U Saboru traje bitka za prostor, bliži se presudno glasanje

Svijetla na Markovom trgu sinoć su bila upaljena dugo u noć. Do sitnih su sati saborski zastupnici raspravljali o kontroverznom paketu tzv. Bačićevih zakona; o prostornom uređenju, gradnji i energetskoj obnovi zgrada.

Rasprava je bila žestoka: s jedne strane ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić te njegovi kolege iz HDZ-ove vladajuće koalicije, s druge strane oporbeni zastupnici.

HDZ-ovci su tijekom rasprave ostali čvrsti u stavu da će predložene zakonske izmjene istovremeno unaprijediti kvalitetu očuvanja prostora i ubrzati gradnju u Hrvatskoj.

Oporba, pak, upozorava da će novi Zakon o prostornom uređenju omogućiti rasprodaju prostora i devastaciju okoliša. Uspoređuju ga s kriminalnom pretvorbom i privatizacijom koja je pod HDZ-ovim ravnanjem sprovedena tijekom 1990-ih, nazivajući predložene zakonske izmjene “privatizacijom 2.0”. Dio oporbe traži da se zakon povuče iz procedure, a dio da se uputi u treće saborsko čitanje te popravi u dogovoru sa strukom.

Pobuna protiv rasprodaje prostora

Podsjećamo, protiv kontroverznih zakonskih izmjena, prvenstveno onih koje se tiču prostornog uređenja, pobunila se kompletna arhitektonska i urbanistička struka. U tom otporu nisu usamljeni; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) poručila je da Hrvatskoj prijeti “gubitak prostornog identiteta i kontrole nad vlastitim teritorijem”, a Hrvatsko sociološko društvo da je “od posebnog nacionalnog interesa ugraditi u Zakon vrijednosti koje štite javni interes u hrvatskom prostoru za sve buduće generacije”.

Ministar Bačić zadnjih dana pokušava pridobiti struku na svoju stranu. Sastao se najprije s predstavnicima HAZU-a, kojima je obećao da će dio njihovih kritika uvažiti kroz amandmane na tekst zakona. Otišao je zatim na okrugli stol u organizaciji Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji s Hrvatskom komorom arhitekata i Udruženjem hrvatskih arhitekata. Saslušao je kritike arhitekata, ali i poručio da stoji iza predloženih zakonskih izmjena.

Rasprava o “Bačićevim zakonima” u Saboru nastavljena je i danas, jer je na Zakon o prostornom planiranju uloženo oko 300 amandmana, među kojima i 11 HDZ-ovih. Glasanje o zakonima očekuje se u ponedjeljak, zadnjeg dana rada u Saboru prije zimske stanke.

HDZ-ovim se amandmanima zakon pokušava učiniti prihvatljivijim pobunjenoj struci, makar su izmjene mahom kozmetičke. Predviđeno je da će Akademija arhitektonske umjetnosti i znanosti Hrvatske davati mišljenje o donošenju arhitektonskih politika, a Hrvatska komora arhitekata će sudjelovati u koordinaciji izrade i praćenja tih politika.

Jedina konkretnija izmjena s obzirom na izvorni prijedlog tiče se gradnje zgrada za priuštivo stanovanje. I dalje će ih biti moguće graditi po povlaštenim uvjetima, ali sada se propisuje da takva područja moraju biti integrirana u postojeća naselja.

Najviše amandmana na zakon, njih 250, podnio je SDP. S očitim ciljem da što više oduže glasanje, SDP-ovci su na svaki od 250 članaka zakona uložili amandman kojim predlažu brisanje tog članka. SDP-ovci su protiv zakonskih izmjena pokrenuli i peticiju, koja je do objave ovog članka prikupila oko 4500 potpisa.

Iz stranke Možemo, čiji su zastupnici uz SDP-ovce najglasnije kritizirali paket “Bačićevih zakona”, nisu ulagali amandmane. Njihov je stav da predložene izmjene Zakona o prostornom uređenju nikakvi amandmani ne mogu popraviti te ga treba povući iz procedure. Saboru su još u prvom čitanju predložili izglasavanje zaključka o povlačenju zakona, ističući da je na njega stiglo preko 1600 argumentiranih primjedbi stručnih organizacija, jer struka nije bila uključena u proces izrade zakonskog prijedloga.

Energiju su usmjerili i u pokušaje da mobiliziraju građanski otpor. Pozvali su birače da pišu svojim saborskim zastupnicima kako bi na njih izvršili pritisak da glasaju protiv spornog zakona, a na svoju su web stranicu postavili formular koji omogućuje jednostavno slanje takvog pisma. Sandra Benčić na Facebooku je napisala da je u 24 sata zastupnicima poslano više od 12 tisuća emailova.

Iako se HDZ čini odlučnim u namjeri da izglasa “Bačićeve zakone”, moguće je da će otpor ipak uroditi plodom. HDZ-ova većina u Saboru vrlo je krhka i broji tek 76 ruku. Dovoljno je da se samo jedan zastupnik ili zastupnica predomisle pa da prijedlog Zakona o prostornom uređenju ne dobije potrebnu većinu glasova.

Pogodovanje investitorima

Predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša Dušica Radojčić, također zastupnica Možemo, ranije je ovog tjedna štetne učinke zakona pokušala približiti Splićanima, na panel raspravi “Otimačina Dalmacije: Sve zamke Zakona o prostornom uređenju”, na kojoj je sudjelovala zajedno sa stranačkim kolegom Marinom Živkovićem, SDP-ovom Ivanom Marković te dopredsjednicom Društva arhitekata Splita Dašom Gazde.

Zakon je pisan, tumači Radojčić, da bi se povlađivalo interesima investitora. Kao primjer je uzela mogućnost etažiranja hotela najviše kategorije, što opisuje kao apartmanizaciju pod drugim imenom.

Naime, zakonom se propisuje zabrana etažiranja u zonama ugostiteljsko-turističke namjene, ali s jednom zanimljivom iznimkom. Etažiranje će biti moguće luksuznim zonama, predviđenim za gradnju turističkih resortova od 5 zvjezdica. U takvim će zonama do 30 posto smještajnog kapaciteta smjeti činiti vile i apartmani koji će se moći etažirati, tj. preprodavati.

Radojčić tvrdi da je takva zakonska odredba rezultat pritiska interesnih skupina.

“Radi se o stranim investicijskim fondovima i tvrtkama koje su osnovali strani investitori u resorte koje žele prodavati kao nekretnine i to pretežno u Dalmaciji. Nitko od njih nije tradicionalno u hotelijerstvu. Hoteli su samo paravan za prodaju apartmana i vila”, rekla je Radojčić.

Prozvane interesne skupine, doduše, ni ovakvim prijedlogom zakona nisu zadovoljne. Udruga investitora u elitni turizam htjela bi dozvolu za etažiranje do 50 posto luksuznih resortova; i to ne 50 posto smještajnih kapaciteta, već ukupne površine.

“Hotelski biznis uživa zbilja nevjerojatne pogodnosti i poticaje – među njima su i umanjenja poreza na dobit od čak 100% na deset godina kao i visoki iznosi bespovratnih sredstva koje dodjeljuje Ministarstvo turizma”, rekla je Radojčić.

Ovo je samo jedan primjer protežiranja privatnog nad javnim interesom. Kao što smo već pisali, zakon otvara mogućnost investitorima da grade i na zemljištima gdje gradnja nije bila planirana, potpuno pritom zaobilazeći volju gradova i općina.

“U ovom prijedlogu zakona na djelu je naprosto deregulacija planiranja prostora. Nama je dosad i spora birokracija donekle pomagala da nam se ne dogode puno ozbiljnije devastacije u prostoru, ali s ovim zakonom će se sve ubaciti u petu brzinu, kao da je zakon namjerno ovako loše napisan. Imamo samo jednu šansu za očuvanje prostora, tu nema popravnog, a s ovako krupnim greškama u zakonu, s procedurama koje ne postoje, s pravilima koja nitko živ neće znati, sve je moguće. I sve postaje legalno ako netko ‘gore’ to odluči, pri čemu ćemo mi, koji živimo u nekom prostoru, vjerojatno zadnji to saznati”, zaključila je splitska arhitektica Daša Gazde.