Ugledni medicinski časopis otkriva kako ubijaju klimatske promjene
Milijuni ljudi svake godine umiru zbog posljedica klimatskih promjena, pokazuje brojač medicinskog časopisa Lancet. Većina tih smrti mogla je biti izbjegnuta, samo kad bi se klimatska akcija shvaćala ozbiljno. Umjesto toga, najbogatije države svijeta i dalje subvencioniraju industriju fosilnih goriva.
Klimatskom akcijom ne štitimo samo prirodu, nego i ljudsko zdravlje.
Glavna je to poruka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) nakon što su objavljeni nalazi Lancetovog brojača za zdravlje i klimatske promjene, godišnjeg izvještaja koji izdaje renomirani časopis Lancet zajedno s uglednim partnerima među kojima je i WHO.
“Klimatska kriza je zdravstvena kriza. Svaka desetinka stupnja dodatnog zatopljenja ima svoju cijenu u životima i egzistencijama”, kazao je povodom objave izvještaja dr. Jeremy Farrar, pomoćnik glavnog direktora WHO-a za promociju zdravlja i prevenciju bolesti.
“Ovaj izvještaj, proizveden uz podršku WHO-a kao strateškog partnera, razjašnjava da klimatsko nedjelovanje ubija ljude već sada, u svim državama. Međutim, klimatska akcija je istovremeno najveća zdravstvena prilika našeg doba. Čišći zrak, zdravija prehrana i otporniji zdravstveni sustavi mogu spasiti milijune života te zaštititi sadašnje i buduće generacije”, kaže dr. Farrar.
Cijena klimatskih promjena se plaća u ljudskim životima
Odgađanje odlučne klimatske akcije već sada uzima milijune ljudskih života svake godine, pokazuje Lancetov izvještaj.
Samo od ekstremnih vrućina je tijekom zadnjeg desetljeća u prosjeku godišnje umiralo 546 tisuća ljudi. S godinama taj broj samo raste; smrtnost povezana s vrućinama porasla je za vrtoglavih 63 posto od 1990-ih.
Temperature su iz godine u godinu sve više, što znači da raste broj vrućih dana. Većina tih vrućih dana mogla se izbjeći. Da ljudi nisu potakli klimatske promjene emitiranjem stakleničkih plinova, čak 84 posto vrućih dana zabilježenih između 2020. i 2024. se ne bi dogodilo.
Gornjim brojkama treba pribrojati i žrtve šumskih požara, tj. ljude koji umiru zbog izloženosti dimu. Lancetovo izvješće procjenjuje da je takvih u 2024. bilo 154 tisuće.
Čestice koje se oslobađaju u požarima pritom predstavljaju samo dio zagađenja zraka izazvanog klimatskim promjenama. Da bi dobili kompletniju sliku, treba im pridodati i broj smrtnih slučajeva izazvanih zagađenjem zraka iz drugih izvora, poput termoelektrana, industrije, prometa, kućanstava, otpada i poljoprivredi. U 2022. je 2,5 milijuna ljudi umro od zagađenja zraka do kojeg je došlo zbog spaljivanja fosilnih goriva; ukupni broj smrtnih slučajeva izazvanih zagađenjem zraka još je veći.
Zdravstvena šteta izazvana klimatskim promjenama poprima i druge oblike. Lancetov izvještaj otkriva i kako su suše odnosno toplinski valovi utjecali na sigurnost hrane. Zbog klimatskih promjena se broj ljudi izloženih prehrambenoj nesigurnosti povećao za skoro 124 milijuna (u usporedbi s razdobljem između 1981. i 2010. godine).
Broj mrtvih zbog neadekvatne prehrane je, pak, u 2022. godini dosegnuo 11,8 milijuna, od čega se gotovo 2 milijuna smrtnih slučajeva može pripisati pretjeranoj konzumaciji crvenog mesa i mesnih proizvoda.
Gospodarski učinci
Klimatske promjene ne nanose samo zdravstvene, već i gospodarske štete. Zbog porasta temperatura i naglog rasta broja vrućih dana gube se brojni radni sati, što utječe na produktivnost.
Lancetov izvještaj za 2025. procjenjuje da su klimatske promjene u 2024. godini odgovorne za gubitak prihoda u iznosu većem od bilijun dolara. Najviše novca izgubljeno je u poljoprivredi, oko 420 milijardi dolara. Slijede građevinski sektor s više od 300 milijardi dolara gubitaka, usluge s 200 milijardi te proizvodnja s oko 165 izgubljenih milijardi dolara.
Posebni je problem što veći dio tih gubitaka snosi siromašniji dio svijeta. Zemlje koje su na Indeksu ljudskog razvoja pozicionirane srednje ili nisko godišnje gube između 4,3 i 5,3 posto BDP-a, dok zemlje koje su pozicionirane visoko ili vrlo visoko gube između 0,7 i 1,3 posto BDP-a.
Ovaj nalaz još jednom naglašava nužnost vođenja računa o pravednosti kad se planiraju mjere nadilaženja klimatske krize i prilagođavanja na njene posljedice. Teret klimatske krize je, naime, nejednako raspoređen. Najviše je osjećaju siromašne države u ekvatorijalnom pojasu, čiji je doprinos antropogenim klimatskim promjenama zanemariv, dok su bogate države Sjeverne Amerike te sjeverne i zapadne Europe zasad uglavnom pošteđene najgorih posljedica klimatske krize.
Zbog toga valjda misle da si još uvijek mogu priuštiti ogromna ulaganja u industriju fosilnih goriva, koja je 2023. na globalnoj razini subvencionirana s ukupno 956 milijardi dolara.
“Rješenja za izbjegavanje klimatske katastrofe već imamo, a zajednice i lokalne vlasti diljem svijeta dokazuju da je napredak moguć. Od razvoja čiste energije do prilagodbe gradova, mjere se već provode i donose konkretne zdravstvene koristi, ali moramo zadržati zamah. Brzo ukidanje fosilnih goriva u korist čiste obnovljive energije i učinkovite potrošnje energije i dalje je najsnažniji alat za usporavanje klimatskih promjena i zaštitu ljudskih života. Istovremeno, prelazak na zdraviju prehranu prihvatljiviju za klimu i održivije poljoprivredne sustave mogao bi značajno smanjiti zagađenje, emisije stakleničkih plinova i krčenje šuma, uz potencijal spašavanja više od deset milijuna života godišnje”, izjavila je dr. Marina Romanello, izvršna direktorica inicijative “Lancetov brojač” sa Sveučilišnog koledža u Londonu.