Papa Franjo – veliki borac za zaštitu klime i okoliša

Svega nekoliko dana nakon što je 2013. godine započeo svoj pontifikat, papa Franjo dao je naslutiti što će biti jedna od važnijih tema na koje će se fokusirati u svom djelovanju.

Držeći propovijed tijekom inauguracijske mise na Trgu svetog Petra u Rimu, istaknuo je potrebu za čuvanjem okoliša, pozvao sve ljude koji žive na Zemlji – posebno vođe ekonomskog, političkog i društvenog života – da preuzmu ulogu “zaštitnika” te poručio kako ne bi trebali dopustiti da predznaci uništenja i smrti prate napredak svijeta [1, 2].

Narednih je godina papa Franjo često govorio o klimatskim promjenama i okolišnoj krizi, zbog čega je postao jedna od bitnijih figura u globalnom klimatskom pokretu. Unazad dvije godine trebao je biti prvi papa koji bi prisustvovao Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama COP28 u Dubaiju, ali u tome su ga spriječili zdravstveni problemi.

Njegovo često progovaranje o degradaciji prirode razlog je zbog čega su se od njega oprostili i predstavnici organizacija koje se bave klimatskom krizom. Simon Stiell, najviši dužnosnik UN-a za klimu, rekao je kako je papa Franjo bio nepokolebljivi globalni pobornik klimatske akcije.

“Kroz svoje neumorno zagovaranje podsjetio nas je da ne može biti zajedničkog prosperiteta dok se ne pomirimo s prirodom i zaštitimo najranjivije, budući da onečišćenje i uništavanje okoliša dovode naš planet blizu točke sloma”, rekao je Stiell, a prenosi The Guardian.

Enciklika “Laudato Si”

Najvažnije naslijeđe pape Franje kada je riječ o klimatskim promjenama jest svakako enciklika “Laudato Si'” objavljena 2015. godine.

Riječ je o pismu upućenom biskupima i vjernicima koje se može smatrati službenim stavom Crkve o određenom pitanju, a ova koju je papa objavio prije gotovo deset godina fokusirala se upravo na pitanja klime i okoliša. Riječ je o prvoj enciklici koju je neki papa napisao na temu okoliša.

U dokumentu od 180 stranica pozvao je bogate nacije svijeta da počnu plaćati svoj društveni dug siromašnima te poduzmu konkretne korake u borbi protiv klimatskih promjena. Papa je pozvao na klimatsku akciju te naveo kako se radi o globalnom problemu s teškim ekološkim, društvenim, ekonomskim i političkim implikacijama.

Enciklika je uključivala i praktične smjernice, a objavljena je uoči njegovog putovanja u Sjedinjene Američke Države gdje je govorio u UN-u, netom prije nego li su se pregovarači sastali u prosincu u Parizu, na Konferenciji o klimatskim promjenama, kako bi iznjedrili Pariški sporazum [The Guardian]

Portal Vatikan News navodi kako je enciklika imala utjecaja na politiku jer je pomogla u izgradnji konsenzusa u Parizu. U njoj se ističe koncept “integralne ekologije”; ideje da je klimatska kriza suštinski povezana s našim današnjim društvenim, političkim i ekonomskim problemima i da se ne može rješavati odvojeno od njih.

Jedna od glavnih posljedica enciklike “Laudato Si'” bio je značajan porast katoličkog ekološkog aktivizma. Osnovano je nekoliko novih katoličkih ekoloških organizacija, od globalnog pokreta Laudato Si’ do Istraživačkog instituta Laudato Si’ u Campion Hallu na Oxfordu, a enciklika je potaknula i druge, postojeće organizacije, kao što je Caritas, da prošire svoj rad na pitanja okoliša.

O utjecaju njegove enciklike govore i sami vjerski te klimatski aktivisti iz različitih sredina u Ujedinjenom Kraljevstvu koji su bili dio multidisciplinarnog istraživačkog projekta o religiji, teologiji i klimatskim promjenama Sveučilišta u Manchesteru. Celia Deane-Drummond, jedna od autorica projekta, navela je kako je 61 posto od više od 300 ispitanika navelo upravo papu Franju kao ključan utjecaj da se uključe u klimatski aktivizam [1, 2].

Tko je kriv?

Nedugo prije objave enciklike, Papa je posjetio Filipine u siječnju 2015. godine, nakon što je tu državu pogodio razoran tajfun. Prilikom posjeta, novinar je upitao Franju jesu li klimatske promjene uglavnom rezultat ljudskog djelovanja.

“Ne znam u potpunosti, ali uglavnom, većinom, ljudska bića su ta koja stalno zlostavljaju prirodu”, odgovorio je.

U kasnijim izjavama bio je i jasan oko toga na kome leži glavni dio odgovornosti.

U svom govoru pred predstavnicima naftnih kompanija koji su sudjelovali na konferenciji o energetici u lipnju 2018. godine u Vatikanu etiketirao je kontinuiranu potragu za rezervama fosilnog goriva kao “zabrinjavajuću”.

Poručio je kako je pogrešna predodžba da je dostupna beskonačna količina energije i resursa, da ih je moguće brzo obnoviti te da se negativni učinci iskorištavanja prirodnog poretka mogu lako apsorbirati. Nadalje, naglasio je kako treba uložiti ozbiljne napore u prijelaz na veću upotrebu izvora energije koji su učinkoviti, a da pritom stvaraju niske razine onečišćenja. Rekao je da je to golemi izazov, ali i prilika da se manje razvijenim zemljama osigura potpuniji pristup čistoj energiji.

“Svako iskorištavanje okoliša koje bi odbilo razmatranje dugoročnih pitanja moglo bi samo pokušati potaknuti kratkoročni gospodarski rast, ali bi dugoročno sigurno imalo negativan učinak, utječući na međugeneracijsku ravnopravnost i proces razvoja”, poručio je papa naftašima.

Godinu dana kasnije, papa se ponovo sastao s čelnicima naftnih kompanija te poslao nešto nešto snažnije poruke.

Tom prilikom proglasio je globalnu “klimatsku izvanrednu situaciju” te upozorio na opasnosti globalnog zatopljenja i nepoduzimanja hitnih mjera za smanjenje stakleničkih plinova kao brutalan čin nepravde prema siromašnima i budućim generacijama. Poručio je kako će biti potrebna hitna radikalna energetska tranzicija kako bi se ostalo u granici porasta temperature od 1,5 C s obzirom na predindustrijsko razdoblje [The Guardian].

Iste godine papa Franjo se, tijekom svoje opće audijencije, sastao i s najpoznatijom klimatskom aktivisticom Gretom Thunberg. Tada 16-godišnja Thunberg nakon sastanka je rekla kako je Papa bio vrlo ljubazan te je izrazio podršku klimatskim prosvjedima mladih u sklopu pokreta “Fridays for Future”.

Poziv na akciju

Osam godina nakon objave enciklike “Laudato Si'”, Papa je 2023. godine napisao apostolsku pobudnicu naziva “Svim ljudima dobre volje o klimatskoj krizi”, u kojoj je naglasio kako nije napravljeno dovoljno za rješavanje tog problema.

Upozorio je da čovječanstvo dovodi Zemlju do točke pucanja te poručio kako ćemo učinke klimatske krize, unatoč svim pokušajima negiranja, prikrivanja, zataškavanja ili relativiziranja problema, osjećati u područjima zdravstvene skrbi, rada, pristupa resursima, stanovanja, prisilnih migracija itd.

Pitanje klimatskih promjena, kako je još jednom ponovio, globalno je pitanje usko povezano s dostojanstvom ljudskog života. Pobudnica je objavljena na blagdan Franje Asiškog, sveca čije je ime odabrao za svoje papinstvo i kojeg je papa Ivan Pavao II. 1979. godine priznao kao sveca zaštitnika ekologije.

Godinu kasnije, u svibnju 2024. godine, papa Franjo je organizirao konferenciju Katoličke crkve o otpornosti na klimu u Vatikanu, kojoj je prisustvovalo 16 gradonačelnika velikih svjetskih gradova. Tom je prilikom skrenuo pozornost na potrebu prilagodbe čovječanstva klimatskoj krizi te još jednom ponovio svoje uvjerenje da je uništavanje okoliša uvreda protiv Boga i grijeh koji ugrožava sve ljude.

“Bogatije nacije, oko milijardu ljudi, proizvode više od polovice zagađivača koji zadržavaju toplinu. Tri milijarde siromašnijih ljudi doprinose s manje od 10 posto, a ipak trpe 75 posto nastale štete”, rekao je sudionicima samita [Euronews].

O klimatskoj krizi govorio je više puta tijekom 2024.

Krajem godine, Franjo je poslao poruku kardinalima i stručnjacima koji su okupili u Rimu kako bi raspravljali o klimatskim promjenama i njihovim negativnim učincima. Tom prilikom uputio je pismo sudionicima u kojem ih je upozorio da klimatske promjene najviše utječu na “najsiromašnije nacije” i da se njihovi znakovi “ne mogu sakriti ili prikriti” [Vatican News].

Povodom njegove smrti Laurence Tubiana, predsjednica Europske zaklade za klimu koju često oslovljavaju kao jednu od glavnih “arhitektica” Pariškog sporazuma iz 2015., napisala je na društvenim mrežama da je papa Franjo bio važan glas.

“Jasnim iznošenjem uzroka krize koju proživljavamo, podsjetio nas je na koga je usmjerena borba protiv klimatske krize: na čovječanstvo u cjelini”, napisala je.