključak je izvješća.

Zastupnik Zelenih Daniel Freund je za Politico kazao kako se boji da bi ovo izvješće “neke političke sile mogle krivo iskoristiti”. Stječe se dojam da je problem u NVO-ima, dok je netransparentnost generalni problem koji se tiče svih koji primaju europska sredstva, smatra Freund.

Dakle, iako izvješće nije nikakav čvrsti dokaz koji su neki europarlamentarci tražili, jezik kojega je Revizorski sud EU-a koristio dao je vjetar u leđa konzervativnim zastupnicima.

NVO-i zadovoljni revizorskim izvješćem

NVO-i su pak zadovoljni revizorskim izvješćem, budući da nisu pronađene nikakve nepravilnosti u trošenju sredstava.

Spomenute netransparentnost i fragmentiranost su boljka svih razina trošenja europskih sredstava, smatraju NVO-i koji i sami zagovaraju veću transparentnost, pogotovo kada se govori o dodjeljivanju sredstava privatnom sektoru.

“Zaključak je da nema skandala. Samo jasna potreba za jačanjem transparentnosti. Potrebna su nam pametnija, konzistentnija pravila i visokokvalitetni podaci o svim primateljima EU sredstava, uz bok pravim smjernicama što zapravo čine NVO-i”, rekla je Patrizia Heidegger, direktorica politike u Europskom birou za okoliš (European Environment Bureau, EEB), jednoj od najvećih ekoloških NVO-a u Bruxellesu.

NVO-i su ujedinjeni u mišljenju da je potrebno povećati transparentnost za sve koji dobivaju EU sredstva.

Sramotno je okolišne NVO-e prozivati kao lobiste

U četvrtak je Jean-Marc Germain iz kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, tijekom panel rasprave “Kako osigurati da novi proračun EU-a bude u službi zaštite klime i prirode” koju su suorganizirali WWF EU, Transport & Environment i Cleantech for Europe kazao kako je “sramotno” okolišne organizacije prikazivati kao lobiste.

“Nevladine okolišne organizacije na meti su skandaloznih napada određenih članova EPP-a koji dovode u pitanje legitimnost njihova rada”, kazao je Germain, dodavši kako su okolišni NVO-i “zviždači” i “zagovaratelji prirode”.

I dok Germain kaže kako će se njegov klub i dalje boriti protiv dezinformacija da se radi o lobistima, europarlamentarci EPP-a pišu si još jednu pobjedu.

NVO-i s druge strane strepe od rezanja financiranja kakvo smo već vidjeli u Sjedinjenim Američkim Državama. Također ovo vide i kao taktiku diverzije i pokušaje da se bave sami sobom umjesto zaštitom okoliša i borbom protiv klimatskih promjena i velikih zagađivača.

“Sve ovo bilo je stresno i, iskreno, frustrirajuće”, kaže Faustine Bas-Defossez iz Europskog biroa za okoliš. Ona smatra da se radi o jasnom planu distrakcije NVO-a. “NVO-i diljem Europe, mnogi od kojih su već rastrgani na sto strana, proveli su mjesece odgovarajući na skandal za koji je jasno da je politički motiviran i potpuno izmišljen”, kazala je Bas-Defossez u razgovoru za Politico.