Znanstvenici izračunali koliko su štete izazvale najveće fosilne tvrtke. Iznosi su nevjerojatno visoki
Samo u zadnjih 30-ak godina je 111 najvećih svjetskih fosilnih tvrtki skrivilo oko 28 bilijuna dolara štete. Za čak trećinu te štete odgovorno je samo pet najvećih zagađivača. Autori studije nadaju se da će njihov rad poslužiti kao osnova da se fosilnoj industriji kroz sudske procese ispostavi račun za uništenje koje su namjerno izazvali.
Najveće svjetske fosilne kompanije su, u tri desetljeća između 1991. i 2020. godine, izazvale oko 28 bilijuna dolara materijalne štete.
Podatak je to do kojeg su došli znanstvenici s američkog Sveučilišta Dartmouth, analizirajući učinke emisija stakleničkih plinova 111 najvećih svjetskih fosilnih tvrtki. Njihova studija objavljena je u prestižnom znanstvenom časopisu Nature.
“Hoće li ikad biti moguće ikoga tužiti zbog klimatske štete? Dvadeset godina nakon što je ovo pitanje prvi put postavljeno, tvrdimo da je znanstveni temelj za klimatsku odgovornost nedvojben”, pišu autori istraživanja Christopher Callahan i Justin Mankin.
Poznata je činjenica da ispumpavanje stakleničkih plinova u atmosferu podiže prosječnu temperaturu na površini Zemlje i snažno utječe na klimatski sustav planeta. Rast temperature manifestira se kroz sve veću učestalost i rastući intenzitet ekstremnih vremenskih pojava: suša i toplinskih valova, oluja i poplava. Posljedica klimatskih promjena je i povećavanje razine mora, što također nanosi gospodarsku štetu, npr. kroz zaslanjivanje priobalnih poljoprivrednih površina.
Callahan i Mankin u svom radu iznose metodologiju za utvrđivanje točnih iznosa štete za koju bi industrija fosilnih goriva trebala odgovarati. U priopćenju na stranicama Dartmoutha navodi se kako su ih na istraživanje motivirale sudske tužbe u kojima se veliki zagađivači pokušavaju od odgovornosti izvući tvrdnjama kako nema dokaza da su baš njihove emisije odgovorne za nastalu štetu.
Prema podacima koje je prikupila istraživačka organizacija Zero Carbon Analytics, trenutno je diljem svijeta u tijeku 68 sudskih tužbi u kojima se od tvrtki traži isplata nadoknade za klimatsku štetu.
“Naš okvir može pružiti čvrste, na emisijama utemeljene atribucije klimatskih šteta na korporativnoj razini. To bi sudovima trebalo pomoći da bolje procijene zahtjeve za odgovornošću za gubitke i poremećaje nastale kao posljedica klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem”, kaže Justin Mankin.
“Blagostanje gospodarstva Zapada temeljilo se na fosilnim gorivima, ali kao što farmaceutska tvrtka ne bi bila oslobođena odgovornosti za negativne učinke nekog lijeka zbog njegovih koristi, tako ni kompanijama koje se bave fosilnim gorivima opravdanje za štetu koju su prouzročile ne bi trebalo biti blagostanje koje su njihovi proizvodi omogućili”, ističe Christopher Callahan.
On naglašava kako nalazi njihove studije pokazuju da je moguće točno odrediti iznos štete za koju je određena kompanija odgovorna, temeljem količine emisija stakleničkih plinova ispuštenih u atmosferu. Od ukupno 28 bilijuna dolara štete koju je izazvalo 111 najvećih svjetskih fosilnih tvrtki, za čak trećinu je odgovorno samo pet najvećih kompanija.
U pitanju su saudijski Aramco (2,05 bilijuna dolara), ruski Gazprom (2 bilijuna dolara), američki Chevron (1,98 bilijuna dolara) i ExxonMobil (1,91 bilijuna dolara) te britanski BP (1,45 bilijuna dolara). Brojke navedene u zagradama su srednje vrijednosti; u samom istraživanju autori procjenjuju raspon štete za koju su tvrtke odgovorne. Npr. u slučaju Chevrona, najvećeg zagađivača u privatnom vlasništvu, radi se o rasponu između 791 milijardu i 3,6 bilijuna dolara.
Znanstvenici s Dartmoutha koristili su različite kompjuterske simulacije da bi utvrdili za koliko je klimatske štete svaka pojedina kompanija odgovorna. Koristili su podatke o emisijama iz baze podatka CarbonMajors te ih uspoređivali sa simulacijama klimatskog sustava u slučaju nepostojanja tih emisija. Kompjuterske simulacije korištene su i kako bi izračunali koliko je svaka od kompanija doprinijela porastu temperature te na koji način je povećanje temperature utjecalo na ekonomsku aktivnost.
“Sve metode koje su koristili su vrlo robusne. Smatram da bi bilo dobro kad bi više različitih skupina počelo koristiti ovaj pristup. Kao i kod atribucije vremenskih pojava, što više skupina to radi, to znanost postaje bolja i postaje nam jasnije što čini razliku, a što ne”, kazala je za CBS klimatska znanstvenica s londonskog Imperial Koledža Friederike Otto, ujedno čelnica organizacije World Weather Attribution, koja nije sudjelovala u samoj studiji.
Michael Mann sa Sveučilišta u Pennsylvaniji, jedan od najpoznatijih svjetskih klimatskih znanstvenika, dodaje kako je stvarna situacija vjerojatno još gora od onoga što pokazuje Callahanova i Mankinova studija. Mann ističe kako postoje i dodatne varijable koje ovo istraživanje ne uzima u obzir, a čije bi uključivanje pokazalo da brojke koje Callahan i Mankin iznose, koliko se god činile enormnima, zapravo podcjenjuju količinu klimatske štete koju je izazvala industrija fosilnih goriva.
Pritom ne treba propustiti napomenuti ni da ta šteta nije nastala slučajno. Industrija fosilnih goriva svjesno je odlučila gomilati bogatstvo uništavanjem Zemljinog klimatskog sustava, iako su prije više od pola stoljeća shvatili da njihovo poslovanje uzrokuje klimatske promjene.