Nazire se globalni sporazum o dekarbonizaciji brodskog prometa
Države članice UN-ove Međunarodne pomorske organizacije su se načelno dogovorile oko mjera za dekarbonizaciju brodskog prometa. Postignut je kompromis kojim se izašlo u susret petro-državama poput Rusije i Saudijske Arabije, a koji kritičari stoga smatraju nedovoljno ambicioznim. Sjedinjene Američke Države prijete da neće prihvatiti ni takav sporazum.
Skoro tri desetljeća je trebalo da se članice Međunarodne pomorske organizacije (IMO), posebne UN-ove agencije za reguliranje pomorskog prijevoza, dogovore da bi nešto trebalo poduzeti oko klimatskih promjena.
Glavnina svjetskog trgovačkog prometa je, naime, brodski promet pa su trgovački brodovi stoga odgovorni za oko 3 posto svjetskih emisija stakleničkih plinova. Kad bi brodski promet bio zasebna država, bio bi šesti najveći svjetski emiter stakleničkih plinova.
Članovi IMO-a, njih 176 među kojima je i Hrvatska, 2023. su se usuglasili kako je potrebno donijeti mjere koje će omogućiti dekarbonizaciju brodskog prometa, a kako bi svjetska trgovačka flota dosegla neto nulte emisije “do ili oko” 2050. godine.
Usuglašavanje oko realnosti klimatske krize je, međutim, bilo tek prvi korak. Puno je veći problem dogovoriti se kakve će se točno politike usvojiti da se smanje emisije brodskog prometa.
Veliku prepreku predstavlja trenutačno stanje tehnološkog napretka. Za razliku od nekih drugih sektora, brodski promet nije moguće u potpunosti dekarbonizirati postojećom tehnologijom. Iako postoje različiti prototipovi brodova pogonjenih energijom koja ne rezultira ispuštanjem stakleničkih plinova [1, 2, 3], za dugu plovidbu još uvijek su potrebna fosilna goriva. Da bi se svjetska trgovačka flota uspješno dekarbonizirala, u narednim će godinama biti ključno ulagati u istraživanje i razvoj.
Tijekom travnja se u Londonu održao sastanak IMO-a. Pregovori u kojima je sudjelovalo više od sto država su trajali tjedan dana i završili kompromisom kojim nitko nije naročito zadovoljan. Prema nacrtu dogovora, o kojem će se finalno glasati u listopadu, brodovi će morati postupno smanjivati svoje emisije stakleničkih plinova, a oni koji to ne budu radili će morati uplaćivati svojevrsni porez na emisije u IMO-ov posebni fond.
Tako prikupljen novac koristit će se za nagrađivanje onih brodara koji uspješnije smanjuju svoje emisije stakleničkih plinova, kao i za podršku daljnjem razvoju čiste tehnologije u sektoru brodskog prometa. Dio sredstava trebao bi biti korišten i za ubrzavanje zelene tranzicije u siromašnim državama.
Ako budu izglasana na sastanku IMO-ova Odbora za zaštitu pomorskog okoliša (MPEC) u listopadu, ova pravila će stupiti na snagu od 2027. godine te će se odnositi na sve prekooceanske brodove kapaciteta većeg od 5000 tona. Takvi veliki brodovi su odgovorni za 85 posto emisija iz brodskog prometa.
Mnogi su članovi IMO-a, predvođeni pacifičkim otočnim državama, koje su zbog klimatske krize u riziku od nestajanja, tražili ambiciozniji dogovor, tj. strože mjere za još bržu dekarbonizaciju brodskog prometa. Tome su se, međutim, usprotivile petro-države poput Rusije i Saudijske Arabije pa je na koncu dogovoreno kompromisno rješenje.
Najveću prepreku dogovoru, međutim, trenutačno predstavljaju Sjedinjene Američke Države. Predstavnici SAD-a povukli su se iz pregovora unutar IMO-a prije nego je izglasano kompromisno rješenje. Režim Donalda Trumpa pritom je poručio da neće prihvatiti nametanje nikakvih poreza američkoj brodskoj floti te zaprijetio recipročnim mjerama ako do toga dođe.