Vlasnici najvećih hrvatskih banaka među vodećim profiterima od klimatskog kaosa

Najveće svjetske banke nastavljaju ulagati milijarde dolara u industriju fosilnih goriva i projekte širenja fosilne infrastrukture.

Pokazuje to izvještaj “Profitiranje od klimatskog kaosa: financiranje fosilnih goriva 2025”, koji je izradila skupina međunarodnih okolišnih organizacija.

Tijekom 2024. je 65 najvećih banaka promatranih u izvještaju financiralo industriju fosilnih goriva s 869 milijardi dolara, a 429 milijardi su posudili za financiranje projekata širenja infrastrukture za ekstrakciju i transport fosilnih goriva. Dvije trećine banaka promatranih u izvještaju je povećalo kreditiranje fosilne industrije s obzirom na 2023. godinu.

Drugim riječima, dok svijet trpi sve intenzivnije i sve očitije posljedice rasta globalne temperature, vodeće svjetske banke i dalje ne propuštaju priliku da zarade na rasplamsavanju klimatske krize. Temperaturni rekordi se obaraju iz godine u godinu, ekstremne vremenske pojave poput razornih oluja i toplinskih valova sve su učestalije, ali financijske institucije ne vide razlog za promjenu svojih poslovnih praksi.

“Ovi sve teži uvjeti nisu slučajnost, već posljedica odluka koje donose kompanije koje se bave fosilnim gorivima, institucije koje ih financiraju i političari koji nadziru ta tržišta. Ova globalna neravnoteža moći omogućuje velikim korporacijama da ostvaruju golemi profit nauštrb našeg planeta i zajednica diljem svijeta koje su najmanje odgovorne za klimatsku krizu, a pritom se nalaze na prvoj crti klimatskih katastrofa”, navodi se u sažetku izvještaja.

Banke odustaju od klimatskih obećanja

Glavni nalaz ovogodišnjeg izvještaja, pišu autori, predstavlja činjenica da je 2024. bila godina u kojoj su najveće svjetske banke odustale od svojih ranijih obećanja o ulaganjima u postizanje klimatske neutralnosti te ponovo počele znatnije kreditirati industriju fosilnih goriva.

“Iako ne postoji nikakva potreba za ijednim novim naftovodom, tankerom, naftnim poljem ili bilo kojim novim izvorom fosilnih goriva, banke i dalje financiraju širenje industrije fosilnih goriva i s time povezane štetne posljedice za ljude, gospodarstvo i planet”, navodi se u izvještaju u kojem se naglašava kako “banke imaju odgovornost drastično srezati fosilno financiranje”.

Nema, međutim, naznaka da će banke same osvijestiti kako imaju odgovornost prema dobrobiti čovječanstva. U izvještaju se stoga političke lidere poziva na djelovanje:

“Ključno je da donosioci politika stanu iza svojih obveza iz Pariškog sporazuma konkretnim regulatornim mjerama te da financijske institucije pozovu na odgovornost kako bi se zaštitili klima, zajednice i gospodarstvo od štetnih posljedica financiranja fosilnih goriva”.

Najvećih 65 svjetskih banaka je u proteklih devet godina, dakle nakon potpisivanja Pariškog klimatskog sporazuma, ukupno posudilo 7,9 bilijuna dolara fosilnoj industriji.

Na listi banaka koje su 2024. najviše kreditirale fosilnu industriju, prednjače američke banke. Takvih je u top 5 čak četiri: JP Morgan Chase, Bank of America, Citigroup i Wells Fargo. Listu kompletira japanski Mizuho Financial. Ukupno su ove banke tijekom 2024. posudile fosilnoj industriji skoro 225 milijardi dolara.

Vrlo je slična i lista banaka koje su najviše novca dale fosilnoj industriji u periodu od 2021. do 2024. godine. Tu isto nalazimo JP Morgan Chase, Citigroup, Bank of America i Mizuho Financial, a pridružuje im se i japanski Mitsubishi UFJ Financial. Samo ovih pet banaka je od 2021. naovamo posudilo fosilnoj industriji oko 800 milijardi dolara.

Među fosilnim profiterima i vlasnici hrvatskih banaka

U izvještaju postoje i podaci o fosilnom financiranu dviju najvećih banaka koje posluju u Hrvatskoj. U pitanju su talijanske banke UniCredito (vlasnik Zagrebačke banke) i Intesa Sanpaolo (vlasnik Privredne banke Zagreb).

U 2024. je UniCredito posudio fosilnoj industriji 6,2 milijarde dolara, a Intesa Sanpaolo tome je pridodala 4,9 milijardi. Od 2021. godine naovamo, ove su dvije banke kreditirale fosilnu industriju s ukupno 48 milijardi dolara; vlasnici Zagrebačke banke dali su 26 milijardi, a vlasnici PBZ-a 22 milijarde.

“Nastavljajući financirati fosilna goriva, banke drže svijet kao taoca u svom lovu na kratkoročne profite”, navodi se u zaključku izvještaja, na kojem je radio međunarodni tim stručnjaka.

Iznijeli su i pet zahtjeva upućenim bankama. Traže da se odmah obustavi financiranje širenja fosilne infrastrukture, da se usvoje ciljevi smanjenja emisija koji će biti u skladu s ciljem ograničavanja porasta prosječne Zemljine temperature na maksimalno +1.5° C s obzirom na predindustrijsko razdoblje, da banke od svih klijenata iz fosilne industrije traže tranzicijske planove prije bilo kakvog dodatnog kreditiranja, da se zaštite ljudska prava i prava domorodačkih naroda te da se krene ozbiljnije financirati pravedna energetska tranzicija.