Siščani i Zelena akcija prosvjedovali pred ministarstvom: “Crno brdo” je opasni otpad!

Inicijativa “Siščani ne žele biti Smetlišćani” u suradnji sa Zelenom akcijom pozvala je nadležne institucije da obustave dovoženje troske s takozvanog “crnog brda” u Sisak te izrade novu studiju utjecaja na okoliš za obradu tog otpada, kojom će se uvažiti da je u pitanju opasni otpad.

Na press konferenciji koja se održala ispred zgrade Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije (MZOZ) upozorili su da je sumnjivo kako se taj otpad proglasio neopasnim, unatoč tome što dvije presude Suda Europske unije govore suprotno.

Podsjetimo, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) započeo je u rujnu sanaciju troske koja se od 2010. nalazila u Biljanima Donjim. Državu je na sanaciju natjerala tužba koju ju na Sudu EU pokrenula Europska komisija, i koju je Hrvatska izgubila.

Posao sanacije i obrade troske dobila je tvrtka Kemokop, koja u Sisku dio troske skladišti na otvorenom.

“S obzirom na povijest ponašanja u zadnjih pet godina, država je izgubila poziciju da joj se može vjerovati te ona mora ponovno opravdati svoje povjerenje, predočiti sve napravljene studije i analize te u najmanju ruku organizirati sastanke s ove dvije zajednice, one u Biljanima Donjim i u Sisku”, rekao je Enes Ćerimagić, pravnik u Zelenoj akciji, dodavši da nije prihvatljivo prebacivati problem iz jednog mjesta u drugo.

Snježana Sužnjević Vago iz inicijative “Siščani ne žele biti Smetlišćani” rekla je kako se u pogonima Kemokopa troska prosijava na otvorenom uslijed čega se diže prašina te je materijal izložen padalinama.

“Ne znamo kakav će biti utjecaj nakon tri godine kad bi trebala završiti sanacija. Ne dolazi do nikakvih kemijskih obrada i neutralizacija, kakva uđe, takva i izađe. I Fond i Ministarstvo skrivaju kud troska odlazi nakon što se prosije u Sisku”, rekla je.

Sužnjević Vago je na prosvjedu u Sisku prije dva mjeseca govorila o sastanku predstavnika inicijative s vodstvom Kemokopa na kojem nisu dobili potrebne informacije. Pitali smo je li možda došlo do nekakve promjene.

“Ne, sa strane Kemokopa ne postoji nikakva komunikacija. Oni su uvjereni da sve rade po propisima, na državi je da kontrolira je li to tako ili nije. Ne znamo što država poduzima. Država je složila narativ – sve je u redu, troska nije opasna”, odgovorila nam je.

Zanimalo nas je ima li u ovakvom postupanju države prilikom sanacije materijala za novi postupak pred Europskom komisijom. Ćerimagić nam odgovara kako, prema njegovoj ocijeni, nema razloga da se opet ne obrate na tu adresu te da se europske institucije upozori da se problem ne rješava na adekvatan način.

“Ovo nije regularna situacija nego situacija u kojoj je država već demonstrirala nevoljkost, netransparentnost i neprincipijelnost u rješavanju problema. Zbog načina na koji se godinama odnosila prema ovom problemu, država sada ima povećanu odgovornost”, rekao je.

Podsjetio je kako je država ranije donijela rješenja o tome kako postupati s otpadom te spomenuo rješenje resornog ministarstva iz 2015. godine u kojem se određuje mjera prekrivanja lokacije u Biljanima Donjim kako se čestice ne bi zrakom širile u okoliš.

“Recimo, to je samo jedna od mjera koja se može odmah poduzeti na obje lokacije”, rekao je Ćerimagić.

Sužnjević Vago dodala je kako je u blizini dvorišta Kemokopa postavljena mobilna stanica za mjerenje kvalitete zraka. Ispitivanje je trajalo dva puta po 15 dana, a iduće će se, prema informacijama koje su dobili Siščani, provesti dogodine. Rezultate mjerenja stanovnici Siska tako će saznati tek u 2026.

Ozbiljnije mjerenje, kaže Siščanka, trebalo bi trajati duže kako bi se dobili točni rezultati.

“S obzirom na sve što se zadnjih dva tjedna izdogađalo, trebalo bi dobro pročešljati sve moguće službe i sve moguće dozvole, od inspektorata pa nadalje. Mi apsolutno nemamo više povjerenja u institucije ove države jer svako malo neki ministar završi u zatvoru, vidimo kako je završio glavni državni inspektor. Kome da vjerujemo?”, zaključila je na kraju.

Inicijativa čija je članica još od 2019. okuplja zabrinute građane Siska na prosvjedima protiv odlaganja i obrađivanja otpada u njihovom gradu, protiv gradnje spalionice otpada, protiv gigantskog peradarskog projekta ukrajinskih investitora u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Obrada troske koja im je prije par mjeseci počela stizati u grad tako je samo jedan od okolišnih problema s kojima su se uhvatili u koštac.

ISPRAVAK (10.12.2025.) – Izvorno je u ovom tekstu netočno stajalo da je mjerenje kvalitete zraka trajalo 5 dana. Točna informacija glasi da je trajalo 15 dana.