Ekstremna desnica profitira od ekstremnih vremenskih pojava

Ovogodišnja požarna sezona bila je najgora u povijesti europskog kontinenta. Opožareno je više od milijun hektara, čime je već u drugoj polovici kolovoza, dakle prije kraja požarne sezone, nadmašen raniji rekord iz 2017. godine.

Zbog požara je u atmosferu emitirana i rekordna količina stakleničkih plinova, oko 37 milijuna tona ugljičnog dioksida. Samo požari u Španjolskoj su odgovorni za skoro 18 milijuna tona. Staklenički plinovi poput CO2 su, podsjećamo, uzrok rasta temperature na Zemlji, jer u atmosferi zarobljavaju Sunčevu toplinu, tj. onemogućuju njeno raspršavanje u svemir.

U ovogodišnjoj požarnoj sezoni najgore su prošli Španjolska i Portugal. Opožareno je oko 1 posto površine Pirinejskog poluotoka. Širenju vatre pogodovali su ekstremni vremenski uvjeti; zbog toplinskih su valova temperature ovoga ljeta diljem Mediterana – pa tako i u Hrvatskoj – dosezale 40 stupnjeva Celzija.

Dugotrajna ekstremna suša dovela je do isušivanja vegetacija, stvorivši tako pogonsko gorivo za razorne požare. Povećani intenzitet i učestalost takvi ekstremnih vremenskih uvjeta su, kao što redovito pokazuju analize klimatskih znanstvenika, posljedica klimatskih promjena.

Zbog povećanja temperature sve su češće dugotrajne suše, toplinski valovi i razorne oluje. Ovogodišnja požarna sezona vrlo jasno pokazuje da Europa nije spremna da se nosi s posljedicama ekstremnih vremenskih nepogoda.

Nedostaje vatrogasaca

Europska konfederacija sindikata (ETUC) krivi nedostatak stručnog kadra. Upozorili su da u Europi naprosto nema dovoljno vatrogasaca. Iako ukupni broj vatrogasca u Europi raste, u nekim državama dolazi do smanjenja. Među takvim državama je i Portugal.

“Skandalozno je da neke države nastavljaju rezati broj vatrogasaca dok požari postaju sve gori, ugrožavajući živote i imovinu”, poručila je ETUC-ova glavna tajnica Esther Lynch.

Jan Willem Goudriaa, glavni tajnik Europske federacije sindikata javnih službi, dodaje da “ne možemo zamrzavati budžete dok su zbog klimatskih promjena požari i poplave u porastu”. Ovo je vrijeme, kaže Goudriaa, za dodatna ulaganja u upravljanje šumama i vodama, borbu protiv požara te civilnu zaštitu.

Profitira ekstremna desnica

Iako su sve ekstremnije požarne sezone manifestacija inertnosti europske i globalne zajednice u borbi protiv klimatskih promjena, čini se da od ekstremnih vremenskih pojava zasad najviše profitiraju oni koji u klimatske promjene uopće ne vjeruju.

Politico javlja da političke bodove na požarima u Španjolskoj uspješno skuplja ekstremno desni Vox. Istraživanja javnog mnijenja vrlo jasno pokazuju postupni rast popularnosti ove neofašističke stranke, treće najpopularnije političke opcije u Španjolskoj.

Dio je to trenda porasta popularnosti ekstremno desnih opcija, koje prema istraživanjima javnog mnijenja sve veću popularnost bilježe diljem Europe. U Njemačkoj, Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu trenutačno slove za najpopularnije političke stranke.

Priča koju Vox prodaje španjolskim biračima glasi otprilike ovako: požari nemaju veze s klimatskim promjenama, zapravo je za sve kriva nesposobna i korumpirana vlast.

“Ekstremna desnica od takve retorike ima koristi. Predstavljaju vlast kao nelegitimnu, nesposobnu, naglašavaju da svi problemi države imaju zajednički korijen, a to je vlada”, tumači za Politico direktor španjolskog Ipsosa Paco Camas.

Na isti je način Vox ranije zloupotrebljavao poplave koje su u Španjolskoj usmrtile više od 200 ljudi u listopadu 2024. godine, kao i ovogodišnji masovni nestanak struje.

Ova je stranka odavno uočila da manipuliranje javnim diskursom o vremenskim ekstremima može donijeti rast popularnosti; 2022. je biračka podrška za Vox počela snažno jačati uslijed dugotrajnih suša u španjolskoj pokrajini Andaluziji. “Suša je prilika”, tumačio je tada novinaru Politica predsjednik Voxovog ogranka u Sevilli.

Klimatske promjene kao “jabuka razdora”

Tendenciju da stranke ekstremne desnice profitiraju od učinaka klimatskih promjena uočili su i znanstvenici s Londonske škole ekonomije i političkih znanosti (LSE). U radu koji je lani objavljen u časopisu Comparative Political Studies konstatiraju da je ekstremna desnica naučila eksploatirati činjenicu da klimatske promjene u društvu postaju “jabuka razdora”, tj. tema koja unosi razdor u biračko tijelo tradicionalnih političkih stranaka.

Naime, iako klimatski znanstvenici nemaju apsolutno nikakve dvojbe oko toga da postupno povećanje temperature na površini Zemlje uzrokuju ljudske aktivnosti te da katastrofalne posljedice možemo izbjeći ili ublažiti isključivo značajno smanjujući emisije stakleničkih plinova, opća javnost u to nije uvjerena. Pogrešna uvjerenja o klimatskim promjenama, navode istraživači s LSE-ja, prisutna su među biračima različitih političkih opcija.

Zahvaljujući višedesetljetnoj propagandno-dezinformacijskoj kampanji industrije fosilnih goriva, mnogi su ljudi skloni sumnjati u realnost i/ili hitnost klimatske krize. Posebno to važi za ljude koji strahuju da će ih klimatske politike materijalno oštetiti.

“Naši nalazi pokazuju da retorika ekstremne desnice usmjerena protiv klimatskih politika znatno odstupa od konsenzusa u političkom mainstreamu. Podaci iz anketa dodatno otkrivaju prisutnost skepticizma prema klimatskim politikama među biračima diljem političkog spektra, što ukazuje na potencijal klimatskih politika kao ‘jabuke razdora’ koja može potaknuti političku mobilizaciju”, navodi se u zaključku rada istraživača s LSE-ja.