COP30 je završen – evo što je dogovoreno
COP30 ostat će upamćen kao još jedna klimatska konferencija u koju se ušlo s velikim ambicijama, da bi se iz nje izašlo s tek minimalnim pomacima. U zaključcima konferencije nije spomenuta nužnost napuštanja fosilnih goriva, nije postignut sporazum o deforestaciji, a za financiranje prilagodbe na klimatske promjene u siromašnim zemljama izdvajat će se triput manje novca nego što im je potrebno.
Još jedna UN-ova konferencija o klimatskim promjenama je privedena kraju i još jednom je većina sudionika nezadovoljna postignutim dogovorom. Razloga za zadovoljstvo imaju tek države koje žive od eksploatacije fosilnih goriva; još jednom im je uspjelo blokirati nastojanja da se u zaključcima konferencije ugovore smjernice za postupnu energetsku dekarbonizaciju.
Usprkos pokušajima Brazila, zemlje domaćina COP-a 31, nikakav iole konkretan plan napuštanja fosilnih goriva nije dogovoren. U zaključcima konferencije potreba za napuštanjem fosilnih goriva nije ni spomenuta, s izuzetkom pozivanja na zaključke COP-a iz 2023. godine, kada su se sudionici složili da klimatska kriza ne može biti prevladana bez odustajanja od fosilne energije.
>>> Najvažnije događaje s COP-a 30 pratite na Klimatskom portalu
Veliki je problem što se odluke na COP-u moraju donijeti konsenzusom, dakle jednoglasno. To omogućuje manjem broju država da sabotiraju dogovore protivne njihovim interesima. Interese petrodržava i ovoga je puta najglasnije zagovarala Saudijska Arabija, uz podršku Rusije i snažno zaleđe Sjedinjenih Američkih Država, čiji se predstavnici uopće nisu pojavili na ovogodišnjem COP-u; što se tiče režima Donalda Trumpa, klimatske promjene su “prevara” kojom se ne treba baviti.
Ni druga dva prioriteta zemlje domaćina – sporazum o deforestaciji te povećavanje klimatskog financiranja za najugroženije države – nisu rezultirala ambicioznim planovima kakvi su bili priželjkivani.
Minimalni pomak
Dogovoreno je da će se klimatsko financiranje povećati, ali sporijim tempom nego što su Brazilci željeli. Dogovoreno je da će siromašnim zemljama najkasnije do 2035. na raspolaganje biti stavljeno barem 300 milijardi dolara godišnje za borbu protiv klimatskih promjena. Konkretni izvori iz kojih će stići taj novac, međutim, nisu specificirani. Dodatni problem predstavlja činjenica da to nije ni blizu dovoljno da se zadovolje adaptacijske potrebe zemalja u razvoju. Iznos koji bi im bio potreban procjenjuje se na trostruko većih 1,3 bilijuna dolara godišnje.
Propale su i aspiracije Brazilaca da se dogovori financiranje za novi fond posvećen borbi protiv deforestacije. Fond za očuvanje tropskih šuma na koncu jest pokrenut, ali države se nisu pristale obvezati da u njega uplaćuju konkretnija sredstva. Namjera je bila skupiti oko 125 milijardi dolara koji bi se uložili u sprječavanje krčenja šuma. Konkretni planovi i obveze za borbu protiv deforestacije su, međutim, također izostali iz zaključne izjave.
COP kao “loš vic”
“COP u prašumi koji je završio bez obveza vezanih za šume je vrlo loš vic. Klimatska odluka u kojoj se ne smiju ni spomenuti fosilna goriva nije neutralnost, nego suučesništvo. Ono što se ovdje dogodilo nadilazi nesposobnost”, oštar je bio glavni pregovarač Paname Juan Carlos Monterrey.
“Znali smo da će se ovaj COP održavati u valovitim političkim vodama. Poricanje, podjele i geopolitika nanijeli su međunarodnoj suradnji neke teške udarce ove godine”, kazao je Simon Stiell, glavni povjerenik UN-a za klimatske promjene.
Međutim, Stiell u zaključcima COP-a ipak uspijeva pronalaziti kakav-takav razlog za optimizam.
“Ne tvrdim da pobjeđujemo u borbi protiv klimatskih promjena. Ali nedvojbeno još uvijek sudjelujemo u toj borbi. Ovdje u Belému, države su izabrane jedinstvo, znanost i ekonomski zdrav razum. Puno se ove godine pridavalo pozornosti jednoj zemlji koja je odlučila da neće sudjelovati. Ali usred snažnih političkih protu-vjetrova, 194 zemlje ostalo je solidarno i izrazilo svoju podršku klimatskoj suradnji”, kaže Stiell.
Sličnog je stava i glavni tajnik UN-a António Guterres, koji je poručio da COP31, svemu usprkos, pokazuje da je “multilateralizam i dalje živ, da se nacije mogu okupiti kako bi se suočile s izazovima koje nijedna zemlja pojedinačno ne može riješiti.”
“COP-ovi su bazirani na konsenzusu, a u vremenu geopolitičkih podjela, konsenzus je sve teže postići. Ne mogu se pretjerivati da je COP30 ispunio sve što nam je potrebno. Shvaćam da su mnogi razočarani, posebno mladi ljudi, domorodački narodi i oni koji već proživljavaju klimatski kaos. […] Ostati ispod dodatnih 1,5 stupnjeva do kraja stoljeća mora biti crvena linija za čovječanstvo. To će zahtijevati snažno i brzo smanjivanje emisija, uz jasne i kredibilne planove za napuštanje fosilnih goriva i prihvaćanje čiste energije”, poručio je Guterres.