Predizborna debata u Zagrebu: Što ćemo s otpadom, prometom i kvalitetom zraka?

Predstavnici kandidacijskih lista za Gradsku skupštinu te funkciju gradonačelnika Zagreba sudjelovali su u ponedjeljak na predizbornoj debati Otpad, promet, zrak – kako riješiti glavne probleme Zagreba u organizaciji Klimatskog portala.

Cilj debate bio je potaknuti argumentiranu raspravu o javnim politikama koje se odnose na pitanja gospodarenja otpadom, prometa i kvalitete zraka u Zagrebu. U debati održanoj u velikoj dvorani HUB-a 385 prisustvovali su Renato Petek ispred koalicije “Zagreb United”, Pavle Kalinić ispred svoje Nezavisne liste, Tomislav Medak ispred koalicije stranke Možemo! i SDP-a te Milivoj Špika ispred koalicije Bloka umirovljenici zajedno i stranke Plavi grad.

Raspravu je moderirala Ivana Živković, zamjenica glavnog urednika Klimatskog portala.

Kako bi počeli?

Kandidate smo, među ostalim, upitali smatraju li da zagrebačka gradska vlast ima odgovornost provoditi javne politike koje će doprinositi smanjenju emisija stakleničkih plinova te koja bi bila prva “zelena” politika koju bi implementirali u svom mandatu.

Renato Petek smatra kako treba paziti na ekološku osviještenost, no da takvi projekti trebaju biti ekonomski opravdani.

“Kada pričamo o ovim temama, u svakom potezu se treba vidjeti da je grad usmjeren ka ekološkom cilju, da se redovno odvozi otpad, da se on ima gdje zbrinuti te da postoje jasne smjernice i da se to komunicira s građanima”, rekao je Petek.

Milivoj Špika navodi kako se zelena politika ne može voditi tako da ide u smjeru suprotnom od onoga što građanima treba.

“Mi sad imamo situaciju u svijetu da se negdje u zelenim politikama ustraje, dok se drugdje od njih odustaje. Ne treba se voditi politikama koje su moderne, nego onima koje su zaista ekološke, ali i funkcionalne”, rekao je Špika.

Tomislav Medak naglašava kako Grad Zagreb provodi više mjera koje se tiču suzbijanja klimatskih promjena. U narednom mandatu, kaže, planiraju postaviti solarne elektrane na 200 gradskih objekata, energetski obnoviti oko 90 objekata, ali i zatvoriti Jakuševac.

“Osim toga, radimo na osvještavanju građana o problematici klimatskih promjena kao i na smanjenju toplinskih otoka u gradu, a istovremeno povećavamo spremnost hitnih službi”, rekao je Medak.

Pavle Kalinić navodi kako sve gradske ustanove trebaju imati solarnu energiju, kako bi trebalo ukinuti plave vrećice za miješani komunalni otpad te da bi se otpad trebao odvoziti češće. Smatra kako bi trebalo pomoći umirovljenicima i građanima koji su u riziku od energetskog siromaštva, ali i organizirati međunarodni natječaj za izgradnju energane tj. spalionice otpada.

Otpad

Prvi dio debate bio je posvećen pitanjima koja se odnose na rješavanje problematike gospodarenja otpadom. Odmah na početku, od kandidata nas je zanimalo planiraju li nastaviti s projektom Centra za gospodarenje otpadom koji bi, prema najavama trenutačne gradske vlasti, trebao biti izgrađen na Resniku i završen do 2029. godine.

Petek smatra da projekt nije moguće realizirati do tog roka, za što krivi trenutačnu vlast koja, kako navodi, prve dvije godine mandata nije napravila ništa po tom pitanju.

“Propustila se prilika za napraviti novi Plan gospodarenja otpadom. Prvo se treba donijeti novi Plan koji nije donesen četiri godine. Što se tiče samog rješenja, ono nije cjelovito. Ovakav Centar kako je zamišljen ne odgovara na brojna pitanja”, rekao je Petek.

Kalinić navodi kako je pitanje Centra u Resniku te zatvaranja Jakuševca trebalo rješavati na drugi način te kako je potrebno donijeti novi Plan gospodarenja otpadom.

Jedan dio rješenja, navodi, jest izgradnja energane.

“Energana nije stopostotno rješenje, i ona ima svojih nuspojava. Rješavanje tog problema je dugoročna priča. Nijedno rješenje nije takvo da neće imati svojih negativnih strana”, navodi Kalinić.

Da treba donijeti novi Plan gospodarenja otpadom slaže se i Špika, koji trenutačnoj vlasti zamjera to što je obećala riješiti problem sustava gospodarenja otpadom, ali to nije napravila.

“Ono što Zagrebu treba jest sustav prikupljanja i obrada na način kako se to radi u drugim europskim gradovima”, rekao je Špika.

Medak kaže da je izgradnja Centra za gospodarenje otpadom jedini način da se jakuševački deponij zatvori do 2028. godine.

“S kim god ćemo morati surađivati nakon izbora, suočeni smo s tom nužnošću. Rješenje uključuje objedinjeni pogon u kojem su kompostana, sortirnica te postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada”, rekao je Medak te dodao da se tek treba vidjeti isplati li se graditi energanu.

Dok se Kalinić i Špika slažu kako bi, u svrhu gospodarenja otpadom, Grad Zagreb mogao surađivati i s privatnim tvrtkama za zbrinjavanje otpada, Medak smatra kako grad treba preuzeti sve komunalne usluge i isporučivati ih samostalno.

“Izgradnjom CZGO, grad će se riješiti ovisnosti o privatnim poduzećima. Infrastruktura se gradi kroz niz postupaka i procedura i potrebno je vrijeme, a trenutačno smo najbliže ostvarenju tom cilju da Grad ne ovisi o privatnicima”, rekao je Medak.

S njim se slaže i Petek koji napominje kako je grad u posljednje četiri godine propustio stvoriti svoje kapacitete te naglasio da je potrebno raditi i na smanjivanju količine otpada koji se proizvodi.

Kandidate smo upitali i treba li Zagrebu spalionica otpada te namjeravaju li je graditi ako osvoje vlast. Medak kaže kako je Grad Zagreb naručio studiju izvodljivosti koja će dati odgovor isplati li se graditi energanu ili ne, napomenuvši pritom da je riječ o širem nacionalnom pitanju.

Petek pak napominje kako je upravo energana stavka koja nedostaje u sustavu gospodarenja otpadom te kako je Centar za gospodarenje otpadom bez energane rješenje koje nije cjelovito.

“Ako uspijemo izvući maksimum iz otpada koji se razdvaja, idealno bi bilo u dogovoru s državom i HEP-om da iskoristimo otpad kao gorivo i da dobijemo toplinsku tj. električnu energiju. Jedna energana na više županija bi bila dovoljna”, rekao je Petek.

S Petekom se složio i Milivoj Špika, dok Kalinić kaže kako će prije svega inzistirati na tome da se oko određene problematike konzultiraju stručnjaci.

“Ako i nakon toga postoje prijepori, o tom će pitanju odlučiti građani na referendumu”, kaže Kalinić.

Zrak

Upitali smo kandidate planiraju li uvesti sustav za kontinuirano i javno praćenje kvalitete zraka po gradskim četvrtima te što bi uopće napravili s tim podacima. Osim toga, zanimalo nas je kako bi točno građane uključili u donošenje mjera na temelju tih podataka.

Medak ističe kako Grad ima Akcijski plan poboljšanja kvalitete zraka te niz komplementarnih programa koji predviđaju mjere poboljšanja zraka.

“Grad ima 45 mjernih jedinica koje su integrirane i taj će se sustav nastaviti razvijati. Otvaramo i energetski centar koji će služiti građanima kao savjetovalište, na primjer, za natječaje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji su namijenjeni suzbijanju energetskog siromaštva. Svakako ložišta na kruta goriva treba zamijeniti, mislim da je ključno informirati građane”, rekao je Medak.

Milivoj Špika smatra da je loša kvaliteta zraka posljedica loše infrastrukture, prometa i položaja grada.

“Instalacija mjernih stanica neće riješiti ništa. Naravno da građani trebaju biti informirani. Bez sustavnih sustavnih rješenja, koja se trebaju provoditi i u segmentu prometa, neće biti pomaka ni u kvaliteti zraka”, kaže Špika te ističe da se u zadnje četiri godine po tom pitanju nije ništa napravilo.

S tim se složio i Petek koji dodaje kako treba postaviti više mjernih stanica koje mjere više parametara.

“Vidjeli smo kad je bio požar na Jakuševcu, vrtići su bili obaviješteni da se ne puštaju djeca, ali nisu bili obaviješteni građani. Poslije takvog incidenta treba uzeti uzorke zraka i vode i građane obavijestiti o tome”, rekao je Petek.

Kada je riječ o pomoći kućanstvima da pređu na ekološkije načine grijanja, Petak navodi kako, u kombinaciji s državom, grad može pokušati s određenim poticajima namijenjenima tom cilju.

Da je u rješavanju tog problema potrebna pomoć države smatra i Tomislav Medak. Prema podacima koje je iznio, u Zagrebu ima 5-6 tisuća kućanstva koja se griju na kruta goriva, s tim da se pretpostavlja da je taj broj još i veći.

Takvima, smatra i Špika, država treba pomoći s određenim subvencijama i naknadama. Kalinić pak rješenje vidi u tome da se na krovove objekata građana instaliraju solarni paneli.

Na kvalitetu zraka, među ostalim, utječe i prosječna starost automobila koja je u Zagrebu visoka, što doprinosi emisijama stakleničkih plinova. Zanimalo nas je planiraju li kandidati poticati zamjenu starih vozila s onima koja su ekološki prihvatljivija.

Petek navodi kako već postoje programi koje provode ministarstva, a kojima se sufinanciranja zamjena automobila. Po njemu, rješenje treba tražiti u cjelovitom pristupu te svakako motivirati građane da manje koriste automobilska vozila.

“Treba ulagati u kvalitetniji, efikasniji i brži javni prijevoz, proširenje postojećih ruta i pravaca te nove mostove, sve kako bi građani brže došli od točke A do točke B”, rekao je Petek.

Pavle Kalinić ističe kako su električni automobili nesigurni, jer ako litijsku bateriju zahvati požar, tu je vatru nemoguće ugasiti; zbog toga je poticanje građana da prijeđu na električne automobile za njega neprihvatljiva opcija. “Postoji veliki broj autobusa i tramvaja koji su neispravni, moramo povećati njihov broj. Ključno je produžiti i tramvajsku prugu”, nastavio je dalje Kalinić.

Milivoj Špika istaknuo je kako u samom centru grada nedostaju parkirališta te kako bi se Zagreb trebao početi ugledati na druge europske gradove i krenuti u planiranje metroa. Medak pak navodi kako je cilj trenutačne gradske vlasti poticati elektrifikaciju najčešćih vozila u javnom prijevozu, ali i ozelenjavanje javnih površina, što također može dati doprinos u smanjenju onečišćenja.

Promet

Naši sugovornici uglavnom su se složili oko toga da građane treba poticati na vožnju bicikla, iako razvoj biciklističke mreže nije svima prioritet.

“Grad je požurio s razvojem biciklistički staza, a prometna infrastruktura to ne dozvoljava i negdje ugrožava prometnu sigurnost. Slažem se s time da građane treba poticati na fizičku aktivnost, no ne smijemo ugroziti druge sudionike u prometu na račun novih staza”, rekao je Špika.

“Planiranje novih staza treba raditi sa strukom. Nema smisla uvoditi nove staze dok su u nekim dijelovima grada još postavljene skele. Kada se planira uvođenje novih usluga, treba gledati na to da se ne ugroze drugi sudionici u prometu”, nadovezao se Petek.

“Bicikl ne može biti prioritet i svi oblici prijevoza moraju biti podjednako zastupljeni. Najveći problem su romobili koji idu prebrzo. Ima puno drugih problema na kojima treba poraditi. U Prilazu Đure Deželića imate praktički jednu traku budući da se druga koristi za kratko stajanje kada roditelji po kišu ostavljaju djecu u školi i vrtiću. Svakako bi trebalo maknuti i stupiće u Gundulićevoj”, rekao je Kalinić.

Tomislav Medak napominje kako je cilj trenutačne zagrebačke vlasti razvoj održivih oblika prijevoza – javnog prijevoza, bicikliranja i pješačenja – te kako u sljedećem mandatu planiraju nastaviti ulagati u biciklističku infrastrukturu.

“Osim toga, planiramo uvesti i novi sustav gradskih bicikala sa 180 stanica te do 300 bicikala, od kojih će dio biti električni”, rekao je Medak.

Za njega je problem rasta broja osobnih automobile u Zagrebu rezultat upravo toga što se godinama nije ulagalo u javni prijevoz i biciklističku infrastrukturu.

Pitali smo kandidate i kojim javnim politikama namjeravaju riješiti problem zagušenog prometa u Zagrebu. Zanimalo nas je hoće li ulagati u cestovnu infrastrukturu i povećavati broj parkirnim mjesta, poticati smanjenje broja osobnih vozila u gradskom prijevozu ili imaju neko treće rješenje na umu.

Medak smatra kako treba unaprjeđivati javni prijevoz te je najavio kako će u narednim godinama biti novih 350 vozila u ZET-ovom voznom parku. Nadalje, navodi kako je cilj i smanjiti prometne gužve tamo gdje je pritisak najveći te formirati nove garaže na obodu grada, ali i daljnji razvoj biciklističke infrastrukture.

Petek pak navodi kako treba poboljšati upravljanje semaforima te unaprijediti javni i gradski prijevoz, što misli napraviti uvođenjem novih linija te garaža na više lokacija. Njegov tim je, kaže, detektirao više lokacija gdje postoje problemi s parkiranjem u kvartovima koji se mogu riješiti postavljanjem montažnih garaža na kat.

Špika i Kalinić rješenje vide u otvaranju novih parkirališta i podzemnih garaža.

Za kraj, svi kandidati složili su se oko toga kako se potencijali željeznice u zagrebačkom gradskom i prigradskom prostoru treba dodatno iskoristiti, za što je nužna suradnja s Hrvatskim željeznicama.

Špika navodi kako je riječ o pitanju koje se treba rješavati u suradnji svih političkih stranaka u Gradskoj skupštini te kako nije riječ o problemu koji se može riješiti za par godina. Kalinić kaže kako je grad zbog pruge podijeljen na pola, zbog čega se jedan dio pruge treba “ukopati” ili “podignuti”. Petek također smatra kako bi Grad Zagreb, u suradnji s Hrvatskim željeznicama, trebao raditi na proširenju željezničke mreže, na što je Medak rekao da je gradska vlast u posljednje četiri godine uložila dosta vremena upravo u takve pregovore.