Opasni otpad ugrožava zdravlje građana Siska

Troska s takozvanog “crnog brda” u Biljanima Donjim počela je stizati u Sisak.

Prema riječima radnika koje smo u ponedjeljak zatekli na odlagalištu, dnevno oko 15 kamiona iz Ravnih kotara odvozi trosku u sisačke pogone tvrtke Kemokop, gdje se radi na njenoj oporabi.

Time je počela dugoočekivana sanacija te ekološke crne točke koja se više od 15 godina nalazi u zadarskom zaleđu i zbog koje je Sud Europske unije kaznio Hrvatsku ustanovivši da nepravilnim postupanjem s opasnim otpadom dovodi u opasnost zdravlje ljudi i okoliša.

Istovremeno, građani Siska sve se češće žale na neugodne mirise koji pristižu iz pogona tvrtke te ukazuju i na druge probleme za koje smatraju da ugrožavaju okoliš i njihovo zdravlje.

Kemokop, navode, skladišti na otvorenom ne samo trosku već i druge vrste otpada. U njihovom kompleksu podstanar je i tvrtka Remondis Medison koja se bavi zbrinjavanjem medicinskog otpada, a koji također, prema svjedočenju stanovnika Siska, bez ikakve zaštite stoji na otvorenom.

Smrad troske

“Ne znam koliko je kamiona došlo, užas je to što se događa. Troska je došla je prije par dana i kad su počeli s preradom cijeli grad je smrdio po kanalizaciji. Večeras na sam bio u blizini dvorane Zeleni brijeg i opet osjetio smrad. Pretpostavljam da imaju točno vrijeme kada ‘upale’ preradu i kad počne smrdjeti, otprilike oko 17 sati”, rekao je jedan od zabrinutih mještana Siska za Klimatski portal.

Građanska inicijativa “Siščani ne žele biti Smetlišćani” na svojoj je Facebook stranici ovih dana podijelila poziv građanima Siska da podnesu prijavu Državnom inspektoratu (DIRH) zbog sumnje na ugrožavanje zdravlja ljudi i okoliša.

Kako navode mještani Siska u prijavi inspektoratu, radnici Kemokopa obavljaju oporabu otpada na otvorenom prostoru pri čemu dolazi do ispuštanja čestica i drugih štetnih tvari u zrak i okoliš. Smatraju da se time ugrožavaju zdravlje stanovnika kvaliteta zraka.

Podsjetimo, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) Mirko Budiša nedavno je izjavio da je troska neopasan otpad, iako postoje dvije presude Suda EU koje pokazuju da to nije točno, a rađene su i nezavisne analize koje su u troski pokazale prisutnost opasnih tvari.

Osim toga, rekao je kako će se troska prevoziti kamionima u zatvorenim sustavima te da je Kemokop sukladno dozvoli za gospodarenje otpadom poduzeo mjere da se spriječi raspršivanje prašine i troske prilikom utovara i istovara.

“Dok troska čeka obradu na otvorenom u slučaju kiše će se zagaditi tlo i podzemne vode preko kojih se Grad Sisak opskrbljuje pitkom vodom”, stoji u prijavi koju su Siščani poslali DIRH-u.

Ako je suditi prema fotografijama koje na društvenim mrežama objavljuju građani, nad Siskom se, taman iznad industrijske zone, ovih dana pojavljuje i crni dim.

Mještani Siska u svojoj prijavi DIRH-u navode i kako se u prostorima Kemokopa skladište i druge vrste otpada.

“Vidljive su velike količine mješovitog otpada na otvorenom. Vidljive su i slike mnogobrojnih porazbijanih prozora na jednoj od hala tvrtke iz koje viri nagomilani tekstilni otpad”, stoji u prijavi.

Remondis i medicinski otpad

Siščani traže i da se nad tvrtkom Remondis Medison također provede inspekcijski nadzor zbog nezatvorenih kontejnera pretrpanih otpadom.

Osim nadzora, traži se i utvrđivanje svih vrsta otpada koje tvrtka obrađuje na lokaciji te rješenje o privremenoj obustavi rada postrojenja dok se ne otkloni opasnost za zdravlje ljudi i okoliša.

Klimatski portal poslao je upit tvrtki Remondis Medison povodom fotografija otpada na otvorenom koje su se pojavile na društvenim mrežama.

Kako su nam odgovorili, u prihvatnim kontejnerima nalazi se neopasan otpad nakon postupka obrade koji ne predstavlja ugrozu za okoliš ili zdravlje. Dodaju kako je to je samo jedan korak u procesu te se u tom trenutku otpad priprema za utovar i odvoz na krajnje zbrinjavanje u inozemstvu.

Kada smo im naveli kako u elaboratu u kojem se opisuje proces zbrinjavanja stoji da se otpadom uvijek rukovodi u zatvorenim spremnicima, ponovili su nam isti odgovor – spremnik je u tom trenutku bio otvoren kako bi se otpad mogao pretovariti u kamion kojim se transportira u inozemstvo.

Inače, tvrtka Remondis Medison je hrvatska podružnica istoimenog njemačkog poduzeća, a i ranije je završavala u medijima zbog nepravilnog zbrinjavanja medicinskog otpada.

Novi list još je 2014. godine pisao kako je nadzor tvrtke u Draganiću pokazao da tvrtka opasan otpad nije zbrinjavala na propisan način te da je on završio na komunalnom odlagalištu i dalje biološki aktivan te potencijalno zarazan. Poslovanje Remondis Medisona je i narednih godina bilo predmet inspekcijskih nadzora, a rješenjem iz 2017. tvrtki je ukinuta dozvola, zbog čega su se žalili Visokom upravnom sudu.

Prije nego što je otvorila pogone u Sisku, tvrtka je prestala s radom u Draganiću i Jastrebarskom, nakon što je izgubila dozvole za rad u tim mjestima.

Nadležni šute

Poslali smo upite Kemokopu, Gradu Sisku te FZOEU oko problema sa mirisima koji stižu iz pogona o kojima građani ovih dana pišu po društvenim mrežama.

FZOEU navodi kako neugodni mirisi nisu u korelaciji s dovozom i oporabom troske jer otpadna troska nema mirisa s obzirom da se radi o anorganskom materijalu. Dodaju kako se ne radi o nikakvom dugotrajnom skladištenju, već o sustavnom i kontroliranom unosu materijala u proces oporabe, nakon čega se tako oporabljenom materijalu ukida status otpada te se dalje koristi kao sastavni dio materijala u cestogradnji.

Također ističu kako je strogo određeno da se na lokaciji istovremeno ne smije skladištiti više od 16.000 tona otpada te da se skladištenje, kao i sve ostale aktivnosti, provode se u skladu s pravilima struke.

Iz Kemokopa su nam odgovorili kako se prosječne dnevne količine kreću u rasponu od nekoliko desetaka do stotinjak tona, a doprema se odvija planski, bez stvaranja zastoja ili dužeg odlaganja na otvorenom prostoru. Navode kako u postupku oporabe nastaje materijal koji se dalje plasira isključivo na ovlaštena i primjereno opremljena gradilišta sukladno potrebama njihovih  partnera. Na kraju su istaknuli kako otpad od prerade šljake sam po sebi nema miris i ne može biti uzrok neugodnih mirisa u okolici.

Iz Državnog inspektorata su nam pak potvrdili kako su zaprimili predstavke građana te kako će nas po okončanju inspekcijskog nadzora obavijestiti o utvrđenim činjenicama.

NAPOMENA: U prvotnoj verziji teksta objavljena je informacija kako nam iz Kemokopa i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) nisu odgovorili na upite. Budući da su odgovori stigli nedugo nakon objave, članak samo izmijenili kako bi ga nadopunili očitovanjima.  Nadalje, u prvotnoj verziji teksta stajala je informacija da su građani mirise iz pogona počeli uočavati nakon što je troska počela dolaziti u Sisak. Međutim, kako nam je kasnije dojavljeno, problem neugodnih mirisa na području pogona Kemokopa postojao je i ranije, prije početka oporabe.