Hrvati zbog toplinskih valova više troše na struju i hranu

Čak 90 posto Hrvata smatra toplinske valove prijetnjom u budućnosti, a više od trećine, njih 37 posto, već sada se osjeća snažno pogođeno toplinskim valovima.

Podaci su to iz istraživanja koje su ovoga ljeta proveli Terra Hub i Mindworks. Istraživanje je provedeno tijekom srpnja u Grčkoj, Hrvatskoj i Mađarskoj. Ukupno je anketirano 1500 ljudi.

Usporedbe radi, u Grčkoj se više od polovice ispitanika, njih 52 posto, osjeća snažno pogođeno toplinskim valovima. U Mađarskoj je taj udio osjetno manji; snažno pogođeno toplinskim valovima osjeća se 29 posto sudionika istraživanja.

Istraživanje je pokazalo i da građani Hrvatske već sad osjećaju i ekonomske učinke toplinskih valova. Njih 53 posto zbog ekstremnih vrućina imaju povećane račune za električnu energiju, a više od trećine građana kaže da im zbog velikih vrućina rastu i troškovi prehrambenih namirnica.

Više od polovice ispitanika, njih 52 posto, smatra da se lokalne zajednice moraju prilagođavati na toplinske valove. Međutim, samo petina ispitanika smatra da će to biti moguće učiniti bez pomoći vlade. Istovremeno, više od polovice hrvatskih ispitanika misli da ih vlada neće uspjeti zaštititi od budućih toplinskih valova.

Ljudi prepoznaju krivce

Iz ovoga proizlazi, navodi se u istraživanju Terra Huba i Mindworksa, da stanovnici Hrvatske prepoznaju probleme povezane s toplinskim valovima i prije nego što su njima teško pogođeni. Prepoznaje se prvenstveno utjecaj na zdravlje i mentalno stanje, dok nedostaje svijesti o ekonomskim i sigurnosnim posljedicama ljetnih temperaturnih ekstrema.

Međutim, kad su odgovarali na pitanje tko je kriv zbog sve učestalijih i sve gorih toplinskih valova, ispitanici iz Hrvatske krivnju su najčešće usmjeravali prema ekonomskim elitama, državama koje su više doprinijele globalnom zagrijavanju te industriji fosilnih goriva.

Drugim riječima, stanovnicima Hrvatske uglavnom je jasno tko je kriv za klimatsku krizu, tj. ekstremne vrućine kojima smo zbog nje sve češće izloženi. Štetne posljedice osjećaju već sada, ali ne vjeruju vladajućim političarima da su ih u stanju zaštititi.

Jasno im je i da pojedinci sami ne mogu napraviti puno da bi se zaštitili od ekstremnih vrućina. Oni koji već sad snažno osjećaju posljedice toplinskih valova kao glavne prepreke za uključivanje u klimatsku akciju ističu nedostatak informacija o tome gdje i kada mogu pomoći te nedostatak povjerenja da će njihovo djelovanje imati stvaran učinak.

Mijenjanje narativa

Temeljem ovih podataka, Terra Hub i Mindworks iznose i neke preporuke za promjenu narativa o toplinskim valovima. Smatraju kako je nužno isticati sveukupnost prijetnji koje toplinski valovi predstavljaju, ali i naglašavati da se zajednice mogu i trebaju prilagoditi na ekstremne temperature.

“Toplinski valovi više nisu samo priča o zdravlju. Ljudi su zabrinuti zbog računa, gube povjerenje u vladu, ali se sve više okreću jedni drugima u potrazi za rješenjima”, kaže Stefan Flothmann, glavni istraživač Mindworks Laba. “Ovo je trenutak u kojem vlasti, mediji, hitne službe i organizacije trebaju naglasiti i olakšati prilagodbu predvođenu zajednicom, jačajući veze koje ljudima pomažu ne samo da prežive vrućine, već da se zajedno prilagode.”

U svijetu postoje brojni primjeri uspješnih mjera prilagodbe na visoke temperature: sadnja stabala i ozelenjavanje krovova mogu smanjiti njihove učinke u gradovima, koji svoje stanovnike mogu zaštititi i otvaranjem javnih klimatiziranih prostora, postavljanjem javnih česmi s pitkom vodom, korištenjem materijala za gradnju koji manje apsorbiraju toplinu… Značajno mogu doprinijeti i sustavi za rano upozoravanje građana na ekstremne vremenske pojave, kao i javnopolitičke intervencije koje doprinose otpornosti na povišene temperature (poput npr. adekvatne pripreme sustava javnog zdravstva za pravodobne intervencije i savjetovanje građana suočenih s toplinskim valovima).

ISPRAVAK (16.9.2025.) – Izvorno je u ovom članku stajalo da je u svakoj od država u sklopu istraživanja anketirano 1500 ljudi. Točna informacija glasi da je ukupno anketirano 1500 ljudi, što je ispravljeno nakon objave članka.