
Investitor u elektranu kraj Sinja: “Naš projekt nije štetan za okoliš”
Tvrtka Aureus Solis d.o.o., investitor u solarnu elektranu “Gala – Obrovac Sinjski”, Klimatskom je portalu poslala demanti na članak naslovljen “Pobuna protiv solarnih elektrana – u čemu je problem?”, koji smo objavili 9. listopada. Tekst demantija objavljujemo u cijelosti, bez uredničkih intervencija.
“Na internetskom portalu klimatski.hr, 9. listopada 2025. godine, objavljen je članak pod naslovom „Pobuna protiv solarnih elektrana – u čemu je problem?“, koji je potpisao autor Petar Vidov, a navode se netočne informacije o projektu solarne elektrane Gala-Obrovac Sinjski, investitora Aureus Solis d.o.o.
U tekstu se tako navodi: „Projekt gradnje sunčane elektrane ‘Gala – Obrovac Sinjski’ zaustavilo je Savjetodavno stručno povjerenstvo Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, koje nije prihvatilo studiju utjecaja na okoliš.“ te „Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije upravo je zbog mogućnosti štetnih utjecaja na okoliš zaustavilo gradnju solarne elektrane kraj Sinja, barem zasad.“
Radi se o netočnoj informaciji bez prave utemeljenosti u stvarnosti. Za usvajanje prijedloga Mišljenja o prihvatljivosti zahvata na okoliš glasalo je pet od devet prisutnih članova Savjetodavnog povjerenstva koje sudjeluje u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš, dok su četiri člana izrazila izdvojeno mišljenje. Rješenje o prihvatljivosti zahvata tek treba donijeti Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, nakon što razmotri mišljenje povjerenstva, prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš.
U tekstu se također navodi: „Rampa je investitorima spuštena jer je utvrđeno da postoji opasnost od zagađenja izvora pitke vode ključnog za stanovništvo Cetinske krajine. Opasnost prijeti jer je projektom predviđeno uklanjanje šume i šikare na području većem od 250 hektara, što bi moglo uzrokovati gubitak prirodne filtracije, povećanje rizika od poplave i onečišćenje vodnih tijela.“
Na području zahvata prevladavaju suhi travnjaci u sukcesiji, čije uklanjanje nije kršenje zabrane sječe u II. zoni sanitarne zaštite. Zabrana skidanja pokrovnog sloja ne odnosi se na građevine koje je dopušteno graditi prema odredbama predmetnog Pravilnika, pa tako ni na ovaj predmetni zahvat. Unatoč tome, predviđena je samo minimalna obrada pokrova tamo gdje to zahtijevaju tehnički uvjeti za postavljanje nosača FN panela, u manjem opsegu nego što bi bilo potrebno da se na području, primjerice, priprema sadnja vinograda. Projekt, dakle, ne uključuje niti jednu aktivnost koja je zabranjena unutar II. zone sanitarne zaštite, niti predstavlja rizik za izvorište Kosinac ili okolni okoliš.
U tekstu se navodi i: „Pitkoj vodi prijete i teški metali poput olova i kadmija, koji se nalaze na površini panela i koji bi ispiranjem mogli završiti u tlu. Još opasnije bilo bi curenje ulja iz spremnika transformatorske stanice. Svakoj velikoj solarnoj elektrani je, naime, potreban transformator, uređaj koji služi za podizanje izlaznog napona.“
Ne postoje nikakvi stručni i znanstveno utemeljeni argumenti da se s površine panela mogu „ispirati teški metali“. Naime, teški metali koji su sastavni dio solarnih panela niti u kojem slučaju ne dolaze u kontakt s okolišem tijekom rada solarne elektrane, te se ne nalaze na stijenkama panela koji su izloženi kiši i podložni ispiranju. Solarni paneli čistit će se isključivo suhom metodom (četkama i krpama od mikrovlakana), bez uporabe kemikalija i bez stvaranja otpadnih voda tako da postavljanje i rad istih nema utjecaj na vode. Kad je riječ o potencijalnom curenju ulja, ono je moguće isključivo u slučaju tehničkog kvara, što je kod elektroenergetskih postrojenja jedan od najrjeđih kvarova. Kako bi se spriječila mogućnost curenja u okoliš, ispod transformatora predviđeni su vodonepropusni spremnici koji onemogućuju ikakvo štetno izlijevanje ulja i drugih tekućina koje bi onečistilo vodna tijela.
U tekstu se spominje i: „Iz udruge Biom, koja je sudjelovala u javnom otporu izgradnji ove solarne elektrane, upozoravaju da studija utjecaja na okoliš sadrži i druge propuste: previđaju se postojanje strogo zaštićenih botaničkih vrsta i speleoloških objekata…“
Do sada detektirane botaničke vrste i speleološki objekti zaštićeni su i po potrebi izuzeti iz obuhvata zahvata. Botanička i vegetacijska istraživanja provedena su u standardnom opsegu i detaljnosti za ovakav tip zahvata, uz propisane mjere zaštite bioraznolikosti. Nakon dojave o mogućoj prisutnosti zaštićenih vrsta, utvrđene površine su izuzete iz obuhvata zahvata. Unutar ograđenog područja, predviđeno je detaljno botaničko istraživanje i označavanje lokaliteta na kojima se neće izvoditi radovi. Kad je riječ o speleološkim objektima, pregledom službenog registra, Katastra speleoloških objekata Republike Hrvatske, na širem području obuhvata projekta nisu pronađeni ulazi. S obzirom na mogućnost postojanja neregistriranih objekata, a pogotovo s obzirom na sugerirane lokacije dostavljene tijekom postupka javne rasprave, propisane su mjere zaštite tijekom izgradnje kako bi se oni zaštitili u skladu s odredbama Zakona o zaštiti prirode. Tako je propisano da se tijekom izgradnje osigura speleološki nadzor, a u slučaju pronalaska objekta, obavijestit će se središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite prirode i postupati u skladu s njihovim rješenjem.
Na prethodnu se izjavu nadovezuje: „…kao i utjecaj koji će na lokalnu zajednicu imati gubitak područja tradicionalno korištenog za ispašu stoke. Lokacija na kojoj je predviđena gradnja elektrane se, naime, nalazi odmah uz Park prirode Dinara.“ te „’Ljudi ovdje žive od zemlje, vode i stoke. Projekt koji bi uništio sve to, i još uz to ugrozio zdravlje naših obitelji, nikada nije mogao imati podršku zajednice. Ovo je važna poruka svima koji planiraju slične zahvate: dođite, razgovarajte s nama, pitajte nas što mislimo prije nego što crtate projekte preko naših glava rekao je predsjednik mjesnog odbora Obrovac Sinjski Josip Širović povodom odluke resornog ministarstva.”
Prema podacima iz ARKOD baze, planirano zauzeće pašnjaka iznosi svega 0,1 ha, odnosno 0,05 % ukupne površine obuhvata. Unutar područja zahvata bit će dopuštena ispaša prigodnih vrsta radi održavanja vegetacije. Osim toga, u drugoj zoni sanitarne zaštite stočarska proizvodnja ionako je ograničena – dopuštena je samo do 20 uvjetnih grla uz primjenu propisanih mjera zaštite voda. Stoga je tvrdnja o negativnom utjecaju na lokalno stočarstvo neosnovana. Studija također izričito obrađuje utjecaj zahvata na stanovništvo tijekom i nakon izgradnje, te su propisane mjere zaštite od povećanih razina buke, mjere zaštite kvalitete zraka, mjere zaštite kulturne baštine te mjere zaštite brojnih drugih komponenti koje potencijalno imaju utjecaj na stanovništvo. Sunčana elektrana na ovom području je, uostalom, u Prostornom planu uređenja Grada Sinja i Prostornom planu Splitsko–dalmatinske županije još od 2013. godine., koji su mijenjani 2021. i 2023., bez primjedbi vezano uz ovu lokaciju. Projekt se razvija u skladu s Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš i Zakonom o zaštiti okoliša, te je provedena javna rasprava i uvid na kojima su mogli sudjelovati svi zainteresirani građani.
Iznošenjem ovih pogrešnih tvrdnji čitatelji su ostali uskraćeni za točnu informaciju. Stoga molimo da, sukladno članku 40. i 41. Zakona o medijima, objavite ispravak objavljenog teksta u cijelosti.”