Izvjestiteljica UN-a: Fosilnu industriju treba kazneno goniti zbog klimatskih dezinformacija

Elisa Morgera želi zabraniti industriji fosilnih goriva lobiranje i širenje klimatskih dezinformacija. Ova talijanska profesorica okolišnog prava, od 2024. posebna izvjestiteljica Ujedinjenih naroda za klimatske promjene, iznijela je niz prijedloga za “potpunu defosilizaciju” svjetskog gospodarstva.

Posebni izvjestitelji UN-a su nezavisni stručnjaci koji savjetuju tijela UN-a o važnim temama, uglavnom vezanima za ljudska prava.

U izvješću iz lipnja ove godine, profesorica Morgera konstatira da fosilna goriva nanose toliko štete ljudskim pravima da je potrebna “hitna defosilizacija” čitave svjetske ekonomije. Za UN-ovu posebnu izvjestiteljicu to ne znači samo napuštanje fosilnih goriva u proizvodnji energije, već i u ostalim granama industrije, posebno onima na koje fosilni giganti računaju nakon što budu istisnuti s energetskog tržišta: petrokemiji i proizvodnji plastike.

U svom izvješću, Morgera daje i kratki pregled višedesetljetne kampanje negiranja klimatskih promjena koju vodi fosilna industrija (a o kojoj detaljno možete čitati na Klimatskom portalu).

Kako nam lažu

“Spoznaja o katastrofalnim posljedicama klimatskih promjena uzrokovanih korištenjem fosilnih goriva seže barem do 1960-ih godina. Umjesto da djeluju na temelju tog znanja kako bi spriječili štetu, kompanije koje se bave fosilnim gorivima sustavno su lažirale klimatsku znanost, kupovale vjerodostojnost istraživanjima pod utjecajem industrije fosilnih goriva povezujući ih s uglednim sveučilištima, dok su istodobno zastrašivale neovisne klimatske znanstvenike i stvarale sumnju u njihove zaključke. Te su kompanije također odgovorne za napade na branitelje okoliša i ljudskih prava, uključujući pravosudno uznemiravanje, s ciljem da ušutkaju, zastraše ili kazne svoje kritičare”, piše UN-ova posebna izvjestiteljica.

U izvješću se upućuje i na recentna istraživanja koja pokazuju da industrija fosilnih goriva ne odustaje od svoje propagandno-dezinformacijske kampanje, s ciljem da se zelene javne politike sabotiraju i odgode, usprkos znanstvenom konsenzusu o klimatskim promjenama prema kojem nemamo vremena za gubljenje. Važnu ulogu u tome imaju lobisti fosilne industrije i medijska sponzorstva.

“Prakse širenja klimatskih dezinformacija putem oglašavanja postale su unosna djelatnost zahvaljujući modelu dijeljenja prihoda s velikim tehnološkim platformama (širenje dezinformacija na društvenim mrežama putem oglasa, uključujući oglase koje generira umjetna inteligencija). Osim toga, oglasi za fosilna goriva desetljećima su oblikovali percepciju javnosti umanjujući utjecaj na ljudska prava i naglašavajući ulogu proizvoda na bazi fosilnih goriva u gospodarskom rastu i suvremenom životu. Zabrane oglašavanja fosilnih goriva mogu poslužiti kao sredstvo za preispitivanje njihove samorazumljive prisutnosti u našim životima, kao i temeljnih obrazaca sustavne nejednakosti, prekomjerne proizvodnje i prekomjerne potrošnje”, piše Morgera.

>>> Istraži povijest negiranja klimatske krize

Fosilna industrija treba kazneno odgovarati

U zaključku izvješća iznosi i niz preporuka koje bi države mogle implementirati ako žele što brže lišiti svoja društva štetnog utjecaja fosilne industrije. Među ostalim, predlaže se i da se fosilnoj industriji zabrani oglašavanje i lobiranje te da ih se kazneno progoni zbog širenja dezinformacija i greenwashinga.

Osim uvođenja kaznenih djela širenja klimatskih dezinformacija i greenwashinga, za koje bi se moglo progoniti samo korporacije koje od takvih aktivnosti izravno profitiraju, predlaže se i uvođenje kaznene odgovornosti za medije te marketinške tvrtke koje amplificiraju klimatske dezinformacije. Morgera traži i kriminalizaciju napada na aktiviste za zaštitu klime i okoliša, posebno u slučaju pokušaja zlostavljanja SLAPP tužbama.

Državama se također predlaže da informiraju svoje građane o “namjernom doprinosu fosilne industrije planetarnoj krizi i njihovom utjecaju na ljudska prava kroz desetljeća”. Države bi također morale svoje građane učiniti otpornijima na fosilnu propagandu, tako što će im osigurati kvalitetnim informacijama utemeljenim u činjenicama i znanstvenim spoznajama.

Predlažu se i druge mjere, poput npr. zabrane najštetnijih oblika ekstrakcije fosilnih goriva (poput hidrauličkog frakturiranja (tzv. fracking) ili crpljenja bituminoznog pijeska), obustave svih dugoročnih ulaganja u infrastrukturu za ekstrakciju i transport fosilnih goriva, obustave državnih poticaja za fosilnu industriju…

“Ne postoji znanstveno utemeljena sumnja da su fosilna goriva (ugljen, plin i nafta) glavni uzrok klimatskih promjena i glavni pokretač drugih planetarnih kriza – gubitka bioraznolikosti, toksičnog zagađenja, nejednakosti i masovnih kršenja ljudskih prava. […] Nepobitni dokazi o međusobno povezanim, međugeneracijskim, ozbiljnim i raširenim utjecajima životnog ciklusa fosilnih goriva na ljudska prava, upareni sa šest desetljeća opstruiranja učinkovite klimatske akcije, zahtijevaju hitnu defosilizaciju naših čitavih gospodarstava, kao dio pravedne, učinkovite i transformativne tranzicije”, poručuje Elisa Morgera.