Tišina kao luksuz: U kojoj mjeri buka zagađuje Europu?
Dok hodamo ulicom ili čekamo tramvaj rijetko razmišljamo o tome da buka koja nas okružuje ugrožava zdravlje. Najnovije izvješće Europske agencije za okoliš upozorava da je najmanje 20 posto europskog stanovništva svakodnevno izloženo razinama buke koje imaju zdravstvene posljedice.
Zagađenje bukom ugrožava zdravlje svakog petog stanovnika Europe. Drugim riječima, oko 112 milijuna Europljana izloženo je za zdravlje štetnim razinama buke od cestovnog, željezničkog i zračnog prometa.
Najviše ljudi, oko 92 milijuna, izloženo je buci iz cestovnog prometa. Oko 18 milijuna ugroženo je bukom željezničkog prometa, a 2,6 milijuna ljudi ugrožava buka zrakoplova.
U Hrvatskoj je 19 posto stanovništva izloženo buci koja prelazi 50 decibela.
Brojke su ovo iz novog Izvješća o buci 2025., koje je objavila Europska agencija za zaštitu okoliša (EEA).
Analizirana su 433 urbana područja u Europi, odnosno 289 000 kilometara glavnih cesta, 44 000 kilometara glavnih željezničkih pruga i 69 glavnih zračnih luka.
Pragovi štetnosti utvrđeni su Direktivom o procjeni i upravljanju bukom iz okoliša (END).
Glasno, glasnije, opasnije
Buka iz okoliša je spomenutom direktivom definirana kao neželjen ili po ljudsko zdravlje i okoliš štetan zvuk u vanjskome prostoru izazvan ljudskom aktivnošću, uključujući buku koju emitiraju prijevozna sredstva, cestovni promet, željeznički promet, zračni promet, te buka iz područja s industrijskim djelatnostima.
Europska agencija za okoliš buku iz prometa svrstava u tri najveće prijetnje zdravlju iz okoliša – odmah iza onečišćenja zraka i čimbenika povezanih s temperaturom.
Kronična izloženost buci iz prometa za posljedicu ima oko 66 000 preuranjenih smrti godišnje u Europi. Povezuje se s oko 50 000 novih slučajeva kardiovaskularnih bolesti i oko 22 000 slučajeva dijabetesa tipa 2.
Istovremeno, gotovo 16,9 milijuna Europljana i Europljanki dugotrajno iritira buka iz prometa, a otprilike 4,6 milijuna pati od teških poremećaja spavanja. Buka bi, kako navodi EEA, mogla doprinijeti i tisućama slučajeva depresije i demencije.
Nadalje, procjenjuje se da više od pola milijuna djece u Europi ima poteškoća s čitanjem, a oko 63 000 slučajeva poremećaja u ponašanju povezuje se s bukom u prometu. Visoke razine buke dovode se u vezu s oko 272 000 slučajeva djece s prekomjernom težinom.
Prometna buka, navodi se u izvješću, ukupno odnosi oko 1,3 milijuna života godišnje, a to ima i ekonomske posljedice, koje se procjenjuju na najmanje 95,6 milijardi eura godišnje.
Posljedice za prirodu
Buka ne šteti samo ljudima, već i prirodi.
Izvješće pokazuje da najmanje 29 posto područja zaštićenog u okviru Natura 2000 u Europi doživljava razine buke koje bi mogle biti štetne za kopnene divlje životinje. Osim toga, podvodna buka je značajan rizik za morska staništa.
Buka smeta kopnenim i morskim divljim životinjama tako što utječe na njihovo ponašanje, fiziologiju, komunikaciju i senzornu percepciju te istovremeno mijenja dinamiku grabežljivca i plijena.
Prekomjernu buku u europskim vodama izazivaju brodovi, gradnja na moru i istraživanje mora. Buka remeti morski život te stvara stres i promjene u ponašanju kod onih vrsta koje se oslanjaju na zvuk za preživljavanje, poput kitova i dupina.
Podvodnoj buci u Europi najizloženiji su dijelove La Manchea, Gibraltarski tjesnac, dijelovi Jadranskog mora, Dardanelski tjesnac i neke regije u Baltičkom moru.
Što se može učiniti?
Pristup tihim i zelenim površinama može smanjiti stres i smetnji, posebno kod osoba koje žive u bučnom okruženju, istaknuto je u izvješću.
Ipak, nemaju svi pristup takvim površinama. Geoprostorna analiza 233 grada otkriva da samo 34 posto stanovništva može pristupiti zelenim i tihim područjima unutar 400 metara pješačke udaljenosti od svojih domova, što je uobičajena metrika za prihvatljivu pristupačnost.
Kao jedno od ključnih rješenja u izvješću se navodi smanjenje buke na samom izvoru. Primjerice, reguliranje emisija buke iz cestovnih vozila postiže se ograničenjima brzine vozila u urbanim područjima ili povećanje upotrebe guma s niskim udjelom buke. Tu je i redovito brušenje i održavanje tračnica kako bi se pruge učinile glatkijima, korištenje tiših zrakoplova te optimiziranje obrazaca slijetanja i polijetanja zrakoplova kako bi se izbjegla naseljena područja.
Nadalje, Europska agencija za okoliš navodi da dugoročne strategije koje podrazumijevaju urbano i prometno planiranje moraju davati prioritet preventivnim, a ne reaktivnim mjerama.
To uključuje mjere poput zaštitnih zona između prometnih koridora i stambenih područja te osjetljivih lokacija kao što su škole i bolnice, projektiranje orijentacije zgrada kako bi se smanjila izloženost, raspored unutarnjih prostora osjetljiv na buku te promicanje održivih mogućnosti mobilnosti poput javnog prijevoza, hodanja i biciklizma.
Druge akcije u području klime, okoliša i zdravlja također mogu doprinijeti smanjenju problema, navodi EEA. Riječ je o mjerama koje se odnose na poboljšanje kvalitete zraka i klime, obnovu prirode i preventivne zdravstvene inicijative povezane s kardiovaskularnim i respiratornim bolestima te mentalnim zdravljem.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.