Američka tvrtka tvrdi da će uskoro imati radeći fuzijski reaktor. Stručnjaci su skeptični
Američka tvrtka Helion Energy, u koju je svoj novac uložio direktor OpenAI-ja Sam Altman, tvrdi da će za tri godine imati fuzijski reaktor koji će Microsoftu isporučivati električnu energiju. Vodeći svjetski stručnjaci za fuziju ne očekuju da će tako nešto biti moguće prije sredine stoljeća.
Nuklearna fuzija često se naziva “svetim gralom energetike”. Fuzijski reaktori omogućili bi proizvodnju praktički neograničenih količina čiste energije i vjerojatno označili prekretnicu u borbi protiv klimatskih promjena.
Tisuće znanstvenika i inženjera diljem svijeta stoga je uposleno na projektima razvoja fuzijskih reaktora. Istraživanje i razvoj fuzije traju već čitavo stoljeće, još od 1920-ih.
Za sada još nitko nije uspio razviti funkcionalni fuzijski reaktor. Zadnjih godina bilježe se neki značajni napreci, ali znanstvenici očekuju spajanje prvih fuzijskih reaktora na elektroenergetsku mrežu tek kroz nekoliko desetljeća. Međunarodna agencija za atomsku energiju najavljuje gradnju prvih prototipa do 2040.
Američka tvrtka Helion Energy, međutim, vjeruje da može isporučiti funkcionalni fuzijski reaktor već za tri godine. Štoviše, na to su se obvezali u ugovoru koji su potpisali s Microsoftom.
Reuters je krajem srpnja objavio da je Helion počeo s gradnjom na lokaciji u američkoj saveznoj državi Washington, uz rijeku Columbia. Iako još nisu osigurali ni sve potrebne dozvole, cilj im je napajati obližnju Microsoftovu serversku farmu s 50 MW električne energije iz fuzijskog reaktora do kraja 2028. godine.
“Koji će regulator to odobriti?”
Je li to što Helion Energy obećava doista moguće? Odgovor na ovo pitanje potražili smo u prepisci s Tončijem Tadićem, fizičarom s Instituta Ruđer Bošković.
Tadić je u istraživanje i razvoj fuzijskih reaktora dobro upućen, jer i sam sudjeluje u međunarodnim naporima da se dosegne “sveti gral energetike”; uključen je u rad Europskog konzorcija za razvoj fuzijske energije (EUROfusion), predsjednik je Savjeta europskog fuzijskog projekta DONES-PreP i član Znanstveno-tehničkog odbora Europske zajednice za atomsku energiju (EURATOM).
“Nemam u njih povjerenja. Ova je vijest sračunata da privuče investitore”, kaže Tadić o najavi tvrtke Helion Energy pa nastavlja:
“U zadnje vrijeme sve je više kompanija koje obećavaju brzi i veliki prodor u istraživanju fuzijske energije. Prema podacima koje sam čuo na konferenciji International Symposium on Fusion Nuclear Technology (ISFNT) u rujnu 2023. na Kanarima, trenutno je u svijetu registrirano čak 40 takvih kompanija. Većina njih nema nikakve reference u istraživanju fuzije pa je stoga čudno da dobivaju obilna sredstva za istraživanja iz privatnih investicijskih fondova.”
Iako je skeptičan prema senzacionalističkim najavama o skoroj gradnji i spajanju fuzijskog reaktora na elektroenergetsku mrežu, Tadić ističe kako to ne znači da u razvoju fuzije ne bi trebalo biti prostora za privatne kompanije.
“Privatni sektor raspolaže s velikim znanjem u specifičnim područjima od interesa za fuziju: radio-odašiljači velike snage nužni za grijanje plazme, magneti velike snage, supravodiči, izmjenjivači topline, zavarivanje i izvedba cryo-sustava s tekućim dušikom i tekućim helijem, remote-handling oprema za nuklearne uvjete, proizvodnja novih legura metodom metalnog praha, itd. Svi oni imaju mjesto u razvoju fuzije. Međutim, sasvim je drugo kad netko obznani kako želi proizvesti fuzijski reaktor, koji je iznad svega ipak nuklearni uređaj s gomilom brzih neutrona velike energije. Imamo dakle posla s nuklearkom, ali s daleko većim tokom neutrona od ‘klasičnih’ nuklearki, i to jako brzih neutrona. Bi li itko dakle nekoj no name tvrtki dodijelio gradnju nuklearnog reaktora? Koji nacionalni nuklearni regulator će im odobriti licenciranje takvog fuzijskog reaktora?”, pita se Tadić.
Magično rješenje za probleme AI industrije
Slično je i mišljenje stručnjaka koji su razgovarali s američkim portalom The Verge. Teorijski fizičar sa Sveučilišta u Chicagu Robert Rosner rekao je da je Helionova najava o gradnji fuzijskog reaktora “najodvažnija stvar koju je ikad čuo”. Profesorica s MIT-jeve Škole inženjerstva Anne White kaže kako vjeruje da “mnogi u zajednici jedva čekaju da vide tehničke detalje”.
Osnivač i direktor Heliona, nuklearni inženjer David Kirtley je, međutim, siguran u uspjeh.
“Potpisali smo obvezujući sporazum koji ima financijske penale ako ne možemo izgraditi fuzijski sustav. Obvezali smo se izgraditi sustav i prodati ga Microsoftu”, kaže Kirtley za The Verge.
Njegova kompanija postoji od 2013. godine, a na svojim stranicama tvrde da su dosad privukli više od milijardu dolara u investicijama. Najveći investitor i predsjednik nadzornog odbora Heliona je Sam Altman iz OpenAI-ja, organizacije koja je razvila planetarno popularni ChatGPT. Kako OpenAI svoje velike jezične modele razvija u partnerstvu s Microsoftom, pretpostavlja se kako je upravo Altmanova uloga bila presudna u odluci američkog softverskog giganta o stupanju u partnerstvo s Helionom.
Kao što smo na Klimatskom portalu pisali u više navrata, američku AI industriju muči ogromna glad za energijom. Za razvoj boljih i naprednijih AI modela stalno su im potrebni sve veći i veći serverski kapaciteti, koji se napajaju električnom energijom i hlade tekućom vodom. Razvoj budućih AI alata stoga uvelike ovisi o dostupnosti ova dva resursa.
Veliki je problem što se AI industrija trenutačno dominantno napaja strujom dobivenom iz fosilnih goriva, čime doprinosi ubrzanom podizanju prosječne temperature na Zemlji. Altmanu je u nedavnom intervjuu za Bloomberg stoga postavljeno pitanje kako namjeravaju rješavati probleme vezane za značajne energetske potrebe AI tehnologije. “Fuzija će raditi”, odgovorio je šef OpenAI-ja, konstatiravši kako očekuje da će “Helion uskoro pokazati da fuzija radi”.
Drugim riječima, čelni čovjek najpoznatije AI tvrtke uvjerava nas da ima magično rješenje koje će njegovoj industriji omogućiti da ogromne količine energije koje su joj potrebne pribavi bez dodatne destabilizacije Zemljinog klimatskog sustava – iako stručnjaci za fuziju tvrde da to vjerojatno nije izvedivo.
Altmanu i njegovim kolegama je, međutim, i percepcija da će u skoroj budućnosti prijeći na čistu energiju sasvim dovoljna. Tako kupuju vrijeme za razvoj svojih modela, dakle za gradnju novih serverskih farmi, otklanjajući istovremeno kritike da će povećanje potražnje za energijom izazvano AI boomom biti kap koja će preliti čašu klimatske krize. U Silicijskoj je dolini ionako rašireno uvjerenje da ćemo goruće probleme čovječanstva s lakoćom riješiti jednom kada otključamo tajne umjetne super-inteligencije.