Komarci su se pojavili na Islandu. Zbog čega je to zabrinjavajuće?
Island je donedavno spadao među rijetke predjele svijeta bez domaće populacije komaraca. Zahvaljujući klimatskim promjenama, to se promijenilo. Island je postao dovoljno topao da komarci prežive zimu. Mogla bi to biti najava novih zdravstvenih problema za brojne države.
Po prvi put u povijesti, na Islandu su se pojavili komarci. Ova otočna država dio je arktičkog kruga te je jedno od rijetkih mjesta na svijetu gdje komarci nisu bili prisutni.
Sada se, zahvaljujući klimatskim promjenama, i to promijenilo. Arktički se krug, naime, zagrijava četiri puta brže od ostatka planeta.
Matthías Alfreðsson, entomolog pri islandskom Institutu za prirodnu znanost, za Guardian je potvrdio da su na otoku pronađeni komarci. U to se uvjerio i osobno, s obzirom na to da je upravo on identificirao insekte koje je jedan građanin dostavio Institutu.
“Tri primjerka vrste Culiseta annulata pronađena su u Kiðafellu, u Kjósu, dvije ženke i jedan mužjak”, kazao je Alfreðsson. Spomenuta lokacija nalazi se s južne strane otoka. U pitanju je vrsta komarca koja je prilično otporna na hladnoću pa se procjenjuje kako će moći preživjeti islandske oštre zime.
Najsmrtonosnija životinja na svijetu
Pronalazak komaraca na Islandu predstavlja još jedan podsjetnik na štetne učinke klimatskih promjena. Rastuće temperature omogućuju populacijama komaraca, insekata koji teško preživljavaju na niskim temperaturama, da se šire svijetom i osvajaju nova staništa.
Iz perspektive javnog zdravlja, u pitanju je prilično zabrinjavajuća činjenica. Komarac je, naime, najsmrtonosnija životinjska vrsta na svijetu; procjenjuje se da komarci godišnje usmrte oko 750 tisuća ljudi. Radi se o žrtvama zaraznih bolesti koje komarci prenose, najviše malarije, bolesti koja godišnje uzme više od pola milijuna života. Posebno su osjetljiva djeca mlađa od pet godina. Komarci prenose i druge opasne bolesti, poput zike, virusa zapadnog Nila, žute groznice…
Vrsta komarca pronađena na Islandu obično ne širi viruse u zemljama izvan tropskog pojasa. Međutim, već sama pojava komaraca na Islandu služi kao ilustracija javnozdravstvenih problema s kojima bi se dijelovi svijeta zbog klimatskih promjena mogli susresti u bliskoj budućnosti.
Širenje bolesti zbog klimatskih promjena
Posebno ugrožene bi mogle biti zemlje koje su u prošlosti imale problema s malarijom, ali su je uspjele iskorijeniti. Malarija se tako nedavno pojavila u Italiji, po prvi put nakon 1970. godine. U Hrvatskoj je malarija iskorijenjena čak i ranije, 1964. godine, a zasad nije bilo novih domaćih slučajeva.
Međutim, stručnjaci upozoravaju kako klimatske promjene stvaraju uvjete za lakše širenje malarije i drugih tropskih bolesti. Komarcima koji prenose malariju najviše odgovara temperatura između 17 i 30 °C.
Porast temperature će komarcima koji prenose tropske bolesti stoga omogućiti naseljavanje novih staništa, zbog čega će se ljudi koji nastanjuju takva područja suočavati s bolestima koje ih ranije nisu ugrožavale. Nedavno istraživanje Londonske škole za higijenu i tropske bolesti projicira da bi do 2080. godine čak 8 milijardi ljudi moglo biti izloženo opasnosti od zaraze malarijom i denga groznicom.