Kako klimatske promjene utječu na alergije

Sezona je kihanja, suznih očiju i rečenice “alergija mi se opet vratila”. U kasno ljeto i ranu jesen cvjeta ambrozija – invazivna biljka čiji je pelud među najjačim prirodnim alergenima.

Zahvaljujući iznimnoj sposobnosti širenja i otpornosti, kao i sve izraženijim klimatskim promjenama, ambrozija zauzima sve više površina, posebice u urbanim i poljoprivrednim krajevima. Uz to, sezona njezina cvjetanja sve je dulja pa je i peludi u zraku sve više.

Prema procjenama, oko 23 milijuna ljudi u Europi osjetljivo je na pelud ambrozije. Taj broj bi mogao porasti na više od 50 milijuna do 2040. godine, a do sredine stoljeća i na više od 70 milijuna [1, 2]. Znanstvenici predviđaju da bi se – ako se zadrži trenutni trend rasta temperatura i širenja sjemena – količina peludi ambrozije u zraku do 2050. mogla povećati i do četiri puta, kako pokazuje studija “Utjecaj klimatskih promjena i širenja sjemena na koncentraciju peludi ambrozije u zraku u Europi” (Effects of Climate Change and Seed Dispersal on Airborne Ragweed Pollen Loads in Europe) iz 2015. godine.

Što je i odakle je ambrozija?

Ambrozija (lat. Ambrosia artemisiifolia L.) je biljka koja živi godinu dana i može narasti do metar i pol u visinu. Stabljika je savitljiva, razgranata i prekrivena sitnim dlačicama, a listovi su tamnozeleni, nazubljeni i razdijeljeni na nekoliko užih dijelova.

Cvjetovi su sitni i neugledni, a biljka cvate od kasnog ljeta do rane jeseni, kada ispušta najveće količine peludi. Pelud ambrozije jedan je od najjačih prirodnih alergena – lako se prenosi zrakom na velike udaljenosti te izaziva alergijske reakcije kod velikog broja ljudi. Plodovi su sitne sjemenke, a jedna biljka ambrozije može proizvesti od 3 000 do čak 60 000 sitnih sjemenki, koje u tlu mogu preživjeti i do 30 godina.

Ambrozija je iznimno invazivna, smatra se jednom od 100 najštetnijih invazivnih biljaka u Europi. Porijeklom je iz Sjeverne Amerike, a danas je rasprostranjena u Europi, Aziji, Australiji i Južnoj Americi. U Europu je slučajno unesena sredinom 19. stoljeća, najvjerojatnije sa sjemenkama crvene djeteline i žitarica. U Hrvatskoj je prvi put zabilježena 1941. u okolici Pitomače, zbog čega je jedno od njezinih narodnih imena i partizanka.

Danas je raširena na području čitave Hrvatske, osobito u središnjim i istočnim krajevima, gdje zauzima otvorena staništa pod utjecajem čovjeka. Naime, najveće populacije ambrozije pojavljuju se na zapuštenim obradivim površinama, uz ceste, pruge i slično. Europu “osvaja” brzinom od 6 do 20 kilometara godišnje, polazeći iz žarišta među kojima je i Hrvatska.

Kako ambrozija narušava zdravlje?

Pelud ambrozije među najjačim je peludnim alergenima. U razdoblju cvatnje i oprašivanja, koja traje od kraja ljeta do rane jeseni, jedna biljka može otpustiti preko milijardu peludnih zrnaca. Kod osjetljivih osoba alergijske reakcije mogu se javiti već pri koncentracijama peludi od 5 do 20 zrnaca po metru kubičnom zraka.

Izloženost peludi ambrozije može uzrokovati simptome poput kihanja, svrbeža i suzenja očiju, začepljenosti nosa, otežanog disanja i kašlja, a u težim slučajevima mogu se razviti sezonski alergijski rinitis (peludna groznica), bronhijalna astma pa čak i promjene na koži.

Osobama koje su osjetljive na pelud ambrozije, izloženost značajno narušava kvalitetu života. Svjetska zdravstvena organizacija kvalitetu života definira u širem smislu kao percepciju pojedinca o njegovoj poziciji u kulturološkom, društvenom i okolišnom kontekstu. Uz fizičke zdravstvene simptome koje doživljavaju osobe alergične na ambroziju, tu su i posredni problemi, primjerice češći izostanci s posla zbog bolovanja, što umanjuje prihode, ili češći izostanci s nastave, što utječe na proces učenja.

Simptomi alergijskog rinitisa rezultiraju i lošijom kvalitetom sna pa je takva osoba danju umorna, smanjene koncentracije, zbog čega opada i radna učinkovitost. Može se govoriti i o većim troškovima za receptne i bezreceptne lijekove, pročišćivače zraka, usisavače i papirnate rupčiće i ostalo.

Kako klimatske promjene utječu na životni ciklus ambrozije?

Klimatske promjene i zagađenje zraka dodatno pogoršavaju alergijske reakcije, budući da povećavaju trajanje i intenzitet peludne sezone te mijenjaju alergensku moć peludi.

Pogonjena klimatskim promjenama – višim temperaturama zraka, sve učestalijim toplinskim valovima te promjenama u količini oborina i vlažnosti zraka – ambrozija se širi izvan svojih uobičajenih staništa i kolonizira nova područja. Sezona cvatnje sve je dulja, a količina peludi u atmosferi višestruko raste.

U znanstvenom radu “Odnos između klimatskih promjena, onečišćenja zraka i alergijskih bolesti uzrokovanih ambrozijom” (Relationship between Climate Change, Air Pollution and Allergic Diseases Caused by Ambrosia artemisiifolia) iz 2024. godine istražena je povezanost između klimatskih promjena, onečišćenja zraka i promjena u alergenosti ambrozije.

Istraživanje potvrđuje da promjene temperature, oborina i vlažnosti utječu na rasprostranjenost ambrozije, produljuju sezonu cvatnje te povećavaju količinu peludi u zraku, što znači duže i intenzivnije izlaganje alergenima.

Posebno zabrinjava učinak urbanog onečišćenja. Zagađivači poput lebdećih čestica (PM) i ozona ne samo da nadražuju dišni sustav, već djeluju i kao pojačivači imunološke reakcije – pelud čine alergenijim. Lebdeće čestice PM2,5 i PM10, prisutne u gradskom zraku, mogu modificirati strukturu peludnih zrnaca ambrozije i djelovati kao pojačivači, navodi se.

Osim toga, rezultati ukazuju da posljedice industrijskog zagađenja utječu na toksičnost ambrozije. Naime, teški metali poput nikla ili olova apsorbiraju se u tlu i biljkama, a takva kontaminirana pelud pojačava potencijal za razvoj ili pogoršanje respiratornih bolesti.

U istraživanju “Širenje ambrozije u Europi potaknuto je klimatskim promjenama” (Range Expansion of Ambrosia artemisiifolia in Europe Is Promoted by Climate Change) iz 2013. godine, metodom ekološkog modeliranja utvrđeno je da će se – ako globalne temperature nastave rasti sadašnjim tempom – površina pogodna za rast ambrozije udvostručiti do kraja stoljeća, najviše prema sjevernim i istočnim dijelovima Europe. Drugim riječima, područja koja trenutačno imaju ograničenu prisutnost ambrozije, poput Poljske, Ukrajine, Njemačke i Skandinavije, uskoro bi mogla postati nova žarišta visoke alergenosti.

Ekološko modeliranje definira se kao matematička simulacija pojednostavnjenoga modela međudjelovanja dinamičkih ekoloških sustava u vremenu i prostoru radi razumijevanja i predviđanje promjena u okolišu, poput širenja populacija, promjena u ekosustavima ili utjecaja ljudskih aktivnosti na prirodu. Za razliku od prethodnih modela koji su koristili europske podatke, ovo istraživanje za osnovu je uzelo klimatske uvjete iz Sjeverne Amerike, gdje je ambrozija autohtona.

Rezultati su pokazali da ambrozija ima znatno širi klimatski prag tolerancije nego što se dosad mislilo, što znači da može uspješno preživjeti i u hladnijim, sušim ili urbanim sredinama, a  osobito tamo gdje ljudska aktivnost stvara “mikroklimu” povoljnu za njen rast.

Kako se riješiti ambrozije?

U Hrvatskoj je suzbijanje ambrozije [1, 2] zakonski regulirano Naredbom o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije, koja propisuje redovito uklanjanje ovog invazivnog korova tijekom vegetacijske sezone.

Obveza se odnosi na vlasnike i korisnike svih vrsta zemljišta; od poljoprivrednih površina i šuma do rubova prometnica i urbanih zelenih površina. Provedbu nadziru komunalni i poljoprivredni redari te nadležne inspekcije.

Najdjelotvornija metoda suzbijanja ambrozije je mehaničko uklanjanje, osobito čupanje biljaka s korijenom u ranoj fazi rasta, dakle od travnja do lipnja, čime se sprječava cvatnja i oslobađanje peludi.

U kasnijoj fazi preporučuje se višekratna košnja, ali ona mora biti pravovremena, prije cvatnje, kako bi se izbjeglo širenje alergena zrakom. Osim mehaničkih, u suzbijanju se koriste i agrotehničke mjere poput pravovremene obrade tla i plodoreda te kemijske metode, kao što su primjena registriranih herbicida na velikim površinama.

Unatoč postojećim propisima, u praksi često dolazi do neadekvatnog održavanja zemljišta, posebno napuštenih parcela i dvorišta, što omogućuje nesmetano širenje ambrozije.

Podaci jasno pokazuju: sezona peludi ambrozije sve je dulja, koncentracija u zraku sve veća, a broj alergičnih osoba u stalnom porastu. Ambrozija je ujedno i jedan od jasnijih primjera kako promjene u okolišu postaju prijetnja zdravlju. Iako postoje učinkovite metode suzbijanja, njihova provedba često je nedosljedna.

Ako ne želimo scenarij u kojem će svaki drugi stanovnik Europe patiti od alergije na ovu biljku, borba protiv ambrozije ne smije se svoditi na individualne simptome, već mora uključivati sustavne mjere, od lokalne razine do europskih politika prilagodbe klimatskim promjenama.