Toplinski val u Europi ubio tisuće ljudi. Bez klimatskih promjena bilo bi triput manje mrtvih

Toplinski val koji je zahvatio Europu krajem lipnja je zbog zatopljenja izazvanog klimatskim promjenama bio čak triput smrtonosniji nego što bi bio bez tog dodatnog zagrijavanja.

Pokazuje to istraživanje londonskih Imperial Collegea i Škole za higijenu i tropsku medicinu; obje institucije spadaju među najprestižnija svjetska sveučilišta.

Istraživači su promatrali učinke toplinskog vala u 12 europskih gradova (među kojima je i Zagreb). Došli su do zaključka da je toplinski val usmrtio 2300 ljudi te da bi bez zatopljenja izazvanog klimatskim promjenama čak 1500 žrtava još uvijek bilo živo.

“Klimatske promjene bile su uzrok 317 od procijenjenih viškova smrtnih slučajeva zbog vrućine u Milanu, 286 u Barceloni, 235 u Parizu, 1712 u Londonu, 164 u Rimu, 108 u Madridu, 96 u Ateni, 47 u Budimpešti, 31 u Zagrebu, 21 u Frankfurtu, 21 u Lisabonu i 6 u Sassariju“, navodi se u nalazima istraživanja.

Većina žrtava, njih čak 88 posto, starije su od 65 godina.

“Oko 1.500 od procijenjenih 2.300 smrtnih slučajeva uzrokovanih toplinskim valom – odnosno 65% – posljedica su klimatskih promjena koje su povisile temperature za 1 do 4 °C. To znači da je broj smrtnih slučajeva utrostručen zbog izgaranja fosilnih goriva”, tvrde znanstvenici koji su radili na istraživanju.

Klimatske promjene ubijaju

“Klimatske promjene ubijaju. One pojačavaju toplinske valove i guraju ranjive skupine ljudi do krajnjih granica. Ovo istraživanje pokazuje da svaka decimala stupnja zagrijavanja čini ogromnu razliku – bilo da je riječ o 1,4, 1,5 ili 1,6 °C. Ti naizgled mali pomaci dovest će do još snažnijih toplinskih valova i naglog porasta broja smrtnih slučajeva zbog vrućine”, kaže Garyfallos Konstantinoudis, znanstvenik s Instituta za klimatske promjene i okoliš pri Imperial Collegeu.

Njegov kolega iz Škole za higijenu i tropsku medicinu Malcolm Mistry dodaje kako ovo istraživanje pokazuje zašto su toplinski valovi poznati kao “tihi ubojice”.

Istu stvar naglašava i Ben Clarke s Imperial Collegea.

“Toplinski valovi ne ostavljaju vidljive tragove razaranja poput požara ili oluja. Njihovi su učinci uglavnom nevidljivi, ali tiho razorni – razlika od samo 2 ili 3 °C može značiti razliku između života i smrti za tisuće ljudi. Naše istraživanje pokazuje koliko su klimatske promjene već sada opasne pri samo 1,3 °C zagrijavanja. No mogli bismo dosegnuti 3 °C već tijekom ovog stoljeća, ako države ne ubrzaju prijelaz s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije”, kaže Clarke.

“Iako je u Španjolskoj, Francuskoj i Italiji prijavljeno tek nekoliko smrtnih slučajeva, očekuje se da su zbog ekstremnih temperatura umrle tisuće ljudi, no njihove smrti neće biti zabilježene kao povezane s toplinskim valom. Većina ljudi koji umru tijekom toplinskih valova preminu kod kuće ili u bolnicama, kada njihova tijela postanu preopterećena i podlegnu postojećim zdravstvenim stanjima”, kaže Malcolm Mistry.

Napuštanje fosilnih goriva spašava živote

Drugim riječima, ovakvi toplinski valovi u budućnosti će biti sve češći i treba se za njih pripremati. Pierrre Masselot iz Škole za higijenu i tropsku medicinu kaže da se gradovi mogu prilagođavati na rast temperatura sadnjom stabala, prometnim rješenjima koja uskraćuju prostor osobnim automobilima te pojačanom brigom za najranjivije članove društva. Međutim, jedino stvarno rješenje ovog problema je dekarbonizacija gospodarstva tj. rezanje emisija stakleničkih plinova.

“Ovo istraživanje ističe jednostavnu činjenicu: što više nafte, ugljena i plina sagorijevamo, to će više ljudi umirati. Jedini način da toplinski valovi u Europi ne postanu još smrtonosniji jest da prestanemo koristiti fosilna goriva. Prijelaz na obnovljive izvore energije, izgradnja gradova otpornijih na ekstremne vrućine te zaštita najsiromašnijih i najranjivijih apsolutno su ključni kako bismo svake godine spasili tisuće života”, poručuje Friederike Otto, poznata klimatologinja s Imperial Collegea.