Kraj Zadra opustošeno nalazište strogo zaštićenog crvenog koralja

U okolici Zadra opustošeno je još jedno nalazište strogo zaštićenog crvenog koralja (Corallium rubrum). Objavio je to biolog Petar Kružić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) na svom Facebook profilu.

“Znate i sami, to je jedini koralj iz Sredozemnog mora od kojeg se radi skupocjeni nakit, a pritom je i endem Sredozemnog mora. Mi smo jedina država u svijetu koja ima strogo zaštićenu i ugroženu vrstu koju je bilo moguće uz dozvolu Ministarstva vaditi i prodavati. Nalazište je bilo relativno plitko za tu vrstu, lijepo i očuvano. Blagodat za morskog biologa i monitoring vrste. Lokacija je mogla bit ronilačka atrakcija da pametno razmišljamo.

Jedino sam se bojao da će postavit nove kaveze marikulture blizu nalazišta što bi uništilo vrstu, ali netko je to preduhitrio. S obzirom da nema licenci za vađenje koralja za ovu godinu, to je napravljeno ilegalno. Toliko o zaštiti vrsta i prirode u Republici Hrvatskoj. Toliko o zaštiti Jadrana. Budimo realni, zaštita ne postoji. Možemo bit ‘ponosni’ kakvi smo”, napisao je Kružić na Facebooku, gdje je objavio i video lokacije.

“Snimka je od prošle godine. Nije prije objavljena zbog zaštite lokacije. Uzalud”, navodi Kružić u zaključku svoje objave.

Česta opustošenja

Ovakva opustošenja su nažalost česta, potvrdio nam je Kružić. Naime, u Hrvatskoj je svakom koraljaru dopušteno izvaditi 200 kilograma crvenoga koralja lijekom lovne sezone. Ali vadi se više, što dovodi do opustošenja.

Crveni koralj spada u skupinu žarnjaka, tipična je vrsta Sredozemnog mora i poznat je po svojoj komercijalnoj vrijednosti; od njega se izrađuje skupocjen nakit – ogrlice, narukvice, naušnice. Radi se o  jedinoj vrsti roda Corallium koja živi u Mediteranu. Brojnost koralja opada zbog ilegalnog izlova, ali i drugih oblika ljudskog utjecaja.

Može se naći od pet pa sve do 200 metara dubine. U Jadranu se uglavnom nalazi na vanjskim stranama otoka i to na područjima gdje su godišnje promjene temperature i saliniteta male. Brzina rasta crvenoga koralja iznosi četiri do osam milimetara godišnje i upravo je to jedan od razloga zašto je toliko osjetljiv na ljudsko djelovanje.

Svako ovakvo opustošenje stoga predstavlja veliku štetu, kaže nam Kružić: “Šteta je velika, jer se radi o ugroženoj, strogo zaštićenoj vrsti. Pitanje je hoće li se stanište oporaviti. Ako i bude, onda je to za nekoliko desetljeća, s obzirom na spori rast crvenog koralja.”

Problem i klimatske promjene

Problem ne predstavlja samo ilegalno vađenje, kaže Kružić, već su tu i klimatske promjene, onečišćenje mora, kočarenje, ribolovni alati…

Koralj je stenotermna vrsta, što znači da slabo podnosi velike fluktuacije temperature, dok postupci poput dredžanja i kočarenja (dakle primjene ribarskih alata koji se vuku po morskom dnu), čak i ako izravno ne unište koraljnu zajednicu, mijenjaju izgled staništa i podižu sediment, što dovodi do uništenja koralja.

Uz to što je pronalaženje populacije pod morem jako teška, kontrola i zaštita su gotovo nemoguće, a kazne – ako se i dodijele – nisu konzistentne.

Kružić kaže kako država nažalost ne brine o strogo zaštićenim vrstama.

“Brine nešto malo u zaštićenim područjima i to je to. Nismo država koja se brine za svoja prirodna bogatstva. Primjera je koliko god hoćete. Za primjer, crveni koralj je strogo zaštićena vrsta koja se može s dozvolom vaditi. Apsurd. Nema posebnog istraživanja. Samo bilježimo štetu. Nema reakcije države. Obično se jave da napišu zapisnik, nakon što se u novinama nešto objavi. Na kraju se više izmaltretira osoba koja to prijavi, nego da se potrude nešto napraviti”, zaključuje biolog.